Studije beleže da je u 2020. godine zbog pandemije značajno opao broj pravoslavnik vernika, ali da su pravoslavne crkve u SAD doživele veliki porast članova u periodu od 2022. do 2023. godine.
Najnovija studija Instituta za pravoslavne studije otkrila je drastičan porast broja pravoslavnih vernika u Americi. U zadnje četiri godine broj članova pravoslavnih crkava u Americi porastao sa 700.000 na šest miliona.
Studija objavljena ovog meseca pokazuje da se broj prelaska u pravoslavlje u SAD povećao od 2022. do 2023. godine. Najveći broj ljudi koji se odlučio na takav korak je starosti od 30 do 39 godina i neoženjeni su, a većina u pravoslavlje dolazi iz protestantizma, pokazala su istraživanja. Studijom, koju je sproveo Institut za pravoslavne studije na koledžu Sveti Konstantin u Hjustonu, obuhvaćeno je 20 pravoslavnih parohija u 15 država.
Studije beleže da su 2020. godine zbog pandemije zabeležile značajan pad u broju pravoslavnik vernika, ali da su Pravoslavne crkve u SAD doživele značajan porast članova u periodu od 2022. do 2023. godine.
Foto: SPC / Eparhija vašingtonsko-njujorška i istočnoamerička
Episkop vašingtonsko-njujorški i istočnoamerički Irinej
Prosečan broj prelazaka u pravoslvlje od 2013. do 2021. bio je oko 89 ljudi godišnje, dok je u periodu 2022. i 2023. godine, taj broj porastao na 155 ljudi.
Studija je sprovedena 2023. godine, sa samo delimičnim podacima za ovu godinu. Od predstavnika parohija je tražena statistika počevši od 2013. godine.
Sličan porast primećen i u Evropi
Migracija radne snage i slobodno kretanje doprineli su porastu broja pravoslavnih u delovima Evrope gde je ranije bio minimalan. Prema Dojče veleu, Nemačka ima približno 4 miliona pravoslavnih hrišćana, u poređenju sa samo 1,5 miliona pre jedne decenije.
Prema informacijama rumunske pravoslavne severnoevropske eparhije, u Skandinaviji se sve više krštenja odraslih.
U Engleskoj je u poslednje četiri i po godine više od 260 ljudi prešlo u pravoslavlje kroz program „Otkrij pravoslavlje“ Arhiepiskopije Tiateire i Velike Britanije.
Film „Božiji čovek“, posvećen životu i delu Svetog Nektarija, biće dostupan na Netfliksu. Ovo ostvarenje je postalo međunarodni filmski fenomen, osvojivši nagrade na mnogobrojnim filmskim festivalima.
Hrišćani su kada su prestali da ih gone, podigli hram u čast tri mučenika, Gurija, Samona i Aviva, gde su položili njihove čudotvorne mošti u jedan kovčeg. Od mnogobrojnih čudesa ovih svetitelja, jedno je naročito znamenito.
Dok vernici pripremaju vaskršnje korpe za osvećenje, u hramove sve češće stižu i stvari bez duhovnog smisla, zaboravljajući šta zapravo treba prineti pred Vaskrs.
Susret u Patrijaršijskom dvoru u Beogradu otvorio teme pravnog položaja verskih zajednica, zaštite kulturne baštine i unapređenja saradnje Crkve i države.
Usred sukoba i nesigurnosti, mali grad na severoistoku Libana dočekao je simbol nade i molitve koji podseća da čak i u najmračnijim vremenima svetlost uvek pobeđuje tamu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Dok vernici pripremaju vaskršnje korpe za osvećenje, u hramove sve češće stižu i stvari bez duhovnog smisla, zaboravljajući šta zapravo treba prineti pred Vaskrs.
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Dragutin Lalatović i Marinko Jovanović zakoračili su putem poslušnosti, molitve i unutrašnjeg preobražaja u jednoj od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori