OBAVEZAN JE DEO SLAVSKE TRPEZE I MORA SADRŽATI OSVEŠTANU VODU: Najbolji recepti za posni i mrsni slavski kolač, ako se ovako naprave obavezno uspeju
Kolač se pravi dan uoči slave i obavezno bi trebalo da ga umesi domaćica i doda mu osveštanu vodu.
Proslava je započela molitveno u Sabornom hramu Uspenija Presvete Bogorodice, uz poziv mitropolita šumadijskog i oca Zorana na dublje razumevanje vere i služenja, u vremenu punom izazova i nesigurnosti, a nastavila se slavskom trpezom i hrišćanskom radošću.
Na praznik Obnovljenja hrama Svetog velikomučenika i pobedonosca Georgija – Đurđic, mitropolit šumadijski Jovan proslavio je svoju krsnu slavu u duhovnoj radosti i zajedništvu sa sveštenstvom, monaštvom i vernim narodom. Ovaj dan, posvećen Svetom Georgiju, mučeniku i borcu za istinu, uvek donosi poseban ugođaj, a u Kragujevcu je, pod vođstvom mitropolita, osetio dašak neprolazne tradicije i vere.
Veče uoči praznika, nakon večernje službe, u mitropolitskom domu, osvećena je slavska vodica, a sledeći dan, na dan krsne slave, mitropolit Jovan služio je svetu arhijerejsku liturgiju u Sabornom hramu Uspenija Presvete Bogorodice u Kragujevcu. U ovoj liturgiji, koju je pratio brojni sveštenički sastav Eparhije šumadijske, vernici su prisustvovali sa velikim duhovnim entuzijazmom, svesni da ovaj dan nije samo sećanje na velikog sveca, već i podsetnik na veličinu hrišćanske vere kroz vekove.
Po čitanju svetog Jevanđelja, protojerej-stavrofor dr Zoran Krstić, u ime sveštenstva i vernika Šumadijske eparhije, čestitao je mitropolitu Jovanu krsnu slavu, te se uputio na duboku refleksiju o duhovnoj snazi mučeništva Svetog Georgija.
U svojoj besedi, otac Zoran istakao je da je, uprkos brojnim progonima hrišćana od strane različitih vladavina, Crkva opstala jer su vernici jasno poznavali granicu između sveta i Carstva Nebeskog. „Oni su znali da je pravi cilj čoveka u zajednici sa Gospodom, a ne u zemaljskom zadovoljstvu,“ rekao je otac Zoran, podsećajući verne na vrednosti koje je proklamovao Sveti Georgije kroz svoj život i mučeništvo.
Njegove reči odjekivale su duboko u srcima svih prisutnih, koji su se, pod njegovim vođstvom, podsetili na temeljne vrednosti hrišćanske vere, poput služenja i ljubavi prema bližnjemu. U tom duhu, mitropolit Jovan je pozvao sve prisutne da nastave put hrišćanske ljubavi i zajedništva, a slavska trpeza u njegovom domu bila je mesto okupljanja svih gostiju i čestitara.
Među njima su bili i mitropoliti Pahomije, Ignatije, Teodosije, kao i gradonačelnik Kragujevca Nikola Dašić, koji su zajedno sa mitropolitom Jovanom, sveštenstvom i narodom, proslavili ovaj značajan dan.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Ovaj praznik, duboko ukorenjen u istoriji Crkve, bio je prilika da se svi okupe u molitvi i slavlju, podsećajući se na neizmernu vrednost mučeništva, vere i služenja Gospodu. Duhovnost, zajedništvo i ljubav prema Svetom Georgiju bili su vodiči kroz ovaj dan, podstičući verne da se, uprkos izazovima savremenog društva, vraćaju svojim duhovnim korenima. Na kraju, mitropolit Jovan i svi okupljeni vernici otišli su kući obogaćeni i duhovno obnovljeni, noseći sa sobom blagoslov i snagu koju im je ovaj praznik doneo.
Kolač se pravi dan uoči slave i obavezno bi trebalo da ga umesi domaćica i doda mu osveštanu vodu. Pitanje koje nije jasno mnogima tiče se načina na koji se tradicija proslavljanja kućnog sveca prenosi na ženske članove porodice, posebno u slučajevima kada žena dolazi u novu porodicu, nakon braka. Liturgiju je služio mitropolit dalmatinski Nikodim koji je u nadahnutoj besedi posle bogosluženja pozvao verne da slede primer apostola Luke, čitaju sveto Jevanđelje i primenjuju njegove zapovesti, uz nadu da će hram biti obnovljen u narednim godinama. Krsna slava je prilika da osvetlite svoj dom Božijom blagodaću. Pored svega što se uobičajeno priprema, tamjan i kandilo su ključni za očuvanje duhovnog mira i pretvaraju svaki kutak vašeg doma u malu crkvu. Budi deo Religija.rs zajednice.


OBAVEZAN JE DEO SLAVSKE TRPEZE I MORA SADRŽATI OSVEŠTANU VODU: Najbolji recepti za posni i mrsni slavski kolač, ako se ovako naprave obavezno uspeju
DA LI ĆERKA MOŽE DA NASLEDI KRSNU SLAVU: Crkva ima jasan stav, sveštenik rešio dilemu - u ovom slučaju dolazi do podele među decom
SRBI U DALMACIJI ČEKAJU DA SE OBNOVI DREVNI HRAM STAR PET VEKOVA: Slava crkve Svetog apostola Luke u Ostrovici okupila veliki broj vernika
SRBI ZA SLAVU PRIPREME SVEĆU, ŽITO, KOLAČ I TRPEZU, A ČESTO ZABORAVE JEDNU VAŽNU STVAR: Bez ovoga zaštitnik doma ne može dostojno da se proslavi
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 11. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
U pravoslavnom hrišćanstvu molitva zauzima posebno mesto u životu vernika.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
Dok razmišljamo o materijalnom bogatstvu koje ćemo im ostaviti, često zaboravljamo da postoji nasledstvo koje nema cenu.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Slavski kolač nije obična pogača, naglašava sveštenik.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Obeležavanje svetitelja zaštitnika porodice kroz vekove je sačuvalo svoje mesto u životu srpskih porodica, ali su se uz molitvu, slavski kolač i sveću razvili i brojni narodni običaji koji nisu deo crkvenog učenja
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.
U nedelju, 1. novembra, posle svete Liturgije u Sabornom hramu Svetog velikomučenika Georgija biće služen pomen stradalima na Železničkoj stanici.
Svetom arhijerejskom liturgijom, uz sasluženje arhijereja iz tri pomesne crkve, odata je počast duhovniku čija su ljubav prema narodu i apostolska revnost ostavili neizbrisiv trag.
General Aleksus G. Grinkevič i komandant KFOR-a Robert Vergori razgovarali su sa mitropolitom o bezbednosti srpskog naroda, očuvanju manastira Visoki Dečani i uslovima za trajni mir na Kosovu i Metohiji.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
U pravoslavnom hrišćanstvu molitva zauzima posebno mesto u životu vernika.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
U nedelju, 1. novembra, posle svete Liturgije u Sabornom hramu Svetog velikomučenika Georgija biće služen pomen stradalima na Železničkoj stanici.
U besedi za subotu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovo ćutanje pred Pilatom i objašnjava zašto je ponekad mudrije prećutati provokaciju nego dokazivati istinu onome ko ne želi da je čuje.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.