Najveći broj vernika nalazi se u Indoneziji - oko 240 miliona (podatak iz 2020. godine).
Islam je najbrže rastuća religija u svetu, a muslimani predstavljaju značajnu demografsku snagu. Njihov broj je porastao za 21% između 2010. i 2020. godine, sa 1,7 milijardi na dve milijarde vernika. Muslimanska populacija rasla je dvostruko brže od ukupne svetske populacije, koja je u istom periodu porasla za 10%.
Udeo muslimana u svetskoj populaciji povećao se sa 24% na 26%. Najveći broj vernika nalazi se u Indoneziji - oko 240 miliona (podatak iz 2020. godine). Zajedno sa Pakistanom i Indijom, ova tri naroda čine trećinu svih muslimana u svetu.
Prema podacima "Pew Research Center", deset zemalja sa najvećim brojem muslimana - Indonezija, Pakistan, Indija, Bangladeš, Nigerija, Egipat, Iran, Turska, Sudan i Alžir - zajedno su dom za oko 65% ukupne muslimanske populacije na svetu, što je oko 1,3 milijarde ljudi.
Kada je reč o procentualnom udelu, Maroko je 2021. godine imao 100% muslimanskog stanovništva (prema "World Population Review" i "Pew Research").
Slično tome, Avganistan ima čak 99,7% muslimana u svojoj populaciji, piše "Salaam gateway".
Top 10 zemalja sa najvećim procentom muslimana (2021):
Maroko - 100%
Avganistan - 99,7%
Somalija - 99,7 %
Iran - 99,5 %
Tunis - 99,5 %
Zapadna Sahara - 99,4%
Irak - 99,1%
Jemen - 99,1%
Mauritanija - 99,1%
Majot 98,6 %
BONUS VIDEO: Mustafa Jusufspahić: Šejtan hoće zlo i bubnjeve rata
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.
Program traje od 20. jula do 20. avgusta i deo je šire inicijative verskog usmeravanja čiji je cilj da ojača veze omladine iz dijaspore sa umerenim islamskim identitetom Maroka.
Episkop iz Antiohije mirno je odbio carsku ponudu, krenuo okovan ka Rimu i svojim stradanjem pokazao da hrišćanstvo nije stvar pogodnosti, već vernosti do poslednjeg daha.
Sveta knjiga islama u rukama prvog čoveka najvećeg američkog grada pokreće debate o religijskoj raznolikosti, javnom životu i mestu muslimana u društvu.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Sveta knjiga islama u rukama prvog čoveka najvećeg američkog grada pokreće debate o religijskoj raznolikosti, javnom životu i mestu muslimana u društvu.
Poruka iz sure El-Asr, izdvojena za 30. decembar u knjizi „Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje“, podseća kako vera, dobra dela, istina i strpljenje mogu promeniti tok naših izbora.
Sveta knjiga islama u rukama prvog čoveka najvećeg američkog grada pokreće debate o religijskoj raznolikosti, javnom životu i mestu muslimana u društvu.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.