Kroz priču o tri monaha koji su doživeli istu sramotu, veliki pravoslavni učitelj pokazuje zašto se prava snaga čoveka vidi tek onda kada mu je naneta nepravda.
Uvreda, nepravda ili poniženje često ne otkrivaju samo onoga ko ih je izgovorio ili učinio već i ono što se nalazi u srcu onoga koji ih trpi. Ista nevolja može da probudi gnev, želju za osvetom ili tihu patnju, ali može da postane i mesto na kojem se vidi duhovni napredak čoveka. Jednu od najdubljih pouka o odnosu prema uvredi ostavio je Sveti Jovan Lestvičnik, pokazujući da se razlika između ljudi ne vidi u tome da li su povređeni, već u načinu na koji odgovaraju na povredu.
Sveti Jovan Lestvičnik u svojoj knjizi "Lestvica" opisuje tri monaha koji su pretrpeli sramotu i kroz njihov primer pokazuje tri različita unutrašnja stanja:
- Jednom su tri monaha pretrpela sramotu“, pripoveda Sveti Jovan Lestvičnik. „Jedan od njih je bio mučen tugom, ali je ćutao; drugi se radovao zbog sebe, ali je tugovao zbog onoga ko ga je uvredio; a treći, zamišljajući samo štetu bližnjem, prolio je tople suze. Tako su ovde bili vidljivi delatelji straha, odmazde i ljubavi (Lestvica, stih 8, § 27, str. 125–126).
Sveti Jovan Lestvičnik zatim navodi primer starozavetnog Josifa, čija su ga braća nekada prodala u ropstvo, a kasnije, kada su se našla u njegovoj vlasti, strahovala od njegove osvete. Međutim, Josif nije odgovorio mržnjom, već milošću:
- Posle Jakovljeve smrti, sva njegova deca, Josifova braća, plašeći se da će im se osvetiti za zlo koje su mu nekada učinili prodavši ga u ropstvo u Egipat, gde je, Božjom promislom, ubrzo postao prvi ministar na faraonovom dvoru, poslali su mu vest da mu je njihov otac, pre smrti, zapovedio da im oprosti greh koji su učinili prema njemu. „Recite Josifu“, rekao je: „Oprosti svojoj braći, slugama Boga oca tvog.“ Josif je plakao kada su mu to rekli. Njegova braća su i sama došla, pala pred njega i rekla: „Evo, mi smo tvoje sluge.“ Josif, umirujući ih, rekao je: „Ne bojte se, jer se Boga bojim.
Pouka Svetog Jovana Lestvičnika nije samo poziv da podnesemo uvredu već i da kroz nju ispitamo šta vlada našim srcem. Čovek može da ćuti iz straha, da oprosti zbog sopstvene koristi ili da zaplače zbog duhovne štete onoga koji ga je povredio. Upravo u toj poslednjoj reakciji Sveti Jovan vidi trag ljubavi koja čoveka približava Bogu.
Čitanje Jevanđelja za subotu 8. sedmice po Duhovima
Shutterstock/Vitstyle
Jevanđelje
Poslanica Svetog apostola Pavla Rimljanima, začalo 111 (13,1-10)
1. Svaka duša da se pokorava vlastima koje vladaju, jer nema vlasti da nije od Boga, a vlasti što postoje od Boga su ustanovljene. 2. Zato ko se protivi vlasti, protivi se uredbi Božijoj a koji se protive primiće osudu na sebe. 3. Jer starešine nisu strah za dobra dela nego za zla. Hoćeš li pak da se ne bojiš vlasti? Čini dobro i imaćeš pohvalu od nje, 4. jer je sluga Božiji tebi za dobro. Ako li zlo činiš boj se, jer ne nosi mača uzalud, jer je Božiji sluga osvetnik, da izlije gnev na onoga koji zlo čini.
