KAKO SE UKRAŠAVA SLAVSKI KOLAČ I ZAŠTO: Bez ovih šara on ne bi smeo da bude deo slavske trpeze
Ostali ukrasi mogu biti različiti, ali neki od najčešćih su klas žita, ptica odnosno golub, cvet, grozd, knjiga i bure.
Kad se završi molitva domaćin uzima kolač, preseče ga unakrst (krstoobrazno) odozdo i onda sa jednim od gostiju, koji stoje uz dolibašu, obično to bude najstariji, najdraži gost ili prijatelj, srodnik ili komšija, lomi kolač.
Slavski kolač, uz žito, se na dan krsne slave nosi na osvećenje u crkvu gde se seče, međutim u neki krajevima Srbije postoji običaj da se u crkvu nosi samo slavsko žito, a slavski kolač se osvećuje u kući bez prisustva sveštenika.
Slavski kolač se seče u kući, a to se naziva "dizanjem slave"
To se radi tako što se svi prisutni okupe oko stola na kome su slavski kolač, žito, sveća i vino u čaši, muškarci poskidaju kape, i ustanu, objašnjeno je na sajtu Eparhije Austrijsko-švajcarske.
Domaćin se prekrsti, pomene Boga i svetitelja koga slavi, celiva slavsku sveću i upali je. Onda "dolibaša“ (gost koji stoji u prednjem čelu, obično stariji i otmeniji gost), prekrsti se, okadi ikonu, kolač, žito, sveću i domaćina, predaje mu kadionicu, koji okadi sve prisutne koji se kako koga kadi klanjaju i pobožno krste. Dolibaša, zatim, u dubokoj pobožnosti, i domaćinskoj ozbiljnosti, redom izgovara "dizanje slave“ uz molitvu:
"U ime Oca i Sina i Svetoga Duha.
– Oče naš, koji si na nebesima, da se sveti ime Tvoje, da dođe carstvo Tvoje, da bude volja Tvoja, i na zemlji kao što je na nebu; hleb naš nasušni daj nam danas, i oprosti nam dugove naše, kao što mi opraštamo dužnicima našim; i ne uvedi nas u iskušenje, no izbavi nas od zla.
– Sastali smo se, braćo i sestre, da se setimo tvrde slave časne i nebesne: Gospoda Boga, svete Živonačalne, Jednosušne i Nerazdelne Trojice: Oca i Sina i Svetoga Duha, Najvećeg Imena i slave koja može da pomože.
– Molimo se Svetoj Živonačalnoj Trojici: Ovo da kažemo za Blagog Hrista i Časnog Krsta: Blagog Hrista koga verujemo i Časnog Krsta kojim se krstimo, da se Časnim Krstom prekrstimo i Gospodu Histu zamolimo. Gospode Hriste i Časni Krste pomozite nama molimo se vama.
– Da se zamolimo i poklonimo Presvetoj Bogorodici, Hrišćanskoj zaštitnici; mi se molimo njoj, a ona sinu svom Isusu Hristu, za sve pravoslavne hrišćane širom celog sveta, a naročito za nas i, našeg domaćina.
– Kako rekosmo dobro rekosmo; ovo da kažemo za dva dana odabrana, Svete Petke i Svete Nedelje. Svete Petke Hristova Raspeća i Nedelje Hristova Vaskrsenja, koji nama često dolaze. Mi se njima molimo i poklanjamo. Sveta Petko i Sveta Nedeljo, pomozite nama i našem domaćinu.
– Ovo da kažemo za sviju lepih krsnih hrišćanskih imena koje pravoslavni hrišćani slave od istoka do zapada i od severa do juga. Ako ih ne možemo sve po redu pobrojiti, koji je mlađi koji stariji, možemo im se svima pomoliti i pokloniti: Gospode Hriste i sva lepa krsna hrišćanska imena, pomozite nama i našem domaćinu.
– Molismo se svima lepim krsnim hrišćanskim imenima i pomoće ako Bog da, ovo da rečemo za domaćina slave (ovde pomenuti slavu koja se toga dana slavi) koga naš domaćin slavi i služi svećom i liturđijom, njega sveti (opet reći ime slave) darovao svakim dobrim blagom i darom.
– Ovo da kažemo za tri Božija mira bez kojih se ne može: belice pšenice, vinove lozice i pčelice. Da nam rodi u polju belica pšenica, u brdu vinova lozica, da se rojči i parojči pčelica, muške i ženske glave koje o njima radile žive i zdrave bile.
