Nekada razrušen i zaboravljen, manastir Svetog Luke u Kaludri kod berana, danas svedoči o sili vere i nadi u Božju milost. Uoči Vavedenja, ova drevna svetinja je postala bogatija za novu monahinju, dok delovi moštiju apostola i jevanđeliste Luke nastavljaju da privlače vernike iz svih krajeva.
U navečerje Vavedenja, manastir Kaludra, skriven među živopisnim predelima nedaleko od Berana, bio je domaćin izuzetnog duhovnog događaja. Njegovo Preosveštenstvo Episkop budimljansko-nikšićki Metodije služio je večernju službu sa petohlebnicom. Tokom službe, iskušenica Dajana Babić primila je rasu iz ruku vladike Metodija i dobila monaško ime Nina, po uzoru na Svetu Ninu, prosvetiteljku Gruzije.
youtube/printscreen/unpacq
Manastir Kaludra
Manastir Svetog Luke u Kaludri nosi u sebi tragičnu, ali i inspirativnu istoriju. Podignut u doba Nemanjića u 14. veku, bio je snažno duhovno središte tog kraja. Međutim, u 17. veku, manastir je razoren tokom turskog ropstva, a u 18. veku je potpuno zapusteo.
Na inicijativu meštana Kaludre krajem 20. veka započeta su arheološka istraživanja. U ruševinama su otkriveni ostaci fresaka i natpis koji svedoči o postojanju opštežića u ovoj svetinji. Obnova, iako prekinuta tokom ratnih sukoba i ekonomske krize devedesetih godina, nastavljena je 2001. godine. Na starim temeljima podignut je novi hram posvećen Svetom apostolu Luki, zvonik i konak sa monaškim ćelijama. Čin osvećenja je iste godine obavio patrijarh Pavle uz sasluženje jiš sedam arhijereja.
youtube/printscreen/unpacq
Manastir Kaludra nadomak Berana
Danas je manastir, uz nastojateljicu monahinju Pelagiju, živa obitelj koja čuva duh drevnog pravoslavlja. Deo moštiju Svetog apostola Luke, zaštitnika ove svetinje, čuva se u manastiru i privlači poklonike iz bližih i daljih krajeva.
Monašenje sestre Nine predstavlja novo poglavlje u istoriji ove obitelji. Njeno ime podseća na misiju Svete Nine, čiji je život bio posvećen propovedanju Jevanđelja i svedočenju vere u Gruziji.
U blizini manastira, pećine poznate kao Ćelije svedoče o stoletnoj tradiciji podvižništva i molitvenog tihovanja. Ove isposnice i danas čuvaju duh molitvenog života, podsećajući sve nas na važnost duhovnog uzrastanja.
Manastir Kaludra, obnovljen iz pepela, stoji kao svedok Božje milosti i ljudske odanosti. Njegova istorija i novo monašenje svedoče o tome da je svetinja živa, duhovno plodonosna i spremna da nastavi svoju misiju.
Episkop budimljansko-nikšićki je na Aranđelovdan služio svetu liturgiju u manastiru Podmalinsko i proslavio krsnu slavu, uputivši molitve za zaštitu svih vernika pod krilom Svetih arhangela Mihaila i Gavrila.
Pozivajući se na svešteničku praksu, protojerej Andrej Čiženko govori o pogrešnim stavovima, opasnim grehovima i svemu onome što nas udaljava od prave duhovnosti. Objašnjava kako da se pričestimo dostojno, u miru i strahu Božijem.
Sveštenici iz različitih delova pravoslavnog sveta razmatraju duboku dilemu: da li je zavisnost od nikotina samo fizička navika ili greh koji pogađa i telo i dušu? Njihova iskustva i duhovna učenja otkrivaju kako se ova strast može pretvoriti u opasnu prepreku za duhovni napredak i spasenje.
Jedni žive u braku i brinu o porodici, dok drugi daju zavete bezbračnosti, poslušanja i nestjažanja, a razlikuju se i po svakodnevnim obavezama i načinu života.
Autori pisma traže da poglavar Carigradske patrijaršije otkaže posetu Rilskom manastiru, navodeći primedbe na ekumenizam, Ukrajinu i međureligijski dijalog.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenice Veru, Nadu i Ljubav i majku im Sofiju po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog Grigorija Jermenskog. Katolička crkva obeležava Svetog Jeronima. Jevreji obeležavaju peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik.
U trenucima najtežih životnih iskušenja i porodičnih tragedija, princeza Ileana od Rumunije pronašla je nadu i utehu među srpskim monasima i sveštenstvom u Americi.
Jelena Georgijevna, izdanak velikih dinastija, ostavila je plemićke titule i raskošne palate da bi pronašla unutrašnji mir, pokorivši se Božjoj volji kroz nevolje, porodične tragedije i neugaslu duhovnu žeđ u dalekoj zemlji.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.