5. Zato je potrebno pokoravati se ne samo zbog gneva, nego i zbog savesti 6. Jer zbog toga i poreze plaćate, jer su službenici božiji koji se time stalno bave. 7. Podajte, dakle, svakome što ste dužni: kome porezu - porezu, kome carinu - carinu, kome strah - strah, kome čast - čast. 8. Ne budite nikome ništa dužni osim da ljubite jedan drugoga; jer koji ljubi drugoga ispunio je zakon. 9. Jer ono: Ne čini preljubu, ne ubij, ne ukradi, ne svedoči lažno, ne poželi, i bilo koja druga zapovest, ispunjava se u ovoj reči: „Ljubi bližnjega svoga kao sebe samoga.” 10. Ljubav ne čini zla bližnjemu; ljubav je, dakle, punoća zakona.
Prva Poslanica Svetog apostola Pavla Solunjanima, začalo 270 (4,13-17)
13. Nećemo pak, braćo, da vam bude nepoznato šta je sa onima koji su usnuli, da ne biste tugovali kao oni koji nemaju nade. 14. Jer ako verujemo da Isus umre i vaskrse, tako će i Bog one koji su usnuli u Isusu dovesti s Njim. 15. Jer vam ovo kazujemo rečju Gospodnjom da mi koji budemo živi o dolasku Gospodnjem, nećemo preteći one koji su usnuli. 16. Jer će sam Gospod sa zapovešću, glasom arhanđela i sa trubom Božijom, sići s neba, i prvo će mrtvi u Hristu vaskrsnuti; 17. a potom mi živi koji ostanemo bićemo zajedno s njima uzneseni na oblacima u sretanje Gospodu u vazduhu, i tako ćemo svagda s Gospodom biti.
30. Koji nije sa mnom, protiv mene je; i koji ne sabira sa mnom, rasipa. 31. Zato vam kažem: Svaki greh i hula oprostiće se ljudima, a hula na Duha Svetoga neće se oprostiti ljudima. 32. I ako reče ko reč protiv Sina Čovečijega, oprostiće mu se; a koji reče protiv Duha Svetoga, neće mu se oprostiti ni u ovome veku ni u budućem. 33. Ili usadite dobro drvo, i rod njegov biće dobar, ili usadite rđavo drvo, i rod njegov biće rđav; jer se po rodu drvo poznaje. 34. Porodi aspidini, kako možete dobro govoriti, kada ste zli? Jer od suviška srca usta govore. 35. Dobar čovek iz dobre riznice iznosi dobro; a zao čovek iz zle riznice iznosi zlo. 36. A ja vam kažem, da će za svaku praznu reč koju reknu ljudi dati odgovor u dan Suda. 37. Jer ćeš zbog svojih reči biti opravdan i zbog svojih reči biti osuđen.
Veliki ruski svetitelj podseća da uzrok nemira često ne dolazi iz sveta koji nas okružuje, već iz sopstvenog srca, i ostavlja pouku o putu ka unutrašnjoj tišini i duhovnoj snazi.
Veliki gruzijski svetitelj ostavio je snažnu poruku o osuđivanju, dobroti i ljudskim slabostima, otkrivajući zašto osuda ne popravlja onoga kome je upućena, već najpre menja naše sopstveno srce.
Svetogorski starac ukazivao je na snagu ispovesti, pokajanja i pričešća, naglašavajući da čovek kroz povratak Bogu može da prekine ono što ga duhovno zarobljava.
Četvorogodišnja saradnja sa čuvenim londonskim klubom Fabric izazvala je oštre kritike, dok iz hrama poručuju da žele da privuku novu publiku i istorijski prostor približe onima koji ga inače ne posećuju.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
U svojoj knjizi "Lestvica" svetitelj je opisao kako se u molitvi javljaju zevanje, smeh i rasejanost, ukazujući da iza tih prekida pažnje stoji dublja borba za sabranost pred Bogom.
Zašto ni spoljašnji mir ni uređeni život ne donose spokoj duši – snažne reči velikog pravoslavnog podvižnika razotkrivaju skrivene strasti koje čoveka udaljavaju od Boga i upozoravaju na najopasniji greh među njima.
Svetogorski starac ukazivao je na snagu ispovesti, pokajanja i pričešća, naglašavajući da čovek kroz povratak Bogu može da prekine ono što ga duhovno zarobljava.
U besedi za ponedeljak 15. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako greh, smrt i tama vezuju čoveka i zašto je Hristos jedini koji može da raskine te okove i otvori vrata slobode.