UBIO ROĐENOG OCA: Kako je Svetog kralja Stefana zbog vlasti izdao i pogubio njegov sin - car Dušan Silni
Priča o mučeničkom kraju jednog vladara, o spletkama velmoža, izdaji Dušana i o netljenim moštima koje i danas privlače vernike iz celog sveta.
Priča o mučeničkom kraju jednog vladara, o spletkama velmoža, izdaji Dušana i o netljenim moštima koje i danas privlače vernike iz celog sveta.
Arheolozi potvrđuju da svetinja nije benediktinski samostan, već prostor sa antičkim korenima i tajanstvenim grobovima koji vekovima čuvaju duhovnu snagu Hercegovine.
Sve je transparentno i od neprocenjivih predmeta vas deli nekoliko milimetara stakla.
Na najsvetiji srpski praznik, na vrhu planine gde je otvorena Kapija slobode, razvijeno je znamenje heroja sa Prokletija - spojena su dva bojišta i dve epohe u jedan zavet vaskrsle nacije
U najznačajnijoj srpskoj muzejskoj instituciji, posetioci mogu videti remek-delo srpske i vizantijske umetnosti iz 12. veka – duhovni i kulturni simbol naroda, koji se, zbog izuzetne osetljivosti, prikazuje svega nekoliko dana godišnje.
Sa svojom dugom istorijom, crkva ne samo da je bila duhovni centar grada, već je igrala ključnu ulogu i u formiranju kulturnog identiteta Zemuna.
Ime je dobila u 8. veku. U to vreme se pojavila ikonoboračka jeres, a jedan od njenih najvećih protivnika je bio Jovan Damaskin. Zato što je pisao protiv ikonoborstva, odsečena mu je desna ruka.
Od slovenske reči „ljubav“ u srcu rumunskog jezika, do ćiriličnih tragova u manastirima Vlaške — fascinantna priča o vekovima duhovne, jezičke i kulturne bliskosti koje današnje elite često previđaju ili brišu.
Od kraja 1. veka, hrišćani su bili proganjani na teritoriji Rimskog carstva, zbog svoje vere.
Donosimo vam pregled važnih, ponekad iznenađujućih podataka koji obogaćuju razumevanje Svetog pisma.
Pesnik, general, naučnik i reformator – Jovan Dragašević je stvorio stih koji je prerastao u narodnu zapovest, ali njegovo ime danas retko ko zna. Njegova životna priča otkriva koliko snage može da nosi reč kada iza nje stoje znanje, vera i ljubav prema otadžbini.
Priča o proglašenju hrišćanstva za državnu religiju vezana je za dve ključne ličnosti jermenske istorije -kralja Tiridata III i Svetog Grigorija Prosvetitelja.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
U besedi za 30. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o veri koja ne skreće pred opasnošću i o čoveku koji ne vodi narod snagom, već potpunim oslanjanjem na Boga.
Veliki srpski duhovnik 20. veka objašnjava kako možemo sačuvati dušu od nevidljivih napada koji vrebaju svakog nepažljivog čoveka.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog proroka Danila po starom kalendaru, dok se po novom proslavlja Sveta mučenica Anisija Solunska. Katolici i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama, dok Jevreji obeležavaju Asarah B’Tevet, dan strogog posta, žalosti i pokajanja.