Nekada razrušen i zaboravljen, manastir Svetog Luke u Kaludri kod berana, danas svedoči o sili vere i nadi u Božju milost. Uoči Vavedenja, ova drevna svetinja je postala bogatija za novu monahinju, dok delovi moštiju apostola i jevanđeliste Luke nastavljaju da privlače vernike iz svih krajeva.
U navečerje Vavedenja, manastir Kaludra, skriven među živopisnim predelima nedaleko od Berana, bio je domaćin izuzetnog duhovnog događaja. Njegovo Preosveštenstvo Episkop budimljansko-nikšićki Metodije služio je večernju službu sa petohlebnicom. Tokom službe, iskušenica Dajana Babić primila je rasu iz ruku vladike Metodija i dobila monaško ime Nina, po uzoru na Svetu Ninu, prosvetiteljku Gruzije.
youtube/printscreen/unpacq
Manastir Kaludra
Manastir Svetog Luke u Kaludri nosi u sebi tragičnu, ali i inspirativnu istoriju. Podignut u doba Nemanjića u 14. veku, bio je snažno duhovno središte tog kraja. Međutim, u 17. veku, manastir je razoren tokom turskog ropstva, a u 18. veku je potpuno zapusteo.
Na inicijativu meštana Kaludre krajem 20. veka započeta su arheološka istraživanja. U ruševinama su otkriveni ostaci fresaka i natpis koji svedoči o postojanju opštežića u ovoj svetinji. Obnova, iako prekinuta tokom ratnih sukoba i ekonomske krize devedesetih godina, nastavljena je 2001. godine. Na starim temeljima podignut je novi hram posvećen Svetom apostolu Luki, zvonik i konak sa monaškim ćelijama. Čin osvećenja je iste godine obavio patrijarh Pavle uz sasluženje jiš sedam arhijereja.
youtube/printscreen/unpacq
Manastir Kaludra nadomak Berana
Danas je manastir, uz nastojateljicu monahinju Pelagiju, živa obitelj koja čuva duh drevnog pravoslavlja. Deo moštiju Svetog apostola Luke, zaštitnika ove svetinje, čuva se u manastiru i privlači poklonike iz bližih i daljih krajeva.
Monašenje sestre Nine predstavlja novo poglavlje u istoriji ove obitelji. Njeno ime podseća na misiju Svete Nine, čiji je život bio posvećen propovedanju Jevanđelja i svedočenju vere u Gruziji.
U blizini manastira, pećine poznate kao Ćelije svedoče o stoletnoj tradiciji podvižništva i molitvenog tihovanja. Ove isposnice i danas čuvaju duh molitvenog života, podsećajući sve nas na važnost duhovnog uzrastanja.
Manastir Kaludra, obnovljen iz pepela, stoji kao svedok Božje milosti i ljudske odanosti. Njegova istorija i novo monašenje svedoče o tome da je svetinja živa, duhovno plodonosna i spremna da nastavi svoju misiju.
Episkop budimljansko-nikšićki je na Aranđelovdan služio svetu liturgiju u manastiru Podmalinsko i proslavio krsnu slavu, uputivši molitve za zaštitu svih vernika pod krilom Svetih arhangela Mihaila i Gavrila.
Pozivajući se na svešteničku praksu, protojerej Andrej Čiženko govori o pogrešnim stavovima, opasnim grehovima i svemu onome što nas udaljava od prave duhovnosti. Objašnjava kako da se pričestimo dostojno, u miru i strahu Božijem.
Sveštenici iz različitih delova pravoslavnog sveta razmatraju duboku dilemu: da li je zavisnost od nikotina samo fizička navika ili greh koji pogađa i telo i dušu? Njihova iskustva i duhovna učenja otkrivaju kako se ova strast može pretvoriti u opasnu prepreku za duhovni napredak i spasenje.
Jevanđeljska priča o sleporođenom koga je Hristos iscelio zauzima posebno mesto u pravoslavlju jer, osim čuda progledanja, nosi snažnu poruku o veri, patnji, nadi i duhovnoj svetlosti koja menja čovekov život.
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Posle istupa načelnika Odeljenja bezbednosti u Beranama Željka Babovića, Eparhija tvrdi da je javnost dovedena u zabludu, detaljno objašnjava šta se zaista dogodilo u Manastiru Đurđevi Stupovi i ukazuje na širi problem bezbednosti građana.
Slučaj "Spomenika Pavlu Đurišiću" potresa Crnu Goru – dok sud vidi "bezbednosni rizik", vernici strahuju od novog talasa progona Srpske pravoslavne crkve.
Odluka suda o oduzimanju spomenika Pavlu Đurišiću izazvala je talas reakcija i otvorila pitanje odnosa države i Crkve u Crnoj Gori – dok policija pojačava prisustvo, narod i episkopat upozoravaju da je ovo mnogo više od pravnog spora.
Jevanđeljska priča o sleporođenom koga je Hristos iscelio zauzima posebno mesto u pravoslavlju jer, osim čuda progledanja, nosi snažnu poruku o veri, patnji, nadi i duhovnoj svetlosti koja menja čovekov život.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju - recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.