KAKO SE UKRAŠAVA SLAVSKI KOLAČ I ZAŠTO: Bez ovih šara on ne bi smeo da bude deo slavske trpeze
Ostali ukrasi mogu biti različiti, ali neki od najčešćih su klas žita, ptica odnosno golub, cvet, grozd, knjiga i bure.
bude molitva, neka se ljudi okupe ali da tu nema ogovaranja, opijanja, pušenja cigareta...Čim neko zapali cigaru na slavi, to više nije krsna slava. Jer "ko puši, đavolu kadi", kaže Sveti Justin Ćelijski. To je greh, kao i opijanje i prejedanje, priča otac Grigorije.
Namesnik Manastira Svete Trojice u Ozerkovićima otac Grigorije izrazio je nezadovoljstvo kako većina Srba slavi slave.
Kako je objasnio, slava je molitveni događaj, a ne parada u šta je većina Srba, najkraće i najprostije rečeno pretvara, pa u skladu sa tim, postoje dve opcije kako je možemo obeležiti - onako kako bi trebalo prema crkvenim pravilima ili onako kako to većina Srba radi.
- Slava je molitveni događaj, naše slave su pirovi i derneci. Najmanje se tu brine o onome što je po Bogu ili po svecu koga