Studije beleže da je u 2020. godine zbog pandemije značajno opao broj pravoslavnik vernika, ali da su pravoslavne crkve u SAD doživele veliki porast članova u periodu od 2022. do 2023. godine.
Najnovija studija Instituta za pravoslavne studije otkrila je drastičan porast broja pravoslavnih vernika u Americi. U zadnje četiri godine broj članova pravoslavnih crkava u Americi porastao sa 700.000 na šest miliona.
Studija objavljena ovog meseca pokazuje da se broj prelaska u pravoslavlje u SAD povećao od 2022. do 2023. godine. Najveći broj ljudi koji se odlučio na takav korak je starosti od 30 do 39 godina i neoženjeni su, a većina u pravoslavlje dolazi iz protestantizma, pokazala su istraživanja. Studijom, koju je sproveo Institut za pravoslavne studije na koledžu Sveti Konstantin u Hjustonu, obuhvaćeno je 20 pravoslavnih parohija u 15 država.
Studije beleže da su 2020. godine zbog pandemije zabeležile značajan pad u broju pravoslavnik vernika, ali da su Pravoslavne crkve u SAD doživele značajan porast članova u periodu od 2022. do 2023. godine.
Foto: SPC / Eparhija vašingtonsko-njujorška i istočnoamerička
Episkop vašingtonsko-njujorški i istočnoamerički Irinej
Prosečan broj prelazaka u pravoslvlje od 2013. do 2021. bio je oko 89 ljudi godišnje, dok je u periodu 2022. i 2023. godine, taj broj porastao na 155 ljudi.
Studija je sprovedena 2023. godine, sa samo delimičnim podacima za ovu godinu. Od predstavnika parohija je tražena statistika počevši od 2013. godine.
Sličan porast primećen i u Evropi
Migracija radne snage i slobodno kretanje doprineli su porastu broja pravoslavnih u delovima Evrope gde je ranije bio minimalan. Prema Dojče veleu, Nemačka ima približno 4 miliona pravoslavnih hrišćana, u poređenju sa samo 1,5 miliona pre jedne decenije.
Prema informacijama rumunske pravoslavne severnoevropske eparhije, u Skandinaviji se sve više krštenja odraslih.
U Engleskoj je u poslednje četiri i po godine više od 260 ljudi prešlo u pravoslavlje kroz program „Otkrij pravoslavlje“ Arhiepiskopije Tiateire i Velike Britanije.
Film „Božiji čovek“, posvećen životu i delu Svetog Nektarija, biće dostupan na Netfliksu. Ovo ostvarenje je postalo međunarodni filmski fenomen, osvojivši nagrade na mnogobrojnim filmskim festivalima.
Hrišćani su kada su prestali da ih gone, podigli hram u čast tri mučenika, Gurija, Samona i Aviva, gde su položili njihove čudotvorne mošti u jedan kovčeg. Od mnogobrojnih čudesa ovih svetitelja, jedno je naročito znamenito.
Tumačeći drevno proročanstvo proroka Isaije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je došao iz Davidovog roda i otkriva zašto je Njegovo božanstvo ostalo skriveno pod ljudskom prirodom, čak i pred onima koji su Mu bili najbliži.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Nerukotvorenu ikonu Gospoda Isusa Hrista po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja. Katolička crkva obeležava spomendan Mučeništva Svetog Jovana Krstitelja, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Reči ruskog duhovnika ne govore o odricanju od lekarske pomoći, već o promeni koja mora da počne od samog čoveka, uz molitvu i spremnost da se napusti ono što dušu sve dublje vezuje za greh.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Inicijativa koja dolazi u trenutku kada verska pitanja postaju centralna tema političkih debata u Americi, i uz stvaranje novog mehanizma za zaštitu prava religijskih zajednica.
Istraživanje iz 2023. godine, koje je sproveo Institut za pravoslavne studije među pravoslavnim sveštenicima u 20 parohija širom 15 američkih država, otkrilo je da je broj konvertita u pravoslavnu crkvu porastao za 80% u 2022. godini u poređenju sa nivoima pre pandemije 2019. godine.
Tumačeći drevno proročanstvo proroka Isaije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je došao iz Davidovog roda i otkriva zašto je Njegovo božanstvo ostalo skriveno pod ljudskom prirodom, čak i pred onima koji su Mu bili najbliži.
Reči ruskog duhovnika ne govore o odricanju od lekarske pomoći, već o promeni koja mora da počne od samog čoveka, uz molitvu i spremnost da se napusti ono što dušu sve dublje vezuje za greh.
Iako ga je život odveo daleko od rodnog kraja, meštani svedoče da ga velika crkvena služba nikada nije udaljila od ljudi i mesta iz kojeg je potekao, kojem se rado vraćao i koje je nosio u srcu do kraja života.
Crkveno predanje govori o čudesnom okupljanju Hristovih učenika u Jerusalimu, dok jedan od apostola nije uspeo da stigne na vremem a ovaj neobični prizor vekovima je nadahnjivao pravoslavne ikonopisce.
Dar srpskih iseljenika postao je više od ukrasa, noseći snažnu poruku ljubavi prema rodnom gradu, vernosti svetinji i zajedništvu koje ne prekida ni velika udaljenost.