White Star / Monica Gumm / imageBROKER / Profimedia/Lucas Vallecillos / VWPics / Profimedia
Pripadnici lokalnog ogranka partije Voks pozdravili su ovu odluku, navodeći da Španija jeste i uvek će biti zemlja hrišćana.
Lokalne vlasti u gradu Humila na jugoistoku Španije zabranile su muslimanima da koriste javne prostore, kao što su sportske sale i opštinske prostorije za obeležavanje verskih praznika.
Ovu zabranu, prvu takve vrste u Španiji, uvela je konzervativna Narodna partija (PP) koja je na vlasti u tom gradu, preneo je Gardijan. Prilikom donošenja zabrane, ekstremno desničarska partija Voks se uzdržala od glasanja, a protiv su bili predstavnici lokalnih levičarskih stranaka.
Shutterstock/PeopleImages.com - Yuri A
U obrazloženju odluke se navodi da “se sportski objekti i opštinske prostorije ne mogu koristiti za verske, kulturne ili društvene aktivnosti koje su strane našem identitetu, osim ako ih ne organizuju lokalne vlasti”.
Predsednik španske Federacije islamskih organizacija Munir Benželun Andalusi Azhari izjavioje za list El Pais da je odluka “islamofobna i diskriminišuća”.
- Oni ne idu protiv drugih religija, idu samo protiv naše - kazao je on, dodajući da je iznenađen nedavnim porastom rasističke retorike i napada u Španiji, kao i da prvi put za 30 godina oseća strah.
Lider socijalista u regionu Mursija, Fransisko Lukas, na platformi Iks je objavio da PP krši Ustav i izlaže riziku socijalnu koheziju u potrazi za vlašću.
Bivša socijalistička gradonačelnica Humile, Huana Guardiola, upitala je šta se podrazumeva pod identitetom, podsetivši na vekove muslimanskog nasleđa u toj oblasti. Humila, grad u regionu Mursija, ima oko 27.000 stanovnika, od kojih 7,5 odsto dolazi iz većinski muslimanskih zemalja.
Ova odluka će skoro sigurno biti osporena pošto krši član 16 španskog Ustava u kojem se navodi da su “sloboda ideologije i veroispovesti zagarantovani, kao i da nije potrebno ograničavanje njihovog izražavanja kako bi se održao javni red, pošto su zaštićene zakonom”.
BONUS VIDEO: Sa Tanjom na ti! Mustafa Jusufspahić: Šejtan hoće zlo i bubnjeve rata
Engleski kralj je izjavio da je posvećenost jednog velikog centra za islamske studije "međunarodnoj saradnji" danas "važnija nego ikada u savremenom svetu".
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.
Program traje od 20. jula do 20. avgusta i deo je šire inicijative verskog usmeravanja čiji je cilj da ojača veze omladine iz dijaspore sa umerenim islamskim identitetom Maroka.
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.
U besedi za utorak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz trenutak Getsimanije u kojem Isus bira stradanje umesto odbrane, otkrivajući veličinu ljubavi i milosti Božje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Kirila Jerusalimskog po starom i Svetog Ipatija po novom kalendaru. Katolici slave Svetog proroka Amosa, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Crkveni dokument potvrđuje da katolici mogu pristupiti ksenotransplantaciji uz poštovanje etičkih smernica i brigu o životinjama, dok naučnici traže rešenja za hronični manjak donorskih organa.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Dok mnogi tragaju za savršenim bojama i modernim tehnikama, iz svetinje pored Golupca stiže podsećanje na način koji donosi i ukus i dugotrajnost, ali i pouku šta zapravo znači sačuvati tradiciju.