Episkop budimljansko-nikšićki je na Aranđelovdan služio svetu liturgiju u manastiru Podmalinsko i proslavio krsnu slavu, uputivši molitve za zaštitu svih vernika pod krilom Svetih arhangela Mihaila i Gavrila.
Na praznik Svetog arhangela Mihaila, manastir Podmalinsko, drevna nemanjićka svetinja smeštena u pitomom kraju kod Šavnika, bio je ispunjen molitvenom radošću. Povodom hramovne slave, ali i svoje krsne slave, episkop budimljansko-nikšićki Metodije služio je arhijerejsku liturgiju u ovoj znamenitoj obitelji, okupivši brojne vernike, monaštvo i sveštenstvo.
Tokom svečanog sabranja, vladika Metodije je blagoslovio slavske darove i uputio tople reči čestitki igumaniji manastira mati Katarini i sestrinstvu, kao i svim prisutnima koji su učestvovali u ovoj duhovnoj radosti.
Foto: SPC / Eprhija budimljansko-nikšićka
Manastir Podmalinsko nalazi se u centralnom delu Crne Gore, nedaelo od Šavnika
U svojoj besedi, vladika Metodije je istakao značaj manastira Podmalinsko kao nemog svedoka istorije srpskog naroda, čija sudbina odražava život svakog pojedinca – od rađanja, kroz životne izazove, do večnog mira.
- Srećna slava ove svete obitelji nemanjićke svetinje i slave Nemanjića, svima vama na zdravlje i na spasenje, našem mitropolitu Joanikiju koji slavi, moja malenkost isto. Moja porodica ima za zaštitnika arhangela Mihaila i svi ovde koji su vekovima dolazili, poklanjali se ovoj svetinji i tražili pokrov i pomoć molitve i zaštitu od Svetih arhangela Mihaila i Gavrila i njihovih bestelesnih sila kroz vekove - poručio je vladika Metodije.
Foto: SPC / Eprhija budimljansko-nikšićka
Vladika Metodije i igumanija Katarina lome slavski kolač
Episkop budimljansko-nikšićki je podsetio na istorijske promene koje je manastir proživeo – od vremena njegovog procvata u doba Nemanjića, preko perioda razaranja, do obnova kada su svetilišta poput Pive i Morače ponovo zasijala.
- Ova svetinja deli sudbinu našeg srpskog naroda i svakog čoveka pojedinačno - dodao je episkop, naglašavajući cikličnu prirodu duhovnog života i istorije.
Praznični dan u manastiru Podmalinsko bio je svedočanstvo duhovnog jedinstva i podsećanje na snagu vere koja kroz vekove čuva narod, obnavlja svetinje i čini ih svetlonicima spasenja.
Kuvana pšenica nije simbol smrti, već života onih koji su živeli i koji sada žive u veri sa Bogom i svojom krsnom slavom. Istina je, takođe, da su svi sveci živi, jer u Bogu niko ne može biti mrtav - Bog je Bog živih, a ne mrtvih.
Freskopis manastira Sopoćani je toliko lep i nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a sa neizmernom lepotom istog su se složili istoričari umetnosti 60-ih godina prošlog veka.
Proslava je započela molitveno u Sabornom hramu Uspenija Presvete Bogorodice, uz poziv mitropolita šumadijskog i oca Zorana na dublje razumevanje vere i služenja, u vremenu punom izazova i nesigurnosti, a nastavila se slavskom trpezom i hrišćanskom radošću.
Duboko nadahnut molitvom i verom, vladika Nikolaj Velimirović slavi Svetog arhangela Mihaila, nebeskog vojskovođu, u stihovima koji ohrabruju, osnažuju i pozivaju na duhovno uzdizanje.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Pred praznik Sabora Svetog arhangela Mihaila ponovo izbija rasprava o slavskom žitu: narodna predanja tvrde jedno, crkveni kanoni drugo — a mnogi domaćini ni ne slute da izostavljaju obavezan deo slave.
U prazničnom duhu, uz reči koje donose utehu i nadu, svečana akademija povodom krsne slave i Dana Republike Srpske pretvorila se u duhovni sabor, slaveći mir, ljubav i snagu praštanja.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.