KAKO SE UKRAŠAVA SLAVSKI KOLAČ I ZAŠTO: Bez ovih šara on ne bi smeo da bude deo slavske trpeze
Ostali ukrasi mogu biti različiti, ali neki od najčešćih su klas žita, ptica odnosno golub, cvet, grozd, knjiga i bure.
Kad se završi molitva domaćin uzima kolač, preseče ga unakrst (krstoobrazno) odozdo i onda sa jednim od gostiju, koji stoje uz dolibašu, obično to bude najstariji, najdraži gost ili prijatelj, srodnik ili komšija, lomi kolač.
Slavski kolač, uz žito, se na dan krsne slave nosi na osvećenje u crkvu gde se seče, međutim u neki krajevima Srbije postoji običaj da se u crkvu nosi samo slavsko žito, a slavski kolač se osvećuje u kući bez prisustva sveštenika.
Slavski kolač se seče u kući, a to se naziva "dizanjem slave"
To se radi tako što se svi prisutni okupe oko stola na kome su slavski kolač, žito, sveća i vino u čaši, muškarci poskidaju kape, i ustanu, objašnjeno je na sajtu Eparhije Austrijsko-švajcarske.
Domaćin se prekrsti, pomene Boga i svetitelja koga slavi, celiva slavsku sveću i upali je. Onda "dolibaša“ (gost koji stoji u prednjem čelu, obično stariji i otmeniji gost), prekrsti se, okadi ikonu, kolač, žito, sveću i domaćina, predaje mu kadionicu, koji okadi sve prisutne koji se kako koga kadi klanjaju i pobožno krste. Dolibaša, zatim, u dubokoj pobožnosti, i domaćinskoj ozbiljnosti, redom izgovara "dizanje slave“ uz molitvu:
"U ime Oca i Sina i Svetoga Duha.
– Oče naš, koji si na nebesima, da se sveti ime Tvoje, da dođe carstvo Tvoje, da bude volja Tvoja, i na zemlji kao što je na nebu; hleb naš nasušni daj nam danas, i oprosti nam dugove naše, kao što mi opraštamo dužnicima našim; i ne uvedi nas u iskušenje, no izbavi nas od zla.
– Sastali smo se, braćo i sestre, da se setimo tvrde slave časne i nebesne: Gospoda Boga, svete Živonačalne, Jednosušne i Nerazdelne Trojice: Oca i Sina i Svetoga Duha, Najvećeg Imena i slave koja može da pomože.
– Molimo se Svetoj Živonačalnoj Trojici: Ovo da kažemo za Blagog Hrista i Časnog Krsta: Blagog Hrista koga verujemo i Časnog Krsta kojim se krstimo, da se Časnim Krstom prekrstimo i Gospodu Histu zamolimo. Gospode Hriste i Časni Krste pomozite nama molimo se vama.
– Da se zamolimo i poklonimo Presvetoj Bogorodici, Hrišćanskoj zaštitnici; mi se molimo njoj, a ona sinu svom Isusu Hristu, za sve pravoslavne hrišćane širom celog sveta, a naročito za nas i, našeg domaćina.
– Kako rekosmo dobro rekosmo; ovo da kažemo za dva dana odabrana, Svete Petke i Svete Nedelje. Svete Petke Hristova Raspeća i Nedelje Hristova Vaskrsenja, koji nama često dolaze. Mi se njima molimo i poklanjamo. Sveta Petko i Sveta Nedeljo, pomozite nama i našem domaćinu.
– Ovo da kažemo za sviju lepih krsnih hrišćanskih imena koje pravoslavni hrišćani slave od istoka do zapada i od severa do juga. Ako ih ne možemo sve po redu pobrojiti, koji je mlađi koji stariji, možemo im se svima pomoliti i pokloniti: Gospode Hriste i sva lepa krsna hrišćanska imena, pomozite nama i našem domaćinu.
