Praznovanje Šabata počinje u petak sa zalaskom Sunca, a završava se u subotu, pre zalaska Sunca, i to je dan odmora, kada prestaje svaki fizički rad. Šabat se smatra simbolom večnog sporazuma između Boga i jevrejskog naroda. Za svetkovinu ovog praznika vezani su mnogi običaji, kao što je halot kada se peče specijalni hleb - hala.
Šabat je vezan za dva biblijska događaja: stvaranje sveta i robovanje Jevreja u Egiptu. U Bibliji stoji da je Bog za šest dana stvorio svet, a sedmi dan se odmarao.
Zato Biblija naređuje:
- Ne zaboravi da praznuješ dan subotnji. Šest dana radi i posvršavaj poslove svoje, a sedmi dan je Šabat, odmor gospodu Bogu tvojemu; tada nemoj raditi nikakav posao, ni ti, ni tvoj sin, ni tvoja kći, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni životinje tvoje, ni stranac koji se nađe unutar kapija tvojih“ (II knj. Mojsijeva, g. 20, 8) i Ne zaboravi da si rob bio u zemlji egipatskoj. Zato ti je zapovedio gosopod Bog tvoj, da praznuješ dan subotnji (V knj. Mojsijeva, 15, 15).
Shutterstock
Trpeza za Šabat
Povezan sa stvaranjem sveta, Šabat se smatra simbolom večnog sporazuma između Boga i jevrejskog naroda o nužnosti rada i obavezi odmora, jer i rad i odmor jednako su važni za ljudsku blagodet.
Misao o odvajanju jednog dana u sedmici za odmor i o obavezi da se čovek jednom nedeljno otrgne od svakodnevnih briga i poslova, predstavlja jedinstvenu pojavu u antičkom svetu.
Za Šabat su vezane mnoge navike i običaji. Još početkom n.e. Jevreji su se cele sedmice pripremali za Šabat i odvajali za taj dan sve najbolje što su imali. Već u to doba, svaka porodica pekla je halot (specijalni hleb – Hala). U petak posle podne, sveštenik je sa visokog tornja Hrama duvao u šofar, kao znak za prekid posla. U drugim gradovima Palestine, šamaš bi sa krova neke visoke zgrade duvao u šofar šest puta. Na prvi zov, posao bi prekidali seljaci na poljima oko grada, na drugi – trgovci u gradu, na treći su sklanjani sa vatre lonci sa hranom i oblagani raznim materijalima radi očuvanja toplote itd.
Povodom nedavnog terorističkog čina u glavnom gradu Srbije, Mešihat u svom saopštenju ističe da je islam vera mira, suživota i tolerancije, te da je napad posledica zloupotrebe onih koji žele da poremete dobre međususedske odnose hrišćana i pripadnika islama.
U Nedelju Svih Svetih, Sveti Teofan Zatvornik nas podseća da Crkva, posle silaska Svetoga Duha, proslavlja sve one koji su postali svetitelji blagodaću Duha Svetoga, koja donosi pokajanje, oprost grehova i vodi kroz borbu sa strastima do čistote.
Na nadahnutom predavanju u Čačku, jedan od omiljenih besednika današnjice, protojerej-stavrofor Gojko Perović osvetlio je suštinu Kosovskog zaveta kao duhovnog obećanja čoveka Bogu. Kroz primere iz istorije i svakodnevnog života, podsetio je na značaj vernosti, žrtve i držanja date reči.
Srpska dijaspora u Francuskoj, uz blagoslov vladike zapadnoevropskoj Justina, okupila se u Sabornoj crkvi Svetog Save u francuskoj prestonici, da kroz reči, pesmu i prisustvo podseti na snagu zajedništva, očuvanja kulturnog nasleđa i zaveta Svetog kneza Lazara i kosovskih mučenika.
Ulaskom u ovaj sveti period, u narodu poznat i kao Petrovski post, pravoslavni hrišćani se podsećaju na važnost duhovne discipline, pokajanja i molitve, dok se pripremaju za proslavu velikih svetitelja i nastavljaju put vere koji su započeli apostoli.
