Episkop budimljansko-nikšićki je na Aranđelovdan služio svetu liturgiju u manastiru Podmalinsko i proslavio krsnu slavu, uputivši molitve za zaštitu svih vernika pod krilom Svetih arhangela Mihaila i Gavrila.
Na praznik Svetog arhangela Mihaila, manastir Podmalinsko, drevna nemanjićka svetinja smeštena u pitomom kraju kod Šavnika, bio je ispunjen molitvenom radošću. Povodom hramovne slave, ali i svoje krsne slave, episkop budimljansko-nikšićki Metodije služio je arhijerejsku liturgiju u ovoj znamenitoj obitelji, okupivši brojne vernike, monaštvo i sveštenstvo.
Tokom svečanog sabranja, vladika Metodije je blagoslovio slavske darove i uputio tople reči čestitki igumaniji manastira mati Katarini i sestrinstvu, kao i svim prisutnima koji su učestvovali u ovoj duhovnoj radosti.
Foto: SPC / Eprhija budimljansko-nikšićka
Manastir Podmalinsko nalazi se u centralnom delu Crne Gore, nedaelo od Šavnika
U svojoj besedi, vladika Metodije je istakao značaj manastira Podmalinsko kao nemog svedoka istorije srpskog naroda, čija sudbina odražava život svakog pojedinca – od rađanja, kroz životne izazove, do večnog mira.
- Srećna slava ove svete obitelji nemanjićke svetinje i slave Nemanjića, svima vama na zdravlje i na spasenje, našem mitropolitu Joanikiju koji slavi, moja malenkost isto. Moja porodica ima za zaštitnika arhangela Mihaila i svi ovde koji su vekovima dolazili, poklanjali se ovoj svetinji i tražili pokrov i pomoć molitve i zaštitu od Svetih arhangela Mihaila i Gavrila i njihovih bestelesnih sila kroz vekove - poručio je vladika Metodije.
Foto: SPC / Eprhija budimljansko-nikšićka
Vladika Metodije i igumanija Katarina lome slavski kolač
Episkop budimljansko-nikšićki je podsetio na istorijske promene koje je manastir proživeo – od vremena njegovog procvata u doba Nemanjića, preko perioda razaranja, do obnova kada su svetilišta poput Pive i Morače ponovo zasijala.
- Ova svetinja deli sudbinu našeg srpskog naroda i svakog čoveka pojedinačno - dodao je episkop, naglašavajući cikličnu prirodu duhovnog života i istorije.
Praznični dan u manastiru Podmalinsko bio je svedočanstvo duhovnog jedinstva i podsećanje na snagu vere koja kroz vekove čuva narod, obnavlja svetinje i čini ih svetlonicima spasenja.
Kuvana pšenica nije simbol smrti, već života onih koji su živeli i koji sada žive u veri sa Bogom i svojom krsnom slavom. Istina je, takođe, da su svi sveci živi, jer u Bogu niko ne može biti mrtav - Bog je Bog živih, a ne mrtvih.
Freskopis manastira Sopoćani je toliko lep i nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a sa neizmernom lepotom istog su se složili istoričari umetnosti 60-ih godina prošlog veka.
Proslava je započela molitveno u Sabornom hramu Uspenija Presvete Bogorodice, uz poziv mitropolita šumadijskog i oca Zorana na dublje razumevanje vere i služenja, u vremenu punom izazova i nesigurnosti, a nastavila se slavskom trpezom i hrišćanskom radošću.
Duboko nadahnut molitvom i verom, vladika Nikolaj Velimirović slavi Svetog arhangela Mihaila, nebeskog vojskovođu, u stihovima koji ohrabruju, osnažuju i pozivaju na duhovno uzdizanje.
Autori pisma traže da poglavar Carigradske patrijaršije otkaže posetu Rilskom manastiru, navodeći primedbe na ekumenizam, Ukrajinu i međureligijski dijalog.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenice Veru, Nadu i Ljubav i majku im Sofiju po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog Grigorija Jermenskog. Katolička crkva obeležava Svetog Jeronima. Jevreji obeležavaju peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Pred praznik Sabora Svetog arhangela Mihaila ponovo izbija rasprava o slavskom žitu: narodna predanja tvrde jedno, crkveni kanoni drugo — a mnogi domaćini ni ne slute da izostavljaju obavezan deo slave.
U prazničnom duhu, uz reči koje donose utehu i nadu, svečana akademija povodom krsne slave i Dana Republike Srpske pretvorila se u duhovni sabor, slaveći mir, ljubav i snagu praštanja.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.