– Molismo se svima lepim krsnim hrišćanskim imenima i pomoće ako Bog da, ovo da rečemo za domaćina slave (ovde pomenuti slavu koja se toga dana slavi) koga naš domaćin slavi i služi svećom i liturđijom, njega sveti (opet reći ime slave) darovao svakim dobrim blagom i darom.
– Ovo da kažemo za tri Božija mira bez kojih se ne može: belice pšenice, vinove lozice i pčelice. Da nam rodi u polju belica pšenica, u brdu vinova lozica, da se rojči i parojči pčelica, muške i ženske glave koje o njima radile žive i zdrave bile.
– Kako rekosmo dobro, rekosmo. Ovo da kažemo za kolača i lomača, kolač lomiti Bogu se moliti i od Boga svako dobro dobiti“.
Ovu divnu narodnu molitvu, koja se izgovara prilikom rezanja slavskog kolača, u valjevskom kraju, zabeležio je prota Živko Todorović, sveštenik lelićski i valjevski. Na isti način može se lomiti kolač u celom našem narodu, tamo gde sveštenik nije u stanju da stigne, navedeno je na sajtu Eparhije Austrijsko-švajcarske.
Dok dolibaša izgovara ovu molitvu, prisutni gosti stoje i krste se zajedno sa dolibašom pri završetku svakog odeljka molitve. Kad se završi molitva domaćin uzima kolač, preseče ga unakrst (krstoobrazno) odozdo i onda sa jednim od gostiju, koji stoje uz dolibašu, obično to bude najstariji, najdraži gost ili prijatelj, srodnik ili komšija, lomi kolač na sledeći način:
"Dolibaša“ vinom prelije centar kolača. Domaćin i gost okreću kolač, onda srknu malo vina sa kolača, najpre domaćin a onda njegov gost, poljube se i kažu: "Hristos!“ Onda dolibaša prelije vinom centar kolača i dva pečata, levo i desno. Domaćin i gost okreću kolač, onda stanu, zatim gost, pa domaćin, srknu sa prelivena tri pečata i govore: "Hristos, posredje nas!“
Ponovo okreću kolač, a dolibaša prelije sad ponovo kolač, počev od centralnog pečata krstoobrazno sva četiri slova (pečata). Domaćin i gost srknu vino sa pečata, celivaju se i govore: „Hristos, posredje nas, na vekove amin, i dogodine u zdravlju i veselju.“ Gosti svi govore: amin, Bože daj. Onda lome kolač.
Kad se kolač izlomi, gost deo kolača iz leve ruke spušta na sto pored sveće i žita, a četvrtinu kolača iz desne ruke podiže visoko, blagosilja i predaje domaćici. U nekim krajevima, domaćica prinosi sito pokriveno belim peškirom ili salvetom u kojoj se nalazi dar za dolibašu i gosta koji je lomio kolač. Gost spušta četvrtinu kolača u sito i govori: Vlat k’o u dolibaše vrat. Domaćica dariva dolibašu i gosta, obično jabukom, nekim slatkišom, čarapama ili nekim drugim prikladnim poklonom.
Za to vreme gosti stoje, onda se poslužuju žitom koje je osvećeno u crkvi. U nekim krajevima gosti se služe i vinom. Vino se sipa u čašu, pa najpre domaćin, pošto se prekrsti, pomene Boga i svetitelja koga slavi, otpije jedan gutljaj. Onda se svi na isti način posluže po stareštvu, od najstarijih do najmlađih. Kad se deca služe, njima dolibaša dosipa vino u čašu "da porastu“. Za to vreme domaćica iseče kolač, donosi ga na trpezu i svi prvo uzimaju krišku hleba od kolača, i počinje slavski ručak. U toku slavskog ručka, u nekim krajevima, dolibaša i domaćin izmenjuju zdravice.
Da napomenemo, da posebno služenje sa vinom za slavu nije obavezno, jer su i kolač i žito preliveni vinom. Vino, inače, simvolizuje blagodat i silu Duha Svetoga koji sve osvećuje, a takođe simvoliše nevinu krv Hristovu koja je tekla iz njegovih rana na krstu.
