White Star / Monica Gumm / imageBROKER / Profimedia/Lucas Vallecillos / VWPics / Profimedia
Pripadnici lokalnog ogranka partije Voks pozdravili su ovu odluku, navodeći da Španija jeste i uvek će biti zemlja hrišćana.
Lokalne vlasti u gradu Humila na jugoistoku Španije zabranile su muslimanima da koriste javne prostore, kao što su sportske sale i opštinske prostorije za obeležavanje verskih praznika.
Ovu zabranu, prvu takve vrste u Španiji, uvela je konzervativna Narodna partija (PP) koja je na vlasti u tom gradu, preneo je Gardijan. Prilikom donošenja zabrane, ekstremno desničarska partija Voks se uzdržala od glasanja, a protiv su bili predstavnici lokalnih levičarskih stranaka.
Shutterstock/PeopleImages.com - Yuri A
U obrazloženju odluke se navodi da “se sportski objekti i opštinske prostorije ne mogu koristiti za verske, kulturne ili društvene aktivnosti koje su strane našem identitetu, osim ako ih ne organizuju lokalne vlasti”.
Predsednik španske Federacije islamskih organizacija Munir Benželun Andalusi Azhari izjavioje za list El Pais da je odluka “islamofobna i diskriminišuća”.
- Oni ne idu protiv drugih religija, idu samo protiv naše - kazao je on, dodajući da je iznenađen nedavnim porastom rasističke retorike i napada u Španiji, kao i da prvi put za 30 godina oseća strah.
Lider socijalista u regionu Mursija, Fransisko Lukas, na platformi Iks je objavio da PP krši Ustav i izlaže riziku socijalnu koheziju u potrazi za vlašću.
Bivša socijalistička gradonačelnica Humile, Huana Guardiola, upitala je šta se podrazumeva pod identitetom, podsetivši na vekove muslimanskog nasleđa u toj oblasti. Humila, grad u regionu Mursija, ima oko 27.000 stanovnika, od kojih 7,5 odsto dolazi iz većinski muslimanskih zemalja.
Ova odluka će skoro sigurno biti osporena pošto krši član 16 španskog Ustava u kojem se navodi da su “sloboda ideologije i veroispovesti zagarantovani, kao i da nije potrebno ograničavanje njihovog izražavanja kako bi se održao javni red, pošto su zaštićene zakonom”.
BONUS VIDEO: Sa Tanjom na ti! Mustafa Jusufspahić: Šejtan hoće zlo i bubnjeve rata
Engleski kralj je izjavio da je posvećenost jednog velikog centra za islamske studije "međunarodnoj saradnji" danas "važnija nego ikada u savremenom svetu".
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.
Program traje od 20. jula do 20. avgusta i deo je šire inicijative verskog usmeravanja čiji je cilj da ojača veze omladine iz dijaspore sa umerenim islamskim identitetom Maroka.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenice Veru, Nadu i Ljubav i majku im Sofiju po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog Grigorija Jermenskog. Katolička crkva obeležava Svetog Jeronima. Jevreji obeležavaju peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Praznik rođenja poslanika Muhameda obeležava se uz mevludske spjevove, salavate, ilahije i kaside, a ovogodišnja okupljanja dolaze nakon dogovora o obnovi jedinstva Islamske zajednice posle gotovo dve decenije podele.
Pojam koji se često vezuje za sukobe i nasilje vekovima izaziva rasprave, ali islamska tradicija o njemu govori mnogo složenije nego što se često prikazuje.
Ispisivanje ustaških simbola na muslimanskom mezarju u Livnu osudili su Međureligijsko veće BiH i Muftijstvo mostarsko, dok policija traga za počiniocima i istražuje okolnosti incidenta.
U islamskoj tradiciji Isus Hristos poznat je kao Isa, alejhi selam, jedan od najvećih Božijih poslanika, a Kuran govori o njegovom čudesnom rođenju, majci Merjemi i posebnoj ulozi koju će imati pred kraj vremena.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.