Episkop budimljansko-nikšićki je na Aranđelovdan služio svetu liturgiju u manastiru Podmalinsko i proslavio krsnu slavu, uputivši molitve za zaštitu svih vernika pod krilom Svetih arhangela Mihaila i Gavrila.
Na praznik Svetog arhangela Mihaila, manastir Podmalinsko, drevna nemanjićka svetinja smeštena u pitomom kraju kod Šavnika, bio je ispunjen molitvenom radošću. Povodom hramovne slave, ali i svoje krsne slave, episkop budimljansko-nikšićki Metodije služio je arhijerejsku liturgiju u ovoj znamenitoj obitelji, okupivši brojne vernike, monaštvo i sveštenstvo.
Tokom svečanog sabranja, vladika Metodije je blagoslovio slavske darove i uputio tople reči čestitki igumaniji manastira mati Katarini i sestrinstvu, kao i svim prisutnima koji su učestvovali u ovoj duhovnoj radosti.
Foto: SPC / Eprhija budimljansko-nikšićka
Manastir Podmalinsko nalazi se u centralnom delu Crne Gore, nedaelo od Šavnika
U svojoj besedi, vladika Metodije je istakao značaj manastira Podmalinsko kao nemog svedoka istorije srpskog naroda, čija sudbina odražava život svakog pojedinca – od rađanja, kroz životne izazove, do večnog mira.
- Srećna slava ove svete obitelji nemanjićke svetinje i slave Nemanjića, svima vama na zdravlje i na spasenje, našem mitropolitu Joanikiju koji slavi, moja malenkost isto. Moja porodica ima za zaštitnika arhangela Mihaila i svi ovde koji su vekovima dolazili, poklanjali se ovoj svetinji i tražili pokrov i pomoć molitve i zaštitu od Svetih arhangela Mihaila i Gavrila i njihovih bestelesnih sila kroz vekove - poručio je vladika Metodije.
Foto: SPC / Eprhija budimljansko-nikšićka
Vladika Metodije i igumanija Katarina lome slavski kolač
Episkop budimljansko-nikšićki je podsetio na istorijske promene koje je manastir proživeo – od vremena njegovog procvata u doba Nemanjića, preko perioda razaranja, do obnova kada su svetilišta poput Pive i Morače ponovo zasijala.
- Ova svetinja deli sudbinu našeg srpskog naroda i svakog čoveka pojedinačno - dodao je episkop, naglašavajući cikličnu prirodu duhovnog života i istorije.
Praznični dan u manastiru Podmalinsko bio je svedočanstvo duhovnog jedinstva i podsećanje na snagu vere koja kroz vekove čuva narod, obnavlja svetinje i čini ih svetlonicima spasenja.
Kuvana pšenica nije simbol smrti, već života onih koji su živeli i koji sada žive u veri sa Bogom i svojom krsnom slavom. Istina je, takođe, da su svi sveci živi, jer u Bogu niko ne može biti mrtav - Bog je Bog živih, a ne mrtvih.
Freskopis manastira Sopoćani je toliko lep i nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a sa neizmernom lepotom istog su se složili istoričari umetnosti 60-ih godina prošlog veka.
Proslava je započela molitveno u Sabornom hramu Uspenija Presvete Bogorodice, uz poziv mitropolita šumadijskog i oca Zorana na dublje razumevanje vere i služenja, u vremenu punom izazova i nesigurnosti, a nastavila se slavskom trpezom i hrišćanskom radošću.
Duboko nadahnut molitvom i verom, vladika Nikolaj Velimirović slavi Svetog arhangela Mihaila, nebeskog vojskovođu, u stihovima koji ohrabruju, osnažuju i pozivaju na duhovno uzdizanje.
Dragutin Lalatović i Marinko Jovanović zakoračili su putem poslušnosti, molitve i unutrašnjeg preobražaja u jednoj od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na književnoj večeri u Nikšiću, mitropolit budimljansko-nikšićki poručio da se mudrost, ljubav i žrtva moraju graditi u skladu sa pobedničkim nizom srpskih vitezova.
Slučaj "Spomenika Pavlu Đurišiću" potresa Crnu Goru – dok sud vidi "bezbednosni rizik", vernici strahuju od novog talasa progona Srpske pravoslavne crkve.
Odluka suda o oduzimanju spomenika Pavlu Đurišiću izazvala je talas reakcija i otvorila pitanje odnosa države i Crkve u Crnoj Gori – dok policija pojačava prisustvo, narod i episkopat upozoravaju da je ovo mnogo više od pravnog spora.
Dragutin Lalatović i Marinko Jovanović zakoračili su putem poslušnosti, molitve i unutrašnjeg preobražaja u jednoj od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori
Vernici svih generacija dobijaju priliku da zakorače u novi život po Hristovoj milosti - sveštenici pozivaju zainteresovane da se prijave do Velikog petka i pripreme sve što je potrebno za Svetu tajnu
U rečima koje su odjeknule daleko izvan hrama Vaskrsenja Hristovog u Valjevu, episkop valjevski podseća da se istinska promena ne meri danima posta, već davanjem ljubavi i osloncem na Crkvu.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.