Ostali ukrasi mogu biti različiti, ali neki od najčešćih su klas žita, ptica odnosno golub, cvet, grozd, knjiga i bure. Kolač se pravi dan uoči slave i obavezno bi trebalo da ga umesi domaćica i doda mu osveštanu vodu. Na kraju slave, gosti se ispraćaju kao što su i dočekani. Domaćin izađe iz kuće i isprati goste uz pozdrav da se i naredne godine sretnu u zdravlju i veselju. bude molitva, neka se ljudi okupe ali da tu nema ogovaranja, opijanja, pušenja cigareta...Čim neko zapali cigaru na slavi, to više nije krsna slava. Jer "ko puši, đavolu kadi", kaže Sveti Justin Ćelijski. To je greh, kao i opijanje i prejedanje, priča otac Grigorije.Rezanje kolača
KAKO SE UKRAŠAVA SLAVSKI KOLAČ I ZAŠTO: Bez ovih šara on ne bi smeo da bude deo slavske trpeze
OBAVEZAN JE DEO SLAVSKE TRPEZE I MORA SADRŽATI OSVEŠTANU VODU: Najbolji recepti za posni i mrsni slavski kolač, ako se ovako naprave obavezno uspeju
DVE STVARI DOMAĆINI NIKAD NE SMEJU DA URADE NA SVOJOJ SLAVI: Crkvena pravila su u ovim slučajevima jasna i ne bi trebalo praviti greške
"TO JE MOLITVENI DOGAĐAJ I IMAMO DVE OPCIJE KAKO DA JE SLAVIMO - ONAKO KAKO BOG KAŽE ILI KAKO TO SRBI RADE": Otac Grigorije o tome kako su se slave pretvorile u parade grehova
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za treći mesec 2025. leta Gospodnjeg, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za drugi mesec 2025. godine, sa detaljima o postovima, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Najpre je bio učenik Svetog Jovana Krstitelja, ali kada je Sveti Jovan ukazao prstom na Gospoda Isusa govoreći: "Gle, jagnje Božje!", Sveti Andreja je ostavio svoga prvoga učitelja i pošao za Isusom.
Od rođenja obasjan božanskom svetlošću, Sveti Alimpije je svojom pobožnošću, podvižništvom i nepokolebljivom verom postao stub pravoslavlja. Njegov put od podvižnika do čudotvorca vekovima inspiriše, a njegov sveti spomen 9. decembra obeležava se s ljubavlju i poštovanjem u srpskim domovima kao krsna slava.
Hrisant, prinuđen da se oženi, savetovao je Dariju da i ona primi veru Hristovu i da žive kao brat i sestra, premda prividno u braku.
Od mnogih spisa ovog svetog oca sačuvana je njegova katihetika, koje potvrđuje veru i praksu pravoslavlja do dana današnjega.
Telo mu je sahranjeno u kovčegu od mermera i smaragda. Glava mu se nalazi u Svetoj lavri na Peloponezu.
Kada je veliki apostol Pavle postavljao mnoge episkope za razne krajeve sveta, tada je postavio i Aristovula za britanskog episkopa.
Uzbudljive vesti za filmske fanove i poštovaoce kontroverznog hita „Stradanje Hristovo“!
Na svakom od elemenata igre stoji opis koliko poena nosi, kao i koje su sposobnosti karte u samoj igri.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Sveća je simbol svetlosti Hristove. On je rekao: "Ja sam svetlost svetu". Ta svetlost treba da nas podseti na svetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih, kaže sveštenik.
Uzbudljive vesti za filmske fanove i poštovaoce kontroverznog hita „Stradanje Hristovo“!
Post ne znači odricanje od dobrog ukusa - uz ove jednostavne obroke pripremićete blagosloven obrok za dušu i telo.