– Kako rekosmo dobro, rekosmo. Ovo da kažemo za kolača i lomača, kolač lomiti Bogu se moliti i od Boga svako dobro dobiti“.
Ovu divnu narodnu molitvu, koja se izgovara prilikom rezanja slavskog kolača, u valjevskom kraju, zabeležio je prota Živko Todorović, sveštenik lelićski i valjevski. Na isti način može se lomiti kolač u celom našem narodu, tamo gde sveštenik nije u stanju da stigne, navedeno je na sajtu Eparhije Austrijsko-švajcarske.
Dok dolibaša izgovara ovu molitvu, prisutni gosti stoje i krste se zajedno sa dolibašom pri završetku svakog odeljka molitve. Kad se završi molitva domaćin uzima kolač, preseče ga unakrst (krstoobrazno) odozdo i onda sa jednim od gostiju, koji stoje uz dolibašu, obično to bude najstariji, najdraži gost ili prijatelj, srodnik ili komšija, lomi kolač na sledeći način:
"Dolibaša“ vinom prelije centar kolača. Domaćin i gost okreću kolač, onda srknu malo vina sa kolača, najpre domaćin a onda njegov gost, poljube se i kažu: "Hristos!“ Onda dolibaša prelije vinom centar kolača i dva pečata, levo i desno. Domaćin i gost okreću kolač, onda stanu, zatim gost, pa domaćin, srknu sa prelivena tri pečata i govore: "Hristos, posredje nas!“
Ponovo okreću kolač, a dolibaša prelije sad ponovo kolač, počev od centralnog pečata krstoobrazno sva četiri slova (pečata). Domaćin i gost srknu vino sa pečata, celivaju se i govore: „Hristos, posredje nas, na vekove amin, i dogodine u zdravlju i veselju.“ Gosti svi govore: amin, Bože daj. Onda lome kolač.
Kad se kolač izlomi, gost deo kolača iz leve ruke spušta na sto pored sveće i žita, a četvrtinu kolača iz desne ruke podiže visoko, blagosilja i predaje domaćici. U nekim krajevima, domaćica prinosi sito pokriveno belim peškirom ili salvetom u kojoj se nalazi dar za dolibašu i gosta koji je lomio kolač. Gost spušta četvrtinu kolača u sito i govori: Vlat k’o u dolibaše vrat. Domaćica dariva dolibašu i gosta, obično jabukom, nekim slatkišom, čarapama ili nekim drugim prikladnim poklonom.
Za to vreme gosti stoje, onda se poslužuju žitom koje je osvećeno u crkvi. U nekim krajevima gosti se služe i vinom. Vino se sipa u čašu, pa najpre domaćin, pošto se prekrsti, pomene Boga i svetitelja koga slavi, otpije jedan gutljaj. Onda se svi na isti način posluže po stareštvu, od najstarijih do najmlađih. Kad se deca služe, njima dolibaša dosipa vino u čašu "da porastu“. Za to vreme domaćica iseče kolač, donosi ga na trpezu i svi prvo uzimaju krišku hleba od kolača, i počinje slavski ručak. U toku slavskog ručka, u nekim krajevima, dolibaša i domaćin izmenjuju zdravice.
Da napomenemo, da posebno služenje sa vinom za slavu nije obavezno, jer su i kolač i žito preliveni vinom. Vino, inače, simvolizuje blagodat i silu Duha Svetoga koji sve osvećuje, a takođe simvoliše nevinu krv Hristovu koja je tekla iz njegovih rana na krstu.
Ostali ukrasi mogu biti različiti, ali neki od najčešćih su klas žita, ptica odnosno golub, cvet, grozd, knjiga i bure. Kolač se pravi dan uoči slave i obavezno bi trebalo da ga umesi domaćica i doda mu osveštanu vodu. Na kraju slave, gosti se ispraćaju kao što su i dočekani. Domaćin izađe iz kuće i isprati goste uz pozdrav da se i naredne godine sretnu u zdravlju i veselju. bude molitva, neka se ljudi okupe ali da tu nema ogovaranja, opijanja, pušenja cigareta...Čim neko zapali cigaru na slavi, to više nije krsna slava. Jer "ko puši, đavolu kadi", kaže Sveti Justin Ćelijski. To je greh, kao i opijanje i prejedanje, priča otac Grigorije. Budi deo Religija.rs zajednice. Ipak, naglasio je da Crkva preporučuje da se imena deci daju po nekom svetom, da bi mu taj sveti bio pokrovitelj i obrazac u životu ili da roditelji izaberu bar neko drugo tradicionalno srpsko ime. Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere. Kada se suoči sa tuđom greškom, čovek mora da zastane i zapita se da li zna celu istinu i da li bi na isti način govorio kada bi se radilo o njemu. Prema poslednjim informacijama objavljenim na društvenim mrežama, Filip je pri svesti i nalazi se u stabilnom zdravstvenom stanju. I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga. Njegova majka Levkipija dugo nije mogla da ima dece, sve dok nije primila hrišćansku veru i krstila se. Bog vidi i ono što mi ne možemo. Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti. Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom. Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima. U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života." Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.