Mnogi veruju u moć Svetog Vasilija Ostroškog i zbog toga se odlučuju da krste svoje naslednike u njegovoj svetinji, a kumove ili dovode ili ih nalaze među posetiocima koji nikada ne odbijaju ovaj čin, jer je to velika čast za svakog pravoslavca. Da bi neko bio kum na krštenju mora da bude i sam kršten u nekoj od pravoslavnih crkava ili manastira.
U nedelji koja je cela praznična, treći dan Duhova slavi se kroz molitve, liturgije i porodična okupljanja, a vernici slave Duha Svetoga izražavajući svoju zahvalnost.
Nakon dugogodišnjeg podvižništva u surovom predelu Karulje na Svetoj gori, shi monah Simeon vratio se u srpske zemlje da provede svoje poslednje dane. Njegova jednostavnost i dečija nevinost ostavili su neizbrisiv trag u srcima svih koji su ga sreli.
U svojoj besedi iguman Manastira Podmaine podseća na istinsku suštinu hrišćanskog života - ljubav prema Bogu i bližnjem, naglašavajući kako formalna ispunjenja verskih obaveza nisu dovoljna bez prave ljubavi.
Nekada su teškoće i gubici s kojima se suočavamo veliki, pa je i naša tuga ogromna. Ipak, svako od nas mora da ide dalje, ma koliki bol da osećamo. U pomoć priskaču psiholozi, ali i sveštenici kako da se nosimo s najtužnijim trenucima. Zajednički savet i jednih i drugih je da tugu treba izdržati. To je i savet patrijarha Pavla.
Proslavljajući ovaj sveti dan, koji je u crkvenom kalendaru označen “crvenim slovom”, vernici jačaju svoju veru i posvećenost Bogu, osvežavajući svoje duhovne korene i povezanost sa crkvom.
Pesah se slavi osam dana u krugu porodice, sprema se Seder večere na kojoj se svi ukućani okupljaju oko trpeze na kojoj su postavljena jela koja simbolično podsećaju na robovanje Izraelaca u Egiptu i njihovo izbavljenje. Reč je o prazniku koji je jedan od tri hodočasničkih praznika kada svi Jevreji koji imaju mogućnost odlaze na hodočašće u Jerusalim. U vreme postojanja hrama svaki punoletni muškarac je bio obavezan da dođe u Svet grad.
Poglavar SPC: izražavamo molitvenu želju da praznične dane i one koji im slede provedete u miru i blagostanju slaveći Boga. . Snaga vere Mojseja i naroda Izraela nama, pravoslavnim hrišćanima ukazuje na put prema prazniku nad praznicima za koji se pripremamo, a to je Vaskrs.
Povodom nedavnog terorističkog čina u glavnom gradu Srbije, Mešihat u svom saopštenju ističe da je islam vera mira, suživota i tolerancije, te da je napad posledica zloupotrebe onih koji žele da poremete dobre međususedske odnose hrišćana i pripadnika islama.
Poglavar katoličke crkve izjavio je da ova poseta ima za cilj da ojača veze između katoličke i pravoslavne crkve i pozvao istočne pravoslavce da svojim molitvama podrže jubilarnu godinu, ističući put ljubavi, dijaloga, pomirenja i milosrđa kao put Gospoda.
Vera, snaga, i predanost ovog Božjeg ugodnika, koji je preminuo šest dana pred svoj 24. rođendan, postale su svetionik za mnoge generacije, dok njegova hrabrost vekovima podstiče vernike da slede svoje srce i služe onima kojima je potrebna pomoć.
U različitim geografskim područjima, muslimani čestitaju Kurban-bajram sa posebnim izražajima koji odražavaju lokalne tradicije i jezike, ali svi nose jednu univerzalnu poruku - poruku radosti, zajedništva i blagoslova.
Povodom nedavnog terorističkog čina u glavnom gradu Srbije, Mešihat u svom saopštenju ističe da je islam vera mira, suživota i tolerancije, te da je napad posledica zloupotrebe onih koji žele da poremete dobre međususedske odnose hrišćana i pripadnika islama.
Poglavar katoličke crkve izjavio je da ova poseta ima za cilj da ojača veze između katoličke i pravoslavne crkve i pozvao istočne pravoslavce da svojim molitvama podrže jubilarnu godinu, ističući put ljubavi, dijaloga, pomirenja i milosrđa kao put Gospoda.