KAKO JE TURSKI PAŠA POSTAO PRAVOSLAVNI SVETAC: Potresna priča o čoveku koga je Bog proslavio kao monaha Nikolu
Život ovog vojskovođe popočinje da se menja sa ratom između Rusa i Turaka za Krim sredinom 19. veka.
Reper Amir Tatalu, poznat po provokativnim pesmama i tetovažama, proglašen je krivim za blasfemiju. Nakon izručenja iz Turske, našao se pred revolucionarnim sudom koji mu je najpre odredio zatvorsku kaznu, a sada i najstrožu presudu.
Iranski sud je u drugostepenom postupku izrekao smrtnu kaznu iranskom reperu Amiru Tatalu, nakon što ga je proglasio krivim za blasfemiju, preneli su iranski mediji.
"Vrhovni sud je prihvatio žalbu tužioca“ na prethodnu kaznu od pet godina zatvora, te je ovoga puta optuženi osuđen na smrtnu kaznu zbog blasfemije protiv proroka Muhameda, objavio je na svom sajtu reformistički list Etemad.
Ovaj tridesetsedmogodišnji pevač i kompozitor, jedan od pionira iranskog repa, započeo je svoju karijeru početkom 2000-ih. Godine 2018. preselio se u Istanbul, nakon što su mu iranske vlasti uskratile dozvolu za bavljenje muzičkim poslom.

U decembru 2023, iransko pravosuđe je saopštilo da je reper izručen Iranu od strane turskih vlasti, na osnovu naloga Revolucionarnog suda u Teheranu. Njegovo suđenje počelo je u martu 2024. godine, a teretio se za „podsticanje mlađe generacije na prostituciju“, „propagandu protiv Islamske Republike“ i „širenje opscenog sadržaja u obliku spotova i pesama“.
Pre nego što je napustio Iran i otišao u Tursku, Amir Tatal je više puta bio hapšen, a jedan od incidenata dogodio se 2016. godine, kada je uhapšen zbog „uznemiravanja javnosti“. Poznat po tetovažama koje mu prekrivaju celo telo, iranski reper je izazvao kontroverzu 2017. godine kada se sastao sa ultrakonzervativnim predsednikom Ebrahimom Raisijem, koji je poginuo u padu helikoptera u maju 2024.
Godine 2015. napisao je pesmu u znak podrške iranskom nuklearnom programu, nakon potpisivanja međunarodnog sporazuma između svetske zajednice i Teherana.
Život ovog vojskovođe popočinje da se menja sa ratom između Rusa i Turaka za Krim sredinom 19. veka.
O abdestu kao jednom od vidova ibadeta (izvršavanje propisa od Boga), postoje brojne naučne studije i istraživanja kao i dokazi naučni koji ukazuju i potvrđuju njegovu učinkovitost i pozitivno delovanje na telo i duh čoveka.
Videdo na kojem poslanica vladajuće partije Ajlin Keskin ljubi ruku predsedniku dok prima pomoć za dete, izazvao je podele u javnosti i otvorio debatu o granicama poštovanja, islamskom učenju, tradiciji i političkoj lojalnosti u savremenom društvu.
Sultanijina darežljivost, legende o izgubljenom blagu i vekovna lepota čine Sultan Validinu džamiju u Sjenici jednim od najvažnijih spomenika islamske arhitekture u regionu.
Povodom 40 godina od nuklearne katastrofe, poglavar Katoličke crkve povezao ekološku krizu, sukobe i tehnološku moć u poruku koja otvara pitanje savremene etike odlučivanja i granica globalne vlasti.
Dok vernici obeležavaju njen dan molitvama i procesijama, istorijski izvori otkrivaju složen životni put, ali i neslaganja o poreklu, identitetu i načinu na koji je vekovima predstavljana u različitim sredinama.
Poglavar Katoličke crkve ponovio stav o blagoslovima istopolnih parova, osvrnuo se na nemačke inicijative i upozorio da bi dalje zaoštravanje rasprave moglo produbiti podele unutar Crkve.
Otac Čad Riperger tvrdi da bi digitalna kontrola mogla da određuje ko ima pristup novcu i osnovnim uslovima života, uz ocenu da se stvaraju okolnosti opisane u drevnim biblijskim proročanstvima.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Opsežna analiza višedecenijskih istraživanja otkriva složene uzroke razlika u religioznosti i pokazuje kako društveni položaj, psihološki obrasci i istorijske okolnosti oblikuju odnos prema veri, čak i tamo gde su uloge strogo podeljene
U besedi za 3. utorak po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da čovekova budućnost zavisi od duhovne blizine Onome kome pripada.
Jedna naizgled bezazlena rečenica često napravi zid tamo gde želimo promenu - veliki srpski duhovnik 20. veka objašnjava zašto baš tu najčešće gubimo ono što pokušavamo da spasemo.