KAKO JE TURSKI PAŠA POSTAO PRAVOSLAVNI SVETAC: Potresna priča o čoveku koga je Bog proslavio kao monaha Nikolu
Život ovog vojskovođe popočinje da se menja sa ratom između Rusa i Turaka za Krim sredinom 19. veka.
Reper Amir Tatalu, poznat po provokativnim pesmama i tetovažama, proglašen je krivim za blasfemiju. Nakon izručenja iz Turske, našao se pred revolucionarnim sudom koji mu je najpre odredio zatvorsku kaznu, a sada i najstrožu presudu.
Iranski sud je u drugostepenom postupku izrekao smrtnu kaznu iranskom reperu Amiru Tatalu, nakon što ga je proglasio krivim za blasfemiju, preneli su iranski mediji.
"Vrhovni sud je prihvatio žalbu tužioca“ na prethodnu kaznu od pet godina zatvora, te je ovoga puta optuženi osuđen na smrtnu kaznu zbog blasfemije protiv proroka Muhameda, objavio je na svom sajtu reformistički list Etemad.
Ovaj tridesetsedmogodišnji pevač i kompozitor, jedan od pionira iranskog repa, započeo je svoju karijeru početkom 2000-ih. Godine 2018. preselio se u Istanbul, nakon što su mu iranske vlasti uskratile dozvolu za bavljenje muzičkim poslom.

U decembru 2023, iransko pravosuđe je saopštilo da je reper izručen Iranu od strane turskih vlasti, na osnovu naloga Revolucionarnog suda u Teheranu. Njegovo suđenje počelo je u martu 2024. godine, a teretio se za „podsticanje mlađe generacije na prostituciju“, „propagandu protiv Islamske Republike“ i „širenje opscenog sadržaja u obliku spotova i pesama“.
Pre nego što je napustio Iran i otišao u Tursku, Amir Tatal je više puta bio hapšen, a jedan od incidenata dogodio se 2016. godine, kada je uhapšen zbog „uznemiravanja javnosti“. Poznat po tetovažama koje mu prekrivaju celo telo, iranski reper je izazvao kontroverzu 2017. godine kada se sastao sa ultrakonzervativnim predsednikom Ebrahimom Raisijem, koji je poginuo u padu helikoptera u maju 2024.
Godine 2015. napisao je pesmu u znak podrške iranskom nuklearnom programu, nakon potpisivanja međunarodnog sporazuma između svetske zajednice i Teherana.
Život ovog vojskovođe popočinje da se menja sa ratom između Rusa i Turaka za Krim sredinom 19. veka.
O abdestu kao jednom od vidova ibadeta (izvršavanje propisa od Boga), postoje brojne naučne studije i istraživanja kao i dokazi naučni koji ukazuju i potvrđuju njegovu učinkovitost i pozitivno delovanje na telo i duh čoveka.
Videdo na kojem poslanica vladajuće partije Ajlin Keskin ljubi ruku predsedniku dok prima pomoć za dete, izazvao je podele u javnosti i otvorio debatu o granicama poštovanja, islamskom učenju, tradiciji i političkoj lojalnosti u savremenom društvu.
Sultanijina darežljivost, legende o izgubljenom blagu i vekovna lepota čine Sultan Validinu džamiju u Sjenici jednim od najvažnijih spomenika islamske arhitekture u regionu.
Sveti Otac tokom posete Španiji poručio da Crkva mora da čuje žrtve, prizna odgovornost i obezbedi obeštećenje, uz jačanje mera zaštite i prevencije zloupotreba.
Od pastirice iz Lorene do zapovednice vojske i svetiteljke Rimokatoličke crkve, njen život ostaje jedno od najdramatičnijih svedočanstava spoja duhovnog uverenja i istorijskih preokreta u Evropi 15. veka
U hrišćanstvu često se govori da nijedna ljudska sudbina nije bez smisla i da Gospod svakome daje ono što je potrebno za spasenje.
Nakon prvog dana najvećeg islamskog praznika sledi mirniji dan ispunjen posetama, porodičnim okupljanjima i sećanjem na bližnje, u kojem se bajramska poruka živi kroz svakodnevne odnose.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Svetinja je u molitvenoj tišini ispraćena iz srpske prestonice ka manastiru Vatoped, u kojem se vekovima čuva.
Incident kod Damaskih vrata izazvao je zabrinutost verskih zajednica, uz navode da policija nije izvršila hapšenja i da je oštećenom sugerisano da ne podnese zvaničnu prijavu.
Duhovna praksa i te kako utiče na zdravlje.
Osvećenje Himelstira zakazano je za oktobar 2026. godine, a mitropolit nemački veruje da bi ova svetinja mogla da preraste u duhovno i kulturno središte Srba u Nemačkoj i mesto koje će ih učiniti vidljivijim u javnom životu.