Hatidže je bila cenjena ličnost, bogata i moćna, koja je odbila mnoge bračne ponude istaknutih plemića, ali se ipak dva puta udavala, a jedino je njoj prorok Muhamed verovao. Neobično za davni period istorije, Hatidže je bila ta koja je odabrala muža i zaprosila ga. Ona je tada imala 40 godina, dok je njen budući supružnik bio 25-godišnjak skromnog porekla.
Hatidže je bila žena izuzetne snage. Čak bi i savremene žene stremile onome što je ona postigla pre 1.400 godina.
Ovako je Asad Zaman, imam iz Mančestera u Velikoj Britaniji, opisao Hatidže, ženu rođenu u VI veku u današnjoj Saudijskoj Arabiji.Ona je bila cenjena ličnost, bogata i moćna, koja je odbila mnoge bračne ponude istaknutih plemića. Na kraju se jeste udala, i to dvaput. Njen prvi muž je umro, a smatra se da je odlučila da se rastavi od drugog. Posle toga se više neće udavati… sve dok ne bude upoznala čoveka koji će postati njen treći i poslednji muž.
Shutterstock
Hatidže je bila bogata
- Hatidže je prepoznala neke "izuzetne kvalitete u njemu zbog kojih se predomislila u vezi sa brakom - rekao je za medije Zaman.
Neobično za taj period, Hatidže je bila ta koja je odabrala njega i zaprosila ga.Ona je tada imala 40 godina, dok je njen budući muž bio 25-godišnjak skromnog porekla. Ali ovo je više od ljubavne priče; to je poreklo nastanka druge najveće religije na svetu. Hatidžin novi muž bio je Muhamed, koji će uskoro posle toga postati prorok Islama.
Robert Hojlend, profesor drevne bliskoistočne istorije na Njujorškom univerzitetu, upozorava da je teško doći do detaljne slike o tome ko je bila Hatidže, delom zato što je ono što se zna o njoj zapisano mnogo godina posle njene smrti Međutim, većina izvora ukazuje na to da je ona bila žena sa „ambicijom slobodnog duha i veoma snažne volje.
Na primer, odbila je da se uda za rođaka - kao što je želela njena porodica u skladu sa tradicijom - zato što je želela da ona bude ta koja će izabrati partnera. Hatidže je bila ćerka trgovca koji je porodični posao pretvorio u trgovačku imperiju. Pošto je stradao u bici, ona je preuzela posao.
Muhamed je rođen i odrastao u plemenu Kurejš (baš kao i Hatidže), u vreme kad su razne grupe u toj oblasti verovale u više bogova. Nekoliko godina otkako su bili u braku, Muhamed je započeo duhovno preobraćenje - i zaputio se u planine oko Meke da meditira. Prema islamskom verovanju, Muhamed je prva otkrovenja od Boga dobio preko Gavrila, istog onog anđela koji je jednom najavio Mariji da će postati majka Isusova. Tako se Kuran, sveta muslimanska knjiga, ukazala Muhamedu.
Muhamed je odlučio da se poveri jedinoj osobi za koju je znao da može joj kaže bilo šta. Hatidže ga je saslušala i umirila. Intuitivno, ona je pomislila da je to dobra stvar i utešila ga. Čak se posavetovala sa rođakom koji je poznavao hrišćanstvo. Hatidža ga je uverila da je on, zapravo, prorok.
Veliki bajram nije samo praznik žrtvovanja, već i vreme kada iskrenost, poštovanje i zajedništvo dolaze do izražaja u svakom rukovanju, poljupcu ruke ili izgovorenoj čestitki. Evo šta je važno znati da ne pogrešite kada nekome poželite blagosloven praznik.
U dirljivoj poruci upućenoj islamskim vernicima, poglavar SPC pozvao je na molitvu, razumevanje i građenje društva zasnovanog na vrednostima milosrđa, dobra i međusobnog poštovanja.
U vreme kada se hrana nije bacala, domaćice su znale da i od suvog hleba naprave čudo – evo jednostavnog i ukusnog doručka koji će vas vratiti u toplinu porodične trpeze.
Reči svetog ruskog podvižnika za četvrtak sedme sedmice po Vaskrsu podsećaju da nas Hristos nije samo podigao iz greha, već nas je pozvao u neizrecivu zajednicu sa samim Bogom.
Iguman manastira Rukumija ističe da crna magija često dolazi kroz „bezazlene“ posete i ostavljene predmete, a objašnjava i kako se od toga možemo zaštititi – ne samo molitvom, već i jednostavnim zaključavanjem vrata.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Istoričarka Betani Hjuz ističe da se muslimani i dalje sećaju godine Hatidžine smrti kao "godine tuge". Na kraju se Muhamed ponovo oženio i ovaj put je bio poligaman.
U islamskom svetu postoje brojna lokalna sveta mesta (Jerusalim, Karbala, Nadžaf, Kom, Kejruan, Mazar-i šarif), ali ona nemaju isti značaj za sve muslimane.
Videdo na kojem poslanica vladajuće partije Ajlin Keskin ljubi ruku predsedniku dok prima pomoć za dete, izazvao je podele u javnosti i otvorio debatu o granicama poštovanja, islamskom učenju, tradiciji i političkoj lojalnosti u savremenom društvu.
Veliki bajram nije samo praznik žrtvovanja, već i vreme kada iskrenost, poštovanje i zajedništvo dolaze do izražaja u svakom rukovanju, poljupcu ruke ili izgovorenoj čestitki. Evo šta je važno znati da ne pogrešite kada nekome poželite blagosloven praznik.
Obučena u skromni redovnički habit, sa maramom na glavi i osmehom punim mira, sestra Eva, koja sada ima 21 godinu, obilazi barove, pijace i prodavnice u saveznoj državi Gojas, prodajući brojanice i šireći poruke Isusa i Bogorodice.
Iguman manastira Rukumija ističe da crna magija često dolazi kroz „bezazlene“ posete i ostavljene predmete, a objašnjava i kako se od toga možemo zaštititi – ne samo molitvom, već i jednostavnim zaključavanjem vrata.
Strah od sve većeg broja incidenata usmerenih protiv hrišćana dodatno pojačava zabrinutost zbog kontinuiranog priliva migranata, pretežno iz Severne i Subsaharske Afrike.
Iguman manastira Rukumija ističe da crna magija često dolazi kroz „bezazlene“ posete i ostavljene predmete, a objašnjava i kako se od toga možemo zaštititi – ne samo molitvom, već i jednostavnim zaključavanjem vrata.
Dan posle Duhovskih zadušnica, u nedelju, 8. juna, pravoslavni vernici obeležavaju praznik Svete Trojice ili Duhove, koji je 50. dana posle Vaskrsa i desetog posle Spasovdana.