Podsetimo, oni su lišeni slobode u blizini manastira Visoki Dečani zbog toga što su navodno na registarskim oznakama automobila kojim su se dovezli imali natpis – “Kosovo je Srbija”. U pismu, koje su poslali portalu in4s.net pozdravili su braću i sestre pozdravom „Hristos vaskrse“.
"Pritvor u kom smo nalazi se u Kosovskoj Mitrovici, gradu svetog Dimitrija. Zatvoreni smo na dan Svetog Stefana Dečanskog, takođe velikomučenik Hristovog. U svemu tome prepoznajemo blagoslov Božiji i od vas molimo molitve, ne za oslobođenje iz zatvora, već za sticanje slobode u Hristu. Kako kaže sveti apostol da živimo u slobodi kojom nas Hristos oslobodi", navodi se u pismu.
Oni su istakli da im dani prolaze u pravoj radosti u slavu Božiju, istakavši da u dan na koji pišu pismo (nedelju) je bio sveštenik da ih pričesti.
"Nas dvojica smo zajedno u sobi sa bratom Žarkom Jovanovićem i Kemaljom Mustafom. Imamo sve što nam treba, nadamo se i da je tako bratu Rajku Krivokapiću koji se nalazi 50 kilometara od nas", navode u pismu.
"Ako se neko žalosti zbog svega ovoga, podećamo ga na Đedove reči: "Kud će ti bolje nego da stradaš za Kosovo", napisali su braća Dragutim i Marinko.
Ostatak pisma vam prenosimo u celosti.
"Oče Vasilije, braćo i sestre, pozdravljamo vas najlepšim pozdravom: Hristos vaskrse! Pritvor u kome smo nalazi se u Kosovskoj Mitrovici, gradu Svetog Dimitrija. Zatvoreni smo na dan Svetog Kralja Stefana Dečanskog, takođe velikomučenika Hristovog. U svemu tome prepoznajemo blagoslov Božiji i od vas molimo molitve, ne za oslobođenje iz zatvora, već za sticanje slobode u Hristu po rečima apostola: "Da živimo u slobodi kojom nas Hristos oslobodi“. Dani nam protiču u pravoj radosti i u slavu Božiju. Knjiga se, Bogu hvala privodi kraju, i ovde više pažnju usmeravamo na pisanje, crtanje, čitanje i na umnožavanje drugih talanata koje nam je Bog dao. Danas kad vam ovo pišemo, u dan nedeljni, dan Vaskrsenja Hristovog, bio je sveštenik da nas pričesti svetim tajnama Tela i Krvi Gospodnje, što je najvažnije od svega. Ovom prilikom želimo da vam poželimo srećan početak Božićnog posta i nadamo se da i vi tamo pevate božićne pjesme i tropare:
Što Božiću ne pevamo,
ko da mu se ne nadamo,
veselo, veselo…
Nas dvojica smo zajedno u sobi sa braćom Žarkom Jovanovićem i Kemaljom Mustafom, imamo sve što nam treba. Nadamo se da je tako i bratu Rajku Krivokapiću koji se nalazi oko 50 kilometara od nas u Podujevu. Nadamo se da kandilo u Popima kod Svetog Dimitrija gori i molimo Boga da ta svetinja ubrzo zablista u punom sjaju. Ako se neko žalosti zbog svega podsećamo ga na Đedove (mitropolita Amfilohija) reči koji je jednom kazao: ,,Kud će ti bolje nego da stradaš na Kosovu“. Nadamo se da će Gospod njegovim i molitvama Vladike Atanasija primiti i ovo naše malo stradanje u beskrajnoj pesmi slave Svoje ,,Stazama radosti u zemlji živih“.
AP Darko Vojinovic
Mitropolit Amfilohije
Protojerej Vasilije Brborić preneo je da su Krivokapić, Jovanović i Lalatović, koji su zatočeni u zatvorima u Podujevu i u Kosovskoj Mitrovici – dobro.
- U pismu se vidi vera i duhovna snaga, naše braće, jer svedoče veru pravoslavnu i ime Srbinovo. Neka bi dao Gospod molitvama Presvete Bogorodice i Svetog velikomučenika Stefana Dečanskog i Svetog velikomučenika kosovskog Lazara, svih kosovsko-metohisjkih mučenika i novomučenika, Svetog Petra Cetinjskog, Svetog Vasilija Ostroškog, Svetog Velikomučenika Dimitrija i svih svetih, našoj zatočenoj braći na Kosovu i Metohiji ukrepljenja, duhovne snage i istrajnosti u krstu koji nose. prava žrtva nikad ne može da propadne, kad je istinska i kad je radi ljubavi prema Hristu. Ako nije istinska onda propada, to nam i dela pokazuju kroz čitavu istoriju Crkve. Tako i ova žrtva naše zatočene braće svedoči dvomilenijumsko istinsko svedočanstvo žrtve i ljubavi i pravde Božije - rekao je on.
U saopštenju se navodi, budući da su uhapšeni mladići vernici iz Eparhije budimljansko-nikšićke, ljudska je dužnost da se tim povodom uputi protest albanskim institucijama u južnoj srpskoj pokrajini.
Monahinja Marija iz manastira Beška na Skadarskom jezeru, sestra Dragutina Lalatovića, jednog od uhapšenih mladića na slavi manastira Dečani, poručila je da je hapšenje test vere. Ona je istakla da Dragutin, poznat po humanitarnom radu i podršci srpskom narodu na Kosovu.
Poseta komandanta KFOR-a ovom pravoslavnom manastiru došla je u istom danu kada je eparhija raško-prizrenska javno iznela zabrinutost zbog novih „javnih i neodgovornih izjava pojedinih javnih ličnosti u kosovskom albanskom društvu“.
Nakon poslednjih izjava albanskih zvaničnika o "etničkom čišćenju" Srba sa Kosova i Metohije i tvrdnji da se u srpskim crkvama skriva oružje, Eparhija raško-prizrenska je reagovala upozoravajući na opasnost širenja lažnih informacija koje pogoršavaju međunacionalnu i versku tenziju u ovom delu Balkana.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Okupljeni raseljeni Srbi i vernici iz okolnih mesta proslavili su svetitelja čuvajući tradiciju i sećanje na dom koji opstaje uprkos godinama i ruševinama.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.