Pitanje koje nije jasno mnogima tiče se načina na koji se tradicija proslavljanja kućnog sveca prenosi na ženske članove porodice, posebno u slučajevima kada žena dolazi u novu porodicu, nakon braka.
Krsna slava je osobitost srpskog pravoslavlja, koja je nastala kao spoj paganizma i hrišćanske tradicije. Pre nego što su primili hrišćanstvo, Srbi su imali mnogobrojna božanstva, ali je Sveti Sava, u susretu sa hrišćanstvom, zamenio domaće idole velikim svetiteljima crkve, koji su postali zaštitnici srpskih porodica i zajednica.
Na taj način, krsna slava je postala tradicija koja se prenosi kroz generacije, čuvajući vezu sa verom i običajima.
Kako se prima krsna slava od oca?
Prve godine, kada sin zasnuje samostalno domaćinstvo, on dolazi kod oca na slavu. Kad se slavski kolač iseče, otac iz svoje desne ruke predaje sinu jednu četvrtinu kolača, poljube se, jedan drugom čestitaju slavu, a otac poželi sinu da sa svojom ženom i decom, budućim unucima i potomcima, dugo u zdravlju i dobrom raspoloženju slavi slavu.
Sin nosi deo kolača kući, podeli ga sa svojom porodicom, a već naredne godine počinje redovno da slavi svoju krsnu slavu.
Međutim, postavlja se pitanje - kako i na koj način otac prenosi krsnu slavu na ćerku, kao i da li je to uopšte moguće? Odgovor na tu nedoumicu dao je Boško Savić, paroh hrama Svetog Vaznesenja Gospodnjeg u centru Beograda.
Printscreen/Youtube/Glas javnosti
Sveštenik Boško Savić
Navodi jerej da je prenos krsne slave sa oca na ćerku moguć. On takođe napominje da su se okolnosti promenile i da se prenos vrši na određen način.
- Naravno da je to moguće. Nekada je bila potreba da se prenos slave vrši sa oca na sina i tada su porodice imale više dece. Tada se slava predavala najstarijem sinu i on je slavio u domu svoga oca - započinje jerej Savić.
- Sada su se okolnosti promenile, ljudi masovno žive u gradovima, ne žive više u selima i ne obrađuju imanja i sada se slave dele ne samo najstarijem sinu, nego i svim sinovima, ali isto tako i ženskim potomcima - ističe sveštenik i paroh hrama Svetog Vaznesenja Gospodnjeg, navodeći i lični primer.
- Ja ću kao otac tri kćeri svoju slavu preneti na svoju najstariju ćerku.
Sveštenik navodi i kada je najbolje vreme da dete preuzme krsnu slavu, ali i šta taj čin podrazumeva.
- Najidealnije vreme za preuzimanje krsne slave je kada sin stupa u brak i odlazi iz porodičnog doma. On tog zaštitnika, figurativno, nosi sa sobom. Donosi ikonu svetitelja u svoj dom i počinje da ga slavi. Ćerka, ukoliko otac ne može više da slavi ili zbog starosti više nije u stanju da to čini, uzima slavu i slavi je u tom domu, a ako odlazi iz tog doma sveca slavi kao zaštitu - tj. svoju krsnu slavu.
Jerej dodaje da postoji odluka SPC, saborska odluka, koja potvrđuje da ćerke mogu da nasleđuju očevu krsnu slavu, ali napominje da se unakrsno sa tim pojavilo još jedno pitanje, a to je šta se dešava sa slavom ćerke nakon udaje za čoveka, koji slavi drugog sveca.
- U tom slučaju bi trebalo da slave i jednu i drugu slavu. Ukoliko se desi da imaju više dece, ona se dve slave dele na dva najstarija deteta - zaključuje sveštenik.
U nekim delovima Srbije, domaćin ili mlađi član porodice odlazi lično do prijatelja i poziva ga na slavu, uz prijateljski razgovor. Uoči slave, u nekim krajevima se kao pozvnica onome koga domaćin želi da ugosti, šalje manji hleb ili lepinja...
Ovaj slatkiš donosi topli, rustični šarm pomalo zaboravljenih recepata. Uživajte u savršeno uravnoteženim ukusima čokolade i orašastih plodova – idealnim za posebne prilike i okupljanja!
Na kraju slave, gosti se ispraćaju kao što su i dočekani. Domaćin izađe iz kuće i isprati goste uz pozdrav da se i naredne godine sretnu u zdravlju i veselju.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Portal Religija.rs objavljuje faksimil odluke kojom je Hrvatska zaštitila "slavu", "krsnicu" i "krsno ime", uz običaje i simbole vekovima vezane za srpsku pravoslavnu tradiciju.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.