U nekim delovima Srbije, domaćin ili mlađi član porodice odlazi lično do prijatelja i poziva ga na slavu, uz prijateljski razgovor. Uoči slave, u nekim krajevima se kao pozvnica onome koga domaćin želi da ugosti, šalje manji hleb ili lepinja...
U našem narodu postoji tradicionalno verovanje da se na slavu ne zove, što se u modernom dobu sve više menja.
Trebalo bi naglasiti da po ovom pitanju, ne postoji crkveno pravilo, i da sve zavisi od običaja kraja u kojem domaćini žive.
U nekim delovima Srbije, domaćin ili mlađi član porodice odlazi lično do prijatelja i poziva ga na slavu, uz prijateljski razgovor. Uoči slave, u nekim krajevima se kao pozvnica onome koga domaćin želi da ugosti, šalje manji hleb ili lepinja...
S obzirom na današnji stil života, ograničen stambeni prostor (mali stanovi), ali i mogućnosti ljudi, danas bi trebalo uputiti pozvinicu gostima ili ih bar podsetiti da ih očekujete u svom domu na dan slavljenja sveca zaštitnika.
To se, naravno, može učeniti i telefonom, ali je, lični poziv, "lice u lice" prikladniji.
Shutterstock
Slava
Otac Gligorije Marković, voždovački paroh i duhovnik Crkve Svetog cara Konstantina, ističe da je važno prilagoditi se dinamičnom načinu života i da je pozivanje na slavu, stvar praktičnosti.
- Nekada se na slave nije zvalo, ali danas dinamika života zahteva da se stvari usaglašavaju i prilagođavaju stvarnosti aktuelnog života. Tako je potrebno otvoriti srce za svakoga ko želi kod nas da dođe i ne zatvarati vrata doma svoga bližnjima. Dakle, i zovemo i ne zovemo, jer je to funkcionalna, a ne nepromenjiva stvar običaja koje smo nasledili - istakao je on prošle godine za Blic ženu.
Sveštenik Predrag Milutin pri Svetojovanjskom hramu u Bačkoj Palanci rekao je da u ovom slučaju ne postoji crkveno pravilo i da svaki kraj se pridržava "nekog svog običaja"
- To je pitanje raznoraznih običaja, u nekim krajevima se ne zove na slavu, u nekim se zove ili podsećaju gosti... Jednostavno, ona je, kako se gde naviklo - rekao je on.
Sa prodorom i prihvataljem hrišćanstva na našim prostorima, Srbi su (jedini) nastavili sa ovom tradicijom, a smtra se da ju Sveti Sava, prvi arhiepiskop Srpske pravoslavne crkve, slavu, kakva se danas slavi, uveo u crkvene okvire.
Sveti Teofan ukazuje na to da, iako svet oko nas može izgledati haotično i neprijatno, unutrašnji mir koji dolazi od Hrista može prevazići sve spoljašnje teškoće. On ističe da je taj unutrašnji mir neodvojiv od Hrista i da se stiče kroz delovanje i ispunjavanje Božjih zapovesti. To znači da sama misao ili želja nisu dovoljne; potrebno je aktivno delovanje u skladu sa verom kako bi se iskusila blagodat i prijatnost koju Hristos donosi. Takođe, naglašava da se prijatnost može useliti u dušu čak i kada spoljašnji svet deluje suprotno. Unutrašnji mir i radost postaju snaga koja nam pomaže da se nosimo sa izazovima, bez obzira na to koliko teški bili. Ovaj unutrašnji spokoj može učiniti da spoljašnje uznemirenje izgubi svoju težinu i gorčinu.
Ono što posebno treba naglasiti jeste da SPC u isto vreme nije poklonila MPC sve one srpske svetinje i manastire, koje su gradili srpski vladari u istoriji. Tomosom o autokefaliji MPC te svetinje nisu poklonjene, kao što pojedini zlonamerni ili pak neznaveni ljudi komentarišu, već su dati na upotrebu, a to su dve suštinski različite pravne formulacije, istakao je arhimandrit Petar (Dragojlović).
U besedi za subotu 11. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ogridski i Žički kroz reči proroka Isaije govori o nezahvalnosti, idolopoklonstvu i opasnosti udaljavanja od Gospoda, upućujući opomenu svakom verujućem čoveku.
Probajte čorbu od celera po receptu iz "Srbskog kuvara" jeromonaha Jeroteja Draganovića, pročitajte molitvu „Dostojno“ i duhovno se nadahnite poukom Svetog Pajsija Svetogorca.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Obretenje i prenos moštiju Svetog arhiđakona Stefana po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Uspenje Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava praznik Uznesenja Blažene Device Marije, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako iskrena molitva i dobra namera mogu doneti utehu i snagu čoveku koji prolazi kroz težak period i pomoći mu da se približi Bogu
Postradao je zbog vere u Hrista, a njegovo mučeništvo ostalo je jedno od najznačajnijih svedočanstava vere prve Crkve i primer hrišćanske postojanosti koji se vekovima prenosi.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Od Ilindana do Uspenja Presvete Bogorodice, vernici će tokom ovog meseca proslaviti neke od najpoštovanijih svetitelja, a posebnu pažnju obratiće na to da slavska trpeza bude pripremljena u skladu sa crkvenim pravilima.
Podnaslov: Nastala kao venčani dar 1902. godine, decenijama je bila nepoznata javnosti, a sada prvi put otkriva deo istorije Srba u Sentandreji i rada velikog srpskog umetnika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Obretenje i prenos moštiju Svetog arhiđakona Stefana po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Uspenje Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava praznik Uznesenja Blažene Device Marije, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Postradao je zbog vere u Hrista, a njegovo mučeništvo ostalo je jedno od najznačajnijih svedočanstava vere prve Crkve i primer hrišćanske postojanosti koji se vekovima prenosi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete sveštenomučenike Makaveje po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti prorok Mihej. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Maksimilijana Marije Kolbea, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U vreme cara Antioha IV Epifana porodica je odbila da prihvati idolopoklonstvo, a njihovo svedočanstvo vekovima ostaje primer istrajnosti, hrabrosti i poverenja u Boga.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Gradimir Stanić ostavio je dubok trag u crkvenom izdavaštvu i saradnji sa najznačajnijim srpskim duhovnicima, a iza njega su ostala brojna izdanja posvećena veri, predanju i kulturnom nasleđu.
Svetogorski starac podseća da odricanje nema puni smisao ako čovek istovremeno ne pronađe više mesta za molitvu, ljubav, praštanje i mir u odnosima sa drugima.