MUSLIMANI U JAPANU U PROBLEMU: Ovo će postati goruće pitanje - vlast mora hitno da reaguje
S obzirom na brz rast muslimanske populacije, ovo pitanje će, kako se očekuje, postajati sve urgentnije u godinama koje dolaze.
Sa samo 12 godina, pokrenuo je međureligijske inicijative, kako u školi, tako i van nje, i uspeo da otvori multiverkse molitvene prostorije u osnovnoj i srednjoj školi u gradovima Vitbi i Ošava u kanadskoj provinciji Ontario.
Kada je Omar Elgazar, tinejdžer iz Kanada, primetio da u državnim školama koje je pohađao nema posebnih prostorija za molitvu - ni za muslimane ni za pripadnike drugih vera - rešio je da sam nešto preduzme.
Sa samo 12 godina, pokrenuo je međureligijske inicijative, kako u školi, tako i van nje, i uspeo da otvori multiverkse molitvene prostorije u osnovnoj i srednjoj školi u gradovima Vitbi i Ošava u kanadskoj provinciji Ontario.
Zahvaljujući ovom nesebičnom radu, danas sedamnaestogodišnji Omar postao je dobitnik prestižne TD stipendije za liderstvo u zajednici, u iznosu od 70.000 dolara, koju koristi za studije mehatronike na Univerzitetu Voterlu u Ontariju, piše "BroadView".
- U sedmom razredu počeo sam ozbiljno da shvatam molitvu i vrednosti koje želim da živim. Obratio sam se direktoru škole, koji mi je ustupio jednu nekorišćenu učionicu za molitvu. Prvo nas je bilo samo dvoje do četvoro. Kada sam 2020. krenuo u srednju školu, uspeo sam da obezbedim veću prostoriju za sve veroispovesti. U jednom trenutku nas je bilo i do 200 koji zajedno obavljamo molitvu - kaže Omar.

Zbog toga što se jedna od obaveznih muslimanskih molitvi poklapa sa nastavom, mnogi učenici su ranije morali da odlaze kući da bi je obavili, što ih je činilo kašnjenim na časove i remetilo im obrazovanje.
- To je bilo mnogo izgubljenog vremena za oko 350 muslimanskih učenika. Ali sada, zahvaljujući molitvenoj prostoriji, svi mogu nesmetano da se obrazuju. Kada je mala grupa učenika imala hrabrosti da traži prostor za molitvu, pokrenula se lavina promena - objašnjava Elgazar.
- Cela moja životna filozofija zasniva se na jednom principu - poštovanju drugih i njihovih uverenja. Ako se sa nekim ne slažete, veoma je važno da i dalje poštujete ono u šta ta osoba veruje. Možemo iznositi neslaganja, ali na pristojan i nenasilan način - poručuje Omar.
Multiverzanske molitvene prostorije, kako kaže, upravo su omogućile takvu atmosferu: iako su većinu činili muslimani, i hrišćani su povremeno koristili te prostorije.
- Kada među ljudima postoji poštovanje, onda možemo naučiti da živimo sa razlikama i da gradimo mir. Sve ostalo dolazi samo.
S obzirom na brz rast muslimanske populacije, ovo pitanje će, kako se očekuje, postajati sve urgentnije u godinama koje dolaze.
Studija pod nazivom Globalna verska slika, objavljena u ponedeljak 9. juna, drugo je izdanje ovog demografskog izveštaja o religijama, koje "Pew Research Center" sprovodi od 2010. godine.
Na platformi Iks objavio je video-snimak hapšenja, na kojem se vidi kako je karikaturista uhapšen sa rukama vezanim lisicama iza leđa.
Obaveza pet dnevnih molitvi ustanovljena je nakon događaja Noćnog putovanja i Uzašašća.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
Podaci sa popisa iz 2023. pokazuju pad udela islamskog stanovništva ispod polovine, dok crkveni izvori ukazuju na rast broja pravoslavnih vernika i otvaraju pitanja o dubljim promenama u zemlji.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
U nekoliko pažljivo biranih rečenica otvoren je prostor za razumevanje i priznanje duhovnog truda. Istovremeno, podseća se da poštovanje ne poznaje granice među ljudima.
Iako većina jevrejskih autoriteta smatra da je pirsing ušiju prihvatljiv, pitanje postaje znatno složenije kada su u pitanju drugi delovi tela.
Povodom 40 godina od nuklearne katastrofe, poglavar Katoličke crkve povezao ekološku krizu, sukobe i tehnološku moć u poruku koja otvara pitanje savremene etike odlučivanja i granica globalne vlasti.
Dok vernici obeležavaju njen dan molitvama i procesijama, istorijski izvori otkrivaju složen životni put, ali i neslaganja o poreklu, identitetu i načinu na koji je vekovima predstavljana u različitim sredinama.
Poglavar Katoličke crkve ponovio stav o blagoslovima istopolnih parova, osvrnuo se na nemačke inicijative i upozorio da bi dalje zaoštravanje rasprave moglo produbiti podele unutar Crkve.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 3. sedmice po Vaskrsu otvara se pitanje koje ne nudi utehu, već suočavanje sa silama koje nadilaze ljudsku prirodu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Simeona Persijskog po starom i Svetog prepodobnog Jakova Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Pija V, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.