Studije beleže da je u 2020. godine zbog pandemije značajno opao broj pravoslavnik vernika, ali da su pravoslavne crkve u SAD doživele veliki porast članova u periodu od 2022. do 2023. godine.
Najnovija studija Instituta za pravoslavne studije otkrila je drastičan porast broja pravoslavnih vernika u Americi. U zadnje četiri godine broj članova pravoslavnih crkava u Americi porastao sa 700.000 na šest miliona.
Studija objavljena ovog meseca pokazuje da se broj prelaska u pravoslavlje u SAD povećao od 2022. do 2023. godine. Najveći broj ljudi koji se odlučio na takav korak je starosti od 30 do 39 godina i neoženjeni su, a većina u pravoslavlje dolazi iz protestantizma, pokazala su istraživanja. Studijom, koju je sproveo Institut za pravoslavne studije na koledžu Sveti Konstantin u Hjustonu, obuhvaćeno je 20 pravoslavnih parohija u 15 država.
Studije beleže da su 2020. godine zbog pandemije zabeležile značajan pad u broju pravoslavnik vernika, ali da su Pravoslavne crkve u SAD doživele značajan porast članova u periodu od 2022. do 2023. godine.
Foto: SPC / Eparhija vašingtonsko-njujorška i istočnoamerička
Episkop vašingtonsko-njujorški i istočnoamerički Irinej
Prosečan broj prelazaka u pravoslvlje od 2013. do 2021. bio je oko 89 ljudi godišnje, dok je u periodu 2022. i 2023. godine, taj broj porastao na 155 ljudi.
Studija je sprovedena 2023. godine, sa samo delimičnim podacima za ovu godinu. Od predstavnika parohija je tražena statistika počevši od 2013. godine.
Sličan porast primećen i u Evropi
Migracija radne snage i slobodno kretanje doprineli su porastu broja pravoslavnih u delovima Evrope gde je ranije bio minimalan. Prema Dojče veleu, Nemačka ima približno 4 miliona pravoslavnih hrišćana, u poređenju sa samo 1,5 miliona pre jedne decenije.
Prema informacijama rumunske pravoslavne severnoevropske eparhije, u Skandinaviji se sve više krštenja odraslih.
U Engleskoj je u poslednje četiri i po godine više od 260 ljudi prešlo u pravoslavlje kroz program „Otkrij pravoslavlje“ Arhiepiskopije Tiateire i Velike Britanije.
Film „Božiji čovek“, posvećen životu i delu Svetog Nektarija, biće dostupan na Netfliksu. Ovo ostvarenje je postalo međunarodni filmski fenomen, osvojivši nagrade na mnogobrojnim filmskim festivalima.
Hrišćani su kada su prestali da ih gone, podigli hram u čast tri mučenika, Gurija, Samona i Aviva, gde su položili njihove čudotvorne mošti u jedan kovčeg. Od mnogobrojnih čudesa ovih svetitelja, jedno je naročito znamenito.
Kroz biblijske primere od Eve i Kaina do Jude, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu 5. sedmice Velikog posta pokazuje da se svako delo vraća kao posledica u svoje vreme, bez izuzetka i zaborava.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Julijana Tarsanina po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Andrej Kritski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Elizabete Portugalske, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka svetogorskog starca otkriva šta čovek treba da učini kada mu se učini da je izgubio pravac i da su mu se svi planovi raspali, i zašto upravo tada počinje najvažniji preokret.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Inicijativa koja dolazi u trenutku kada verska pitanja postaju centralna tema političkih debata u Americi, i uz stvaranje novog mehanizma za zaštitu prava religijskih zajednica.
Istraživanje iz 2023. godine, koje je sproveo Institut za pravoslavne studije među pravoslavnim sveštenicima u 20 parohija širom 15 američkih država, otkrilo je da je broj konvertita u pravoslavnu crkvu porastao za 80% u 2022. godini u poređenju sa nivoima pre pandemije 2019. godine.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.
Kroz biblijske primere od Eve i Kaina do Jude, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu 5. sedmice Velikog posta pokazuje da se svako delo vraća kao posledica u svoje vreme, bez izuzetka i zaborava.
Pouka svetogorskog starca otkriva šta čovek treba da učini kada mu se učini da je izgubio pravac i da su mu se svi planovi raspali, i zašto upravo tada počinje najvažniji preokret.
Sveti Oci upozoravaju da nije svaki san poruka niti svaka misao otkrovenje, već da je za razlikovanje Božje opomene od zablude neophodno duhovno rasuđivanje.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
U subotu, 4. jula, vernici će se sabrati na svetoj Liturgiji, litiji i pomenu za nevino postradale Srbe Birča i Srednjeg Podrinja, čuvajući kroz zajedničku molitvu uspomenu koja traje više od tri decenije.
Pirinač, luk i peršun umotani u vinovo lišće čine jednostavno posno jelo iz manastirske tradicije, uz neobično jasan ukus koji dolazi iz potpune svedenosti sastojaka.