Engleski kralj je izjavio da je posvećenost jednog velikog centra za islamske studije "međunarodnoj saradnji" danas "važnija nego ikada u savremenom svetu".
Engleski kralj Čarls III je svečano otvorio krilo nazvano po njemu - u "Centru za islamske studije" u Oksfordu, čiji je pokrovitelj, tokom ceremonije održane u ovoj instituciji.
Još kao princ od Velsa, početkom devedesetih, održao je uvodno predavanje centra, a institucija je 2012. godine od pokojne kraljice Elizabete II dobila Kraljevsku povelju.
U kratkom govoru, kralj je rekao da je video kako je centar "od skromne barake" izrastao u "međunarodno priznatu instituciju".
Naglasio je da je centar, osnovan 1985. i koji ove godine slavi svoj četrdeseti jubilej, postao "svetionik islamske nauke".
- Neprekidna posvećenost centra objektivnom proučavanju i međunarodnoj saradnji, zasnovana na principima dijaloga, dubokog razumevanja i međusobnog poštovanja, važnija je nego ikada u današnjem svetu - rekao je kralj.
- Moram reći da sam izuzetno ohrabren činjenicom da centar nastavlja da igra tako značajnu ulogu u ovom globalno važnom poduhvatu.
Engleski kralj je takođe pohvalio "neumorni rad" institucije na proširenju razumevanja islama u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Direktor centra, dr Farhan Nizami, istakao je da on pruža "mogućnost da se okupe naučnici iz celog sveta na bezbednom mestu gde mogu da razmenjuju ideje", dok istovremeno podstiče studente da studiraju u gradu.
- Mislim da samo postojanje centra predstavlja poruku međureligijskog dijaloga - dodao je.
Centar je povezan sa Univerzitetom u Oksfordu i ima duboko ukorenjene veze s njim. Na svečanosti su učestvovali i predstavnici univerziteta, uključujući sadašnjeg kancelara i bivšeg lidera Konzervativne partije -lorda Hejga.
Pored otvaranja novog krila, kralj je pokrenuo i novi obrazovni program u centru, koji takođe nosi njegovo ime, piše "BBC".
Sa samo 12 godina, pokrenuo je međureligijske inicijative, kako u školi, tako i van nje, i uspeo da otvori multiverkse molitvene prostorije u osnovnoj i srednjoj školi u gradovima Vitbi i Ošava u kanadskoj provinciji Ontario.
Sa grčkog ostrva Spetses stiže recept za skromno, a ukusno manastirsko jelo koje u jednostavnim sastojcima čuva duh molitve, mora i tišine Istočnog petka.
Od Oksforda i Atine do manastira Ćelije kod Valjeva, Blagoje Popović izabrao je život bez priznanja i komfora, ostavivši delo koje i danas snažno oblikuje pravoslavno mišljenje u Srbiji i izvan nje.
U besedi za 2. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Velimirović pokazuje zašto se i najveće znanje gubi bez pravog početka i kako se tek tada otvara prostor za istinsku mudrost koja ne zavisi od količine informacija.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Justina Filosofa i Prepodobnog Justina Ćelijskog po novom i Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Rufina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U Sistinskoj kapeli poglavar Rimokatoličke crkve i vrhovni gubernator Anglikanske crkve stali su rame uz rame u zajedničkoj molitvi — događaj koji svet vidi kao simbol pomirenja, duhovne zrelosti i nove hrišćanske epohe.
U regionalnom centru Vest Jorkšira čitava zajednica odlučila je da krene putem apostolske vere – prva liturgija već je služena, a uskoro sledi čin sabornog krštenja 34 vernika.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.
Sveti Otac tokom posete Španiji poručio da Crkva mora da čuje žrtve, prizna odgovornost i obezbedi obeštećenje, uz jačanje mera zaštite i prevencije zloupotreba.
Od pastirice iz Lorene do zapovednice vojske i svetiteljke Rimokatoličke crkve, njen život ostaje jedno od najdramatičnijih svedočanstava spoja duhovnog uverenja i istorijskih preokreta u Evropi 15. veka
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.