ČUDOTVORNI ISCELITELJ KOJI JE SVO BOGATSTVO RAZDELIO SIROMAŠNIMA: Danas praznujemo Svetog mučenika Patrokla
Mnogi ljudi dolazili su mu tražeći pomoć, a svetac je svoju slavu pripisivao Bogu, a ne sebi.
Bio je među onima koji su neustrašivo propovedali Jevanđelje narodima koji su u to vreme mahom bili pagani.
Srpska pravoslavna crkva 4. septembra proslavlja Svetog mučenika Agatonika i sa njim svete mučenike Nikomidijske, koji su postradali zbog vere u Hrista u vreme velikih progona hrišćana.
Sveti Agatonik živeo je u Nikomediji u 4. veku. Bio je među onima koji su neustrašivo propovedali Jevanđelje narodima koji su u to vreme mahom bili pagani.
Njegova vera i spremnost da svedoči o Hristu nisu ostale bez posledica, jer je u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom započelo njegovo stradanje.

U tom progonu uhapšen je Sveti Zotik zajedno sa svojim učenicima, koji su bili razapeti na krstove, dok je Zotik odveden u Nikomediju. Tamo su progonitelji uhapsili i Svetog Agatonika, kao i druge hrišćane koji su se zatekli u gradu – Prinkipsa, Teoprepija, Akindina, Severijana, Zenona i mnoge druge.
Svi su potom odvedeni prema Vizantiji.
Na putu su od posledica stradanja preminuli Sveti Zotik, Teoprepije i Akindin.
Sveti Severijan ubijen je kod Halkidona, dok su Svetog Agatonika i ostale zarobljene hrišćane doveli u Silimvriju u Trakiji.
Ni pred poslednjim mukama nisu se odrekli svoje vere. Nakon mučenja, Sveti Agatonik i njegovi saputnici posečeni su mačem pred carem Maksimijanom. Tako su, prema hrišćanskom predanju, završili zemaljski život, ostavši verni Hristu do samog kraja.
U Carigradu je kasnije podignut hram posvećen Svetom mučeniku Agatoniku, kao svedočanstvo poštovanja prema ovom svetitelju i njegovom mučeničkom podvigu.
Srpska pravoslavna crkva Svetog mučenika Agatonika i ostale Nikomidijske mučenike proslavlja 4. septembra, odnosno 22. avgusta po julijanskom kalendaru.
BONUS VIDEO
Mnogi ljudi dolazili su mu tražeći pomoć, a svetac je svoju slavu pripisivao Bogu, a ne sebi.
Ova dvojica revnosnih hrišćana bili su kamenoresci i živeli su u Iliriji, gde su svojim životom i delima svedočili veru u Boga.
Otvoreno je ispovedio da veruje u Hrista i ostao nepokolebljiv pred pretnjama i mukama.
Njegova majka Ana dugo nije mogla da ima dece, pa je u molitvi od Boga izmolila sina i zavetovala se da će ga posvetiti Gospodu.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Obeležamo praznik posvećen čudesnom javljanju Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni.
Pravoslavna vera nije spojiva sa sujeverjem.
Pravoslavna vera poziva čoveka da se ne predaje očajanju i strahu zbog porodične prošlosti, već da svoj život usmerava prema Bogu.
Obeležamo praznik posvećen čudesnom javljanju Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Kada je car izgubio razum, njegovoj sestri se u snu otkrilo da njen brat neće ozdraviti sve dok Grigorije ne bude izvađen iz jame.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Kirijaka Otšelnika - Miholjdan, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Proba, Taraha i Andronika. Katolička crkva slavi Svetog Serafina, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, dok muslimani nemaju veliki praznik.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Obeležamo praznik posvećen čudesnom javljanju Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni.
Pravoslavna vera poziva čoveka da se ne predaje očajanju i strahu zbog porodične prošlosti, već da svoj život usmerava prema Bogu.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve zahvalio je Australiji što je mnogim Srbima pružila novi dom, a domaćini su istakli doprinos srpske zajednice i značaj njegovih poruka mira, dijaloga i međusobnog razumevanja.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.