Ratovi koji cvetaju u poslednjim godinama oko nas, kao i smrtne kazne koje se još uvek izriču u mnogim zemljama, podsećaju nas na to da, nažalost, ljudski život nije ni svet, ni dragocen, ako neko odluči drugačije.
Stope verovanja u Boga (ukupno 73%) i religioznosti, prema istraživanju Metron Analysis-a, relativno su niže u odnosu na druga istraživanja sprovedena poslednjih godina. Po pravilu, ta istraživanja pokazivala su procente vernika iznad 80%, svrstavajući Grke i Grkinje među najreligioznije, ako ne i najpobožnije narode u Evropi.
Međutim, ovakve razlike kod ovako osetljivih tema uvek postoje i povezane su sa kontekstom u kom se postavljaju pitanja, kao i sa načinom na koji ih ispitanici doživljavaju. Ipak, vera, koja je predmet ovog istraživanja, ima izraženo privatne karakteristike, jer se samo trećina vernika redovno sabira na liturgiji češće od jednom mesečno.
Veruju, ali su udaljeni od crkvene zajednice, kao što primećujemo i da sve više ljudi odustaje od učešća u političkoj zajednici time što ne glasaju na izborima.
Religioznost snažno utiče na jedan od najvažnijih savremenih etičkih problema – eutanaziju ili „asistirano samoubistvo“. Naime, samo 54% vernika izražava saglasnost sa ovim činom, u poređenju sa oko 80% u ostalim kategorijama građana.
„Samo“ je ovde pod navodnicima jer je pozitivno iznenađenje da se čak i među najpobožnijima većina izjašnjava u korist eutanazije – na ovu činjenicu treba ozbiljno da obrate pažnju i Crkva i država.
Ne, naravno, u smislu referenduma, već u kontekstu napora da se razumeju iskustva koja vode vernike i građane ka prihvatanju stavova suprotnih onima Crkve i države.
Ta iskustva su brojna i bolna, poput patnji koje proživljavaju mnogi teško i neizlečivo oboleli, osuđeni da umru u uslovima duhovnog i fizičkog poniženja, suprotno samoj molitvi Crkve za „kraj života koji bi bio ne samo hrišćanski, već i bezbolan, neposramljen i miran,“ kao što se moli u Velikoj jekteniji. To, ipak, mogu da obezbede samo medicina, rođaci, prijatelji i volja samog bolesnika, u trenucima kada se, uprkos molitvi, patnja nastavlja.
Nije li bolno i nepravedno da izmučena duša bolesnika „ispruživši ruke ka ljudima, ne nalazi onoga ko će joj pomoći“? Da li je svetost života dovoljno opravdanje za mučeništvo neizlečivo obolelih?
Ratovi koji poslednjih godina pustoše svet, kao i smrtne kazne koje se još uvek praktikuju u mnogim zemljama, podsećaju nas da, nažalost, ljudski život nije ni svetinja ni neprocenjiv, ako neko odluči drugačije.
Pojedine Crkve blagosiljaju oružje vojski – svaka svoje – i daju poslednje pričešće osuđenicima na smrt, ako to zatraže.
shutterstock.com
Crkva u Ukrajini oštećena u ratu.
Ali zar nije moralno, pravno i duhovno protivrečno to što neki vođa šalje mlade ljude da ubijaju i da budu ubijeni protiv svoje volje, isto kao i sveštenik koji odobrava i pruža religiozno opravdanje vladarevoj odluci? Zar nije protivrečno što iste te osobe zabranjuju i kažnjavaju samoubistvo kao krivično delo i greh, a odbijaju da pomognu mirnu, dostojanstvenu i bezbolnu smrt ljudima koji pate, a čije preživljavanje znači samo produženje njihovih muka?
Naravno, pitanje eutanazije ima snažne moralne, političke, emotivne, filozofske, pa čak i socijalne i ekonomske aspekte: u Kanadi, gde je legalizovana, već se vodi rasprava da li je „asistirano samoubistvo“ zapravo prinudno rešenje za one koje zdravstveni sistem zanemaruje.
Zato su eutanaziju usvojile samo Belgija, Holandija i Luksemburg u Evropskoj uniji – uz izuzetno stroge uslove, kao što je i potrebno. U svim ostalim zemljama ovo pitanje ostaje otvoreno i mora se suočiti sa njim, uz ljubav, razumevanje i empatiju prema bližnjima i sapatnicima.
Studije beleže da je u 2020. godine zbog pandemije značajno opao broj pravoslavnik vernika, ali da su pravoslavne crkve u SAD doživele veliki porast članova u periodu od 2022. do 2023. godine.
Pojedina države kao da se utrkuju, koja će bolje i svečanije da ukrasi svoje trgove, raskošna rasveta je svuda a duh praznika se se oseća na svakom kutku.
Ne postoji greh koji može pobediti Božju milost. Svi gresi svih ljudi zajedno ne mogu se uporediti s dubinom Božjeg milosrđa. Božja milost nas spasava besplatno.
Koncert su podržali Ambasada Ruske Federacije, Ruski dom i Međunarodni fond duhovnog jedinstva pravoslavnih naroda, a patrijarh srpski Porfirije je dao blagoslov.
U zapisu za četvrtak pete sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj kroz tumačenje Jevanđelja, razobličava lažnu mudrost i gordost koja odvodi od istine, a otkriva zašto običan narod jasnije vidi Hrista nego obrazovani sloj društva.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Manastir Svetog Onufrija u Jablečnoj, koji čuva čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice, mogao bi se naći van teritorije Poljske ukoliko reka Bug promeni tok — nadležne službe pokušavaju da spreče istorijski presedan na granici dve države.
U svim hramovima Evropske eparhije MPC – OA, 23. marta uzdizaće se molitve za pokoj duša nastradalih u požaru u diskoteci „Puls“, dok će vernici širom kontinenta prikupljati pomoć za porodice stradalih i povređenih.
Dok džihadisti nemilosrdno uništavaju crkve i ubijaju čitave porodice, međunarodna zajednica okreće glavu. Pravoslavni patrijarsi Sirije dižu glas protiv tragedije koja preti da izbriše vekovno prisustvo hrišćana na Bliskom istoku, ali da li iko sluša?
Zabrinjavajući podaci iz poslednjeg izveštaja OIDAC Europe – Religijska sloboda se smatra temeljnim ljudskim pravom u Evropi, međutim poslednjih godina primećuje se zabrinjavajući porast netrpeljivosti prema hrišćanima.
Koncert su podržali Ambasada Ruske Federacije, Ruski dom i Međunarodni fond duhovnog jedinstva pravoslavnih naroda, a patrijarh srpski Porfirije je dao blagoslov.
U zapisu za četvrtak pete sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj kroz tumačenje Jevanđelja, razobličava lažnu mudrost i gordost koja odvodi od istine, a otkriva zašto običan narod jasnije vidi Hrista nego obrazovani sloj društva.
Francuska Narodna skupština usvojila je u prvom čitanju zakon koji dozvoljava asistirano samoubistvo, uz mogućnost da smrtonosni preparat pacijent primi sam ili uz pomoć lekara.
Koncert su podržali Ambasada Ruske Federacije, Ruski dom i Međunarodni fond duhovnog jedinstva pravoslavnih naroda, a patrijarh srpski Porfirije je dao blagoslov.
Zainteresovani mogu najave, preglede i najznačajnije izvode iz ove i budućih epizoda pratiti putem Instagram naloga Pravoslavlje, TikToka Pravoslavlje i Fejsbuka Pravoslavlje.
Imajući u vidu da pričamo o veličanstvenoj umetnici, koja je ostavila neizbrisiv trag - osobi koja ima pokriće da priča o uspehu, nije na odmet da otkrijem i kakav je njen odnos sa Bogom bio.
Vernica Tatjana obratila se svešteniku nakon što je sanjala pokojnu prijateljicu i baku, a njegov odgovor rasvetljava kako Pravoslavlje tumači ovakve snove i gde vernik treba da traži utehu i zaštitu.
Činjenica je, kao što mi je jedan sveštenik rekao, da ćemo Matej i ja zauvek biti zajedno. Tako i jeste, mi smo zajedno, kaže Nenad Periš, čovek divovske snage.