Nekada razrušen i zaboravljen, manastir Svetog Luke u Kaludri kod berana, danas svedoči o sili vere i nadi u Božju milost. Uoči Vavedenja, ova drevna svetinja je postala bogatija za novu monahinju, dok delovi moštiju apostola i jevanđeliste Luke nastavljaju da privlače vernike iz svih krajeva.
U navečerje Vavedenja, manastir Kaludra, skriven među živopisnim predelima nedaleko od Berana, bio je domaćin izuzetnog duhovnog događaja. Njegovo Preosveštenstvo Episkop budimljansko-nikšićki Metodije služio je večernju službu sa petohlebnicom. Tokom službe, iskušenica Dajana Babić primila je rasu iz ruku vladike Metodija i dobila monaško ime Nina, po uzoru na Svetu Ninu, prosvetiteljku Gruzije.
youtube/printscreen/unpacq
Manastir Kaludra
Manastir Svetog Luke u Kaludri nosi u sebi tragičnu, ali i inspirativnu istoriju. Podignut u doba Nemanjića u 14. veku, bio je snažno duhovno središte tog kraja. Međutim, u 17. veku, manastir je razoren tokom turskog ropstva, a u 18. veku je potpuno zapusteo.
Na inicijativu meštana Kaludre krajem 20. veka započeta su arheološka istraživanja. U ruševinama su otkriveni ostaci fresaka i natpis koji svedoči o postojanju opštežića u ovoj svetinji. Obnova, iako prekinuta tokom ratnih sukoba i ekonomske krize devedesetih godina, nastavljena je 2001. godine. Na starim temeljima podignut je novi hram posvećen Svetom apostolu Luki, zvonik i konak sa monaškim ćelijama. Čin osvećenja je iste godine obavio patrijarh Pavle uz sasluženje jiš sedam arhijereja.
youtube/printscreen/unpacq
Manastir Kaludra nadomak Berana
Danas je manastir, uz nastojateljicu monahinju Pelagiju, živa obitelj koja čuva duh drevnog pravoslavlja. Deo moštiju Svetog apostola Luke, zaštitnika ove svetinje, čuva se u manastiru i privlači poklonike iz bližih i daljih krajeva.
Monašenje sestre Nine predstavlja novo poglavlje u istoriji ove obitelji. Njeno ime podseća na misiju Svete Nine, čiji je život bio posvećen propovedanju Jevanđelja i svedočenju vere u Gruziji.
U blizini manastira, pećine poznate kao Ćelije svedoče o stoletnoj tradiciji podvižništva i molitvenog tihovanja. Ove isposnice i danas čuvaju duh molitvenog života, podsećajući sve nas na važnost duhovnog uzrastanja.
Manastir Kaludra, obnovljen iz pepela, stoji kao svedok Božje milosti i ljudske odanosti. Njegova istorija i novo monašenje svedoče o tome da je svetinja živa, duhovno plodonosna i spremna da nastavi svoju misiju.
Episkop budimljansko-nikšićki je na Aranđelovdan služio svetu liturgiju u manastiru Podmalinsko i proslavio krsnu slavu, uputivši molitve za zaštitu svih vernika pod krilom Svetih arhangela Mihaila i Gavrila.
Pozivajući se na svešteničku praksu, protojerej Andrej Čiženko govori o pogrešnim stavovima, opasnim grehovima i svemu onome što nas udaljava od prave duhovnosti. Objašnjava kako da se pričestimo dostojno, u miru i strahu Božijem.
Sveštenici iz različitih delova pravoslavnog sveta razmatraju duboku dilemu: da li je zavisnost od nikotina samo fizička navika ili greh koji pogađa i telo i dušu? Njihova iskustva i duhovna učenja otkrivaju kako se ova strast može pretvoriti u opasnu prepreku za duhovni napredak i spasenje.
Uz blagoslov vladike Atanasija, u jednom od najvažnijih manastira Srpske crkve, sveštenici Eparhije su, u sabornosti, pristupili Svetoj tajni ispovesti i pokajanja, nakon čega je usledila trpeza ljubavi.
Sveća je simbol svetlosti Hristove. On je rekao: "Ja sam svetlost svetu". Ta svetlost treba da nas podseti na svetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih, kaže sveštenik.
Situacija je sada pod kontrolom u većini gradova i opština Republike Srpske. Ukinute su vanredne mere i u gotovo svim opštinama situacija se normalizuje.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Dan uoči slave ove svetinje, posle večernjeg bogosluženja, vladika sremski obavio je jedan od najsvetijih činova u pravoslavlju, u kome se monah oprašta od svetovnog života i posvećuje se služenju Bogu i crkvi, čime postaje živi svedok vere i nosilac Hristove svetlosti.
Na Ivanjdan, u toku liturgije, episkop pakrački i slavonski je jednim od najsvetijih činova u pravoslavlju osvetlio svetinju u Jasenovcu, koji je sinonim stradanja Srba, podsećajući na snagu i važnost duhovnog života, obnove, zajedništva i posvećenosti Bogu.
Uz blagoslov vladike Atanasija, u jednom od najvažnijih manastira Srpske crkve, sveštenici Eparhije su, u sabornosti, pristupili Svetoj tajni ispovesti i pokajanja, nakon čega je usledila trpeza ljubavi.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve otputovao u Jerusalim, gde će se moliti na mestu Hristovog Vaskrsenja, služiti svetu liturgiju i razgovarati sa jednim od najuglednijih pravoslavnih patrijaraha.
U besedi prepunoj duhovne mudrosti, patrijarh srpski pozvao vernike da otvore srca za Hrista, jer bez žive vere i duhovnog podviga nema istinskog preobražaja duše.
U zemlji u kojoj su vekovima zajedno živeli Srbi, Bošnjaci i Hrvati, episkop bihaćko-petrovački upućuje snažan apel za mir i međusobno poštovanje, podsećajući da su prošlost i budućnost svih naroda neraskidivo povezane.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Pod maskom pobožnosti krije se obmana – dvojica samozvanaca, bez blagoslova i kanonskog priznanja, obavljaju bogosluženja i zbunjuju vernike. Mitropolija nemačka Grčke pravoslavne crkve upozorava: čuvajte se onih koji nisu deo kanonskih pravoslavnih crkava.
U zemlji u kojoj su vekovima zajedno živeli Srbi, Bošnjaci i Hrvati, episkop bihaćko-petrovački upućuje snažan apel za mir i međusobno poštovanje, podsećajući da su prošlost i budućnost svih naroda neraskidivo povezane.