Rezanje kolača

KAKO SE UKRAŠAVA SLAVSKI KOLAČ I ZAŠTO: Bez ovih šara on ne bi smeo da bude deo slavske trpeze
OBAVEZAN JE DEO SLAVSKE TRPEZE I MORA SADRŽATI OSVEŠTANU VODU: Najbolji recepti za posni i mrsni slavski kolač, ako se ovako naprave obavezno uspeju
DVE STVARI DOMAĆINI NIKAD NE SMEJU DA URADE NA SVOJOJ SLAVI: Crkvena pravila su u ovim slučajevima jasna i ne bi trebalo praviti greške
"TO JE MOLITVENI DOGAĐAJ I IMAMO DVE OPCIJE KAKO DA JE SLAVIMO - ONAKO KAKO BOG KAŽE ILI KAKO TO SRBI RADE": Otac Grigorije o tome kako su se slave pretvorile u parade grehova
Da li deci treba davati imena po upokojenim članovima porodice? Sveštenik rešio veliku nedoumicu vernika
Patrijarh koji je udavljen omoforom usred liturgije: Danas je Sveti Pavle Ispovednik
Ovaj greh svi čine i, što je najgore, smatraju ga nevažnim: Sveti Dimitrije Rostovski o teškom gaženju Božje zapovesti, a da toga nismo ni svesni
Ranjen sveštenik Filip Maršić u Brčkom: Napadnut nožem
Njih ćemo prve ugledati kad napustimo ovaj svet: Mitropolit Svjatogorski Arsenije otkriva zašto se ne treba plašiti smrti
Njihova ljubav prema Hristu bila je jača od svih muka: Danas su Prepodobnomučenici Galaktion i Epistima
KADA VAS STIGNU NEVOLJE, TUGE I BOLESTI, SAMO OVO URADITE! Savet mati Antonije zlata vredan!
AKO OVO NEMATE U KUĆI, ODMAH GA UNESITE! Mati Antonija kaže da će vas odmah zapljusnuti Božja blagodat i doneti mir celoj porodici!
POŽAR STIGAO DO MANASTIRA SVETOG VASILIJA OSTROŠKOG: Vatrena stihija guta sve ispred sebe, monahinje evakuisane, mole se za spas svetinje (VIDEO)
SEĆATE LI SE TORTE KOJA JE NEKADA BILA PONOS SVAKE SLAVSKE TRPEZE? Originalni recept za “španski vetar”, poslasticu koja se ne zaboravlja
KAD PALITE SVEĆE, JEDNU OBAVEZNO NAMENITE ZA OVE LJUDE: Otac Aleksandar tvrdi da ćete se tako zaštiti od svakog zla
PEČENA RIBA NA MANASTIRSKI NAČIN: Beli luk i tri začina daju joj poseban ukus
Slavski kolač nije obična pogača, naglašava sveštenik.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Obeležavanje svetitelja zaštitnika porodice kroz vekove je sačuvalo svoje mesto u životu srpskih porodica, ali su se uz molitvu, slavski kolač i sveću razvili i brojni narodni običaji koji nisu deo crkvenog učenja
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.
Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere.
Njegova majka Levkipija dugo nije mogla da ima dece, sve dok nije primila hrišćansku veru i krstila se.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku.
Ipak, naglasio je da Crkva preporučuje da se imena deci daju po nekom svetom, da bi mu taj sveti bio pokrovitelj i obrazac u životu ili da roditelji izaberu bar neko drugo tradicionalno srpsko ime.
Prema poslednjim informacijama objavljenim na društvenim mrežama, Filip je pri svesti i nalazi se u stabilnom zdravstvenom stanju.
Njegova majka Levkipija dugo nije mogla da ima dece, sve dok nije primila hrišćansku veru i krstila se.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.