PODACI ISRTAŽIVANJA: Top 10 zemalja sa najvećim procentom muslimana
Najveći broj vernika nalazi se u Indoneziji - oko 240 miliona (podatak iz 2020. godine).
Retko totalno pomračenje Meseca ujedinilo muslimane u Salat al-Khusuf molitvi, dok je Mesec poprimio crvenkastu boju i privukao pažnju miliona vernika i posmatrača.
Veliki deo sveta mogao je da posmatra retko totalno pomračenje Meseca, poznato kao “krvavi" Mesec. Fenomen je trajao 82 minuta i bio je vidljiv u Aziji, Africi, Evropi i Australiji, privlačeći pažnju astronoma, ljubitelja neba, ali i muslimanskih zajednica širom sveta.
U muslimanskom svetu, ovaj astronomski događaj posmatran je ne samo kao prirodni fenomen, već i kao prilika za duhovnu refleksiju i molitvu. Verske vlasti u Iranu, Iraku, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima pozvale su vernike da obave Salat al-Khusuf, posebnu molitvu koja se klanja tokom pomračenja Meseca. Ova molitva, sastavljena od dva rekata, u svakom rekatu uključuje dvostruko čitanje sure El-Fatiha i dva rukua, a završava se sedždom, što predstavlja čin potpunog pokornog predanja Allahu.
Pomračenje je u Iraku počelo u 18:28 po lokalnom vremenu, dok je vrhunac, kada je Mesec poprimio karakterističnu crvenkastu boju, zabeležen u 21:12. Ukupno trajanje događaja iznosilo je više od pet sati, što je omogućilo vernicima i posmatračima da ga u potpunosti prate i uključe u svoje duhovne prakse.

U Ujedinjenim Arapskim Emiratima organizovana su javna posmatranja, gde su posetioci kroz teleskope mogli da dožive veličanstvenost pomračenja. Za muslimane, ovakav trenutak podseća na Božiju moć, veličinu stvaranja i prolaznost sveta, pružajući jedinstvenu priliku za introspektivnu molitvu i zahvalnost Stvoritelju.
Fenomen “krvavog" Meseca izazvao je veliko oduševljenje i pažnju, istovremeno povezujući naučnu fascinaciju i veru. Za muslimane širom sveta, ovakvi događaji nisu samo astronomija u praksi, već poziv na unutrašnju obnovu i jačanje duhovne svesti kroz molitvu i meditaciju o Božijoj veličini.
Najveći broj vernika nalazi se u Indoneziji - oko 240 miliona (podatak iz 2020. godine).
Manje od nedelju dana ranije Sulejman je stigao u Meku iz Egipta s vizom saudijskog turiste.
Vodi se komplikovana rasprava o tome da li je bilo kakav prikaz, čak i pun poštovanja, zabranjen u okviru islama.
Obe uče da postoji samo jedan Bog i da su ljudi najuzvišenija stvorenja na zemlji, sposobna i za dobro i za zlo.
Otkrijte jednostavne principe koji pomažu da ostanemo mirni, odlučni i moralno jaki čak i kada život postavlja izazove pred nas.
Ajeti 64:1-4 pokazuju kako mudrost stvaranja, ljudska odgovornost i Božija prisutnost prožimaju svaki trenutak naše svakodnevnice.
Ajeti 63:9-11 podsećaju da pravi uspeh leži u odgovornosti, delu i ravnoteži između materijalnog i duhovnog.
Ajeti 62:9-10 iz Al Džumu‘e otkrivaju kako trenutak predanosti Bogu i traganje za blagodetima mogu preoblikovati svakodnevni život, donoseći unutrašnji mir i ravnotežu između duhovnog i materijalnog sveta.
Otkrijte jednostavne principe koji pomažu da ostanemo mirni, odlučni i moralno jaki čak i kada život postavlja izazove pred nas.
Ajeti 64:1-4 pokazuju kako mudrost stvaranja, ljudska odgovornost i Božija prisutnost prožimaju svaki trenutak naše svakodnevnice.
Tradicionalni obred sklapanja braka i raskošna svečanost spojili su sinagogu i industrijski dok, dok je svaki detalj organizovan do savršenstva.
Ajeti 63:9-11 podsećaju da pravi uspeh leži u odgovornosti, delu i ravnoteži između materijalnog i duhovnog.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od najranijih vremena, Crkva uči da je trpljenje put ka smirenju, duhovnoj snazi i unutrašnjem preobražaju čoveka.
Vernici se često pitaju da li tuđi krst nosi tuđu sudbinu, a odgovor sveštenika ruši rasprostranjene strahove.
Čini se da vernici u Srbiji, pa i šire, duhovnu stranu često zanemaruju, pa se post za mnoge svodi, pre svega, na opterećenje time šta će da jedu.