Nekada razrušen i zaboravljen, manastir Svetog Luke u Kaludri kod berana, danas svedoči o sili vere i nadi u Božju milost. Uoči Vavedenja, ova drevna svetinja je postala bogatija za novu monahinju, dok delovi moštiju apostola i jevanđeliste Luke nastavljaju da privlače vernike iz svih krajeva.
U navečerje Vavedenja, manastir Kaludra, skriven među živopisnim predelima nedaleko od Berana, bio je domaćin izuzetnog duhovnog događaja. Njegovo Preosveštenstvo Episkop budimljansko-nikšićki Metodije služio je večernju službu sa petohlebnicom. Tokom službe, iskušenica Dajana Babić primila je rasu iz ruku vladike Metodija i dobila monaško ime Nina, po uzoru na Svetu Ninu, prosvetiteljku Gruzije.
youtube/printscreen/unpacq
Manastir Kaludra
Manastir Svetog Luke u Kaludri nosi u sebi tragičnu, ali i inspirativnu istoriju. Podignut u doba Nemanjića u 14. veku, bio je snažno duhovno središte tog kraja. Međutim, u 17. veku, manastir je razoren tokom turskog ropstva, a u 18. veku je potpuno zapusteo.
Na inicijativu meštana Kaludre krajem 20. veka započeta su arheološka istraživanja. U ruševinama su otkriveni ostaci fresaka i natpis koji svedoči o postojanju opštežića u ovoj svetinji. Obnova, iako prekinuta tokom ratnih sukoba i ekonomske krize devedesetih godina, nastavljena je 2001. godine. Na starim temeljima podignut je novi hram posvećen Svetom apostolu Luki, zvonik i konak sa monaškim ćelijama. Čin osvećenja je iste godine obavio patrijarh Pavle uz sasluženje jiš sedam arhijereja.
youtube/printscreen/unpacq
Manastir Kaludra nadomak Berana
Danas je manastir, uz nastojateljicu monahinju Pelagiju, živa obitelj koja čuva duh drevnog pravoslavlja. Deo moštiju Svetog apostola Luke, zaštitnika ove svetinje, čuva se u manastiru i privlači poklonike iz bližih i daljih krajeva.
Monašenje sestre Nine predstavlja novo poglavlje u istoriji ove obitelji. Njeno ime podseća na misiju Svete Nine, čiji je život bio posvećen propovedanju Jevanđelja i svedočenju vere u Gruziji.
U blizini manastira, pećine poznate kao Ćelije svedoče o stoletnoj tradiciji podvižništva i molitvenog tihovanja. Ove isposnice i danas čuvaju duh molitvenog života, podsećajući sve nas na važnost duhovnog uzrastanja.
Manastir Kaludra, obnovljen iz pepela, stoji kao svedok Božje milosti i ljudske odanosti. Njegova istorija i novo monašenje svedoče o tome da je svetinja živa, duhovno plodonosna i spremna da nastavi svoju misiju.
Episkop budimljansko-nikšićki je na Aranđelovdan služio svetu liturgiju u manastiru Podmalinsko i proslavio krsnu slavu, uputivši molitve za zaštitu svih vernika pod krilom Svetih arhangela Mihaila i Gavrila.
Pozivajući se na svešteničku praksu, protojerej Andrej Čiženko govori o pogrešnim stavovima, opasnim grehovima i svemu onome što nas udaljava od prave duhovnosti. Objašnjava kako da se pričestimo dostojno, u miru i strahu Božijem.
Sveštenici iz različitih delova pravoslavnog sveta razmatraju duboku dilemu: da li je zavisnost od nikotina samo fizička navika ili greh koji pogađa i telo i dušu? Njihova iskustva i duhovna učenja otkrivaju kako se ova strast može pretvoriti u opasnu prepreku za duhovni napredak i spasenje.
Dragutin Lalatović i Marinko Jovanović zakoračili su putem poslušnosti, molitve i unutrašnjeg preobražaja u jednoj od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Slučaj "Spomenika Pavlu Đurišiću" potresa Crnu Goru – dok sud vidi "bezbednosni rizik", vernici strahuju od novog talasa progona Srpske pravoslavne crkve.
Odluka suda o oduzimanju spomenika Pavlu Đurišiću izazvala je talas reakcija i otvorila pitanje odnosa države i Crkve u Crnoj Gori – dok policija pojačava prisustvo, narod i episkopat upozoravaju da je ovo mnogo više od pravnog spora.
Mitropolit budimljansko-nikšićki svedoči o tome dok su meštani i sveštenstvo pokušavali da sačuvaju mir i svetinju, dok je gradonačelnik Berana sa koalicionim partnerima sprovodio nasilnu akciju uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću.
Posle određivanja pritvora vlasniku zemljišta, tužilaštvo je protiv Danka Femića podiglo optužnice zbog pritisaka na medije, dok policija intenzivno traga za ostalim učesnicima događaja.
Dragutin Lalatović i Marinko Jovanović zakoračili su putem poslušnosti, molitve i unutrašnjeg preobražaja u jednoj od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori
Vernici svih generacija dobijaju priliku da zakorače u novi život po Hristovoj milosti - sveštenici pozivaju zainteresovane da se prijave do Velikog petka i pripreme sve što je potrebno za Svetu tajnu
U rečima koje su odjeknule daleko izvan hrama Vaskrsenja Hristovog u Valjevu, episkop valjevski podseća da se istinska promena ne meri danima posta, već davanjem ljubavi i osloncem na Crkvu.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.