ZAŠTO SE MUSLIMANI MOLE 5 PUTA DNEVNO: Pri namazu čine jednu stvar, a razlog je sledeći
Obaveza pet dnevnih molitvi ustanovljena je nakon događaja Noćnog putovanja i Uzašašća.
Kratka rečenica kojom muslimani počinju mnoge svakodnevne aktivnosti nosi duboko duhovno značenje i podseća vernike na Božju milost, pomoć i blagoslov.
Pre jela, putovanja, rada, učenja ili neke važne obaveze, mnogi muslimani izgovaraju kratku, ali duboko značajnu rečenicu: "Bismilah." Ove reči znače "U ime Alaha" i izražavaju veru da svaki čovekov postupak treba započeti uz Božju pomoć i blagoslov.
Bismilah (arapski: بِسْمِ ٱللَّٰهِ, Bismillāh) jedna je od najpoznatijih reči islamske duhovnosti. Njena puna forma glasi "Bismillahir-Rahmanir-Rahim", što znači: "U ime Alaha, milostivog, samilosnog". Ova rečenica prati svakodnevni život mnogih muslimana. Izgovara se pre obroka, prilikom putovanja, ulaska u kuću, početka rada ili učenja, kao i pre drugih aktivnosti koje vernik želi da započne uz Božji blagoslov.
Posebno mesto bismilah ima u Kuranu. Njome počinje prva sura, El Fatiha, koja zauzima centralno mesto u svakodnevnoj molitvi muslimana. U njenom prvom ajetu stoji: "U ime Alaha, milostivog, samilosnog."
Ove reči na samom početku ukazuju na dve osobine koje imaju posebno mesto u islamskom shvatanju Boga: milost i samilost. Muslimanski učenjaci vekovima objašnjavaju da izgovaranje: "Bismilah" nije samo pominjanje Božjeg imena, već i izraz želje da čovek ono što čini započne na ispravan i dobar način.
Za muslimane bismilah nije samo izraz koji se izgovara po navici. Njime vernik pokazuje da se oslanja na Boga i da od Njega traži pomoć i blagoslov. Kada kaže: Bismilah", musliman u suštini poručuje: "Ovo činim uz Božju pomoć i sa željom da moj postupak bude ispravan."
Zato se ove reči ne izgovaraju samo u posebnim trenucima, već su prisutne u mnogim običnim životnim situacijama. Njihov značaj ogleda se upravo u tome što povezuju svakodnevne aktivnosti s verom i zahvalnošću.

Jedna od najpoznatijih islamskih praksi jeste izgovaranje Božjeg imena pre obroka. U jednom hadisu koji beleže Buhari i Muslim, autori dve najpoznatije zbirke hadisa u islamu, navodi se da je poslanik Muhamed savetovao vernike: "Spomeni Alahovo ime, jedi desnom rukom i jedi ono što je ispred tebe."
Ovaj hadis predstavlja osnov za običaj da muslimani pre jela izgovaraju: "Bismilah". Time se izražava zahvalnost Bogu za hranu i podseća da sve što čovek prima predstavlja dar.
Posebnost reči bismilah jeste u tome što nije vezana samo za verske obrede. Ona prati vernike tokom čitavog dana. Musliman može izgovoriti ove reči kada započinje posao, kreće na put, otvara knjigu ili ulazi u svoj dom.
Na taj način svakodnevne aktivnosti povezuju se sa verom i zahvalnošću Bogu. Slična potreba da se čovek obrati Bogu pre važnih ili svakodnevnih postupaka postoji i u drugim monoteističkim tradicijama. U hrišćanstvu vernici često započinju određene radnje molitvom ili traženjem Božjeg blagoslova.
U islamskoj tradiciji izgovoriti "Bismilah" znači započeti nešto u Božje ime. Zato se od vernika očekuje da ono što radi bude u skladu sa moralnim načelima vere: pošteno, pravedno i sa iskrenim namerama.
U samo jednoj reči sadržana je važna poruka islamske duhovnosti: čovek svoje svakodnevne postupke može povezati sa verom, zahvalnošću i sećanjem na Boga. Zbog toga bismilah ostaje jedna od najčešće izgovaranih reči među muslimanima širom sveta, kratka rečenica koja povezuje obične životne trenutke sa duhovnim značenjem.
Obaveza pet dnevnih molitvi ustanovljena je nakon događaja Noćnog putovanja i Uzašašća.
Anđeli u islamu imaju ključnu ulogu - ne samo kao izvršioci Božije volje, već i kao podsetnici na duhovni svet, odgovornost i život posle smrti.
Iako su ga u početku odbacivali i napadali, posebno pleme Kurejš, islam se proširio čitavom Arabijom do Muhamedove smrti 632. godine.
Svaki pojam predstavlja jednu osobinu, od milosti do apsolutne moći, stvarajući jedinstven sistem razumevanja Boga u islamskoj tradiciji.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Islam se temelji na verovanje u anđele, od kojih su mnogi zajednički sa judaizmom i hrišćanstvom.
Islamski društveni centar Ilinoisa želi da kupi zatvoreni katolički hram iz 1906. godine u Čikagu i pretvori ga u školu, što je izazvalo rasprave zbog istorijskog značaja objekta.
Prvi dan meseca muharema donosi priliku vernicima za molitvu, razmišljanje i duhovnu obnovu, uz poruke o strpljenju, žrtvi i poverenju u Boga koje ovaj značajan datum nosi kroz generacije.
Potomci Aronovih sinova vekovima čuvaju drevnu tradiciju, imaju posebne počasti u bogoslužbenom životu judaizma, ali i stroga pravila koja ih razlikuju od drugih vernika.
Islam se temelji na verovanje u anđele, od kojih su mnogi zajednički sa judaizmom i hrišćanstvom.
Rukopoloženje koje se dogodilo u sredu je prvo rukopoloženje biskupa koje je to bratstvo obavilo od 1988. godine.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Dva brata na putu ka moru otkrila su da najveće blago nije ono koje se može poneti u rancu, već ono koje ostaje zauvek u srcu.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Recept iz istočne Srbije prenosio se usmenim putem generacijama, a tajna ovog specijaliteta krije se u sporom kuvanju ovčetine, praziluka i kukuruznog brašna.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, grčki pravoslavni publicista Panajotis Ljakos podseća na svetootačko predanje koje upozorava na duboku duhovnu krizu i udaljavanje od smisla ljudskog postojanja.
Kratka rečenica kojom muslimani počinju mnoge svakodnevne aktivnosti nosi duboko duhovno značenje i podseća vernike na Božju milost, pomoć i blagoslov.