Nekada razrušen i zaboravljen, manastir Svetog Luke u Kaludri kod berana, danas svedoči o sili vere i nadi u Božju milost. Uoči Vavedenja, ova drevna svetinja je postala bogatija za novu monahinju, dok delovi moštiju apostola i jevanđeliste Luke nastavljaju da privlače vernike iz svih krajeva.
U navečerje Vavedenja, manastir Kaludra, skriven među živopisnim predelima nedaleko od Berana, bio je domaćin izuzetnog duhovnog događaja. Njegovo Preosveštenstvo Episkop budimljansko-nikšićki Metodije služio je večernju službu sa petohlebnicom. Tokom službe, iskušenica Dajana Babić primila je rasu iz ruku vladike Metodija i dobila monaško ime Nina, po uzoru na Svetu Ninu, prosvetiteljku Gruzije.
youtube/printscreen/unpacq
Manastir Kaludra
Manastir Svetog Luke u Kaludri nosi u sebi tragičnu, ali i inspirativnu istoriju. Podignut u doba Nemanjića u 14. veku, bio je snažno duhovno središte tog kraja. Međutim, u 17. veku, manastir je razoren tokom turskog ropstva, a u 18. veku je potpuno zapusteo.
Na inicijativu meštana Kaludre krajem 20. veka započeta su arheološka istraživanja. U ruševinama su otkriveni ostaci fresaka i natpis koji svedoči o postojanju opštežića u ovoj svetinji. Obnova, iako prekinuta tokom ratnih sukoba i ekonomske krize devedesetih godina, nastavljena je 2001. godine. Na starim temeljima podignut je novi hram posvećen Svetom apostolu Luki, zvonik i konak sa monaškim ćelijama. Čin osvećenja je iste godine obavio patrijarh Pavle uz sasluženje jiš sedam arhijereja.
youtube/printscreen/unpacq
Manastir Kaludra nadomak Berana
Danas je manastir, uz nastojateljicu monahinju Pelagiju, živa obitelj koja čuva duh drevnog pravoslavlja. Deo moštiju Svetog apostola Luke, zaštitnika ove svetinje, čuva se u manastiru i privlači poklonike iz bližih i daljih krajeva.
Monašenje sestre Nine predstavlja novo poglavlje u istoriji ove obitelji. Njeno ime podseća na misiju Svete Nine, čiji je život bio posvećen propovedanju Jevanđelja i svedočenju vere u Gruziji.
U blizini manastira, pećine poznate kao Ćelije svedoče o stoletnoj tradiciji podvižništva i molitvenog tihovanja. Ove isposnice i danas čuvaju duh molitvenog života, podsećajući sve nas na važnost duhovnog uzrastanja.
Manastir Kaludra, obnovljen iz pepela, stoji kao svedok Božje milosti i ljudske odanosti. Njegova istorija i novo monašenje svedoče o tome da je svetinja živa, duhovno plodonosna i spremna da nastavi svoju misiju.
Episkop budimljansko-nikšićki je na Aranđelovdan služio svetu liturgiju u manastiru Podmalinsko i proslavio krsnu slavu, uputivši molitve za zaštitu svih vernika pod krilom Svetih arhangela Mihaila i Gavrila.
Pozivajući se na svešteničku praksu, protojerej Andrej Čiženko govori o pogrešnim stavovima, opasnim grehovima i svemu onome što nas udaljava od prave duhovnosti. Objašnjava kako da se pričestimo dostojno, u miru i strahu Božijem.
Sveštenici iz različitih delova pravoslavnog sveta razmatraju duboku dilemu: da li je zavisnost od nikotina samo fizička navika ili greh koji pogađa i telo i dušu? Njihova iskustva i duhovna učenja otkrivaju kako se ova strast može pretvoriti u opasnu prepreku za duhovni napredak i spasenje.
U razmišljanju za petak četvrte sedmice po Vaskrsu, veliki duhovnik 19. Veka jasno poručuje: Hristos je Početak, a Crkva Njegov sled. Ko god pokušava da menja taj poredak, gubi put spasenja.
Oni su bili muž i žena, koji su dvadeset dana nakon venčanja, za vreme vladavine Dioklecijana, izvedeni pred sud, pred tivaidskog namesnika Ariana, zbog hrišćanske vere.
U Beogradu je otvorena postavka „Služitelj mira i ljubavi“ povodom 80 godina od upokojenja Svetog Dositeja Vasića, duhovnog gorostasa koji je verom i hrabrošću ostao uz narod i Crkvu u najmračnijim vremenima.
Neprimereno topli tonovi u izjavama pojedinih pravoslavnih jerarha upućenih novom papi, izazvali su buru među vernicima i teolozima, koji sve glasnije upozoravaju na opasnost od zamućivanja identiteta i odstupanja od Svetog Predanja.
Na praznik Svetog Atanasija Velikog, u hramu Svetog Save na Vračaru, liturgijsko sabranje okupilo je arhijereje iz više krajeva sveta, a duhovna poruka slavljenika dotakla je srca svih prisutnih: da živimo rukovođeni svetiteljskom mudrošću i božanskom ljubavlju.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
U prisustvu episkopa Metodija i brojnih vernika, četiri iskušenice dobile su nova monaška imena i postale deo nebeske zajednice, svedočanstvo da Crkva diše punim dahom i u našem vremenu.
Dan uoči slave ove svetinje, posle večernjeg bogosluženja, vladika sremski obavio je jedan od najsvetijih činova u pravoslavlju, u kome se monah oprašta od svetovnog života i posvećuje se služenju Bogu i crkvi, čime postaje živi svedok vere i nosilac Hristove svetlosti.
Na Ivanjdan, u toku liturgije, episkop pakrački i slavonski je jednim od najsvetijih činova u pravoslavlju osvetlio svetinju u Jasenovcu, koji je sinonim stradanja Srba, podsećajući na snagu i važnost duhovnog života, obnove, zajedništva i posvećenosti Bogu.
U Beogradu je otvorena postavka „Služitelj mira i ljubavi“ povodom 80 godina od upokojenja Svetog Dositeja Vasića, duhovnog gorostasa koji je verom i hrabrošću ostao uz narod i Crkvu u najmračnijim vremenima.
Na praznik Svetog Atanasija Velikog, u hramu Svetog Save na Vračaru, liturgijsko sabranje okupilo je arhijereje iz više krajeva sveta, a duhovna poruka slavljenika dotakla je srca svih prisutnih: da živimo rukovođeni svetiteljskom mudrošću i božanskom ljubavlju.
Ove crkve svedoče o različitosti izraza hrišćanske vere kroz vreme i prostor. Bilo da su uklesane u stenu, sagrađene od kostiju ili skrivene u drvetu, sve one predstavljaju mesto susreta čoveka sa Bogom – u tišini, divljenju i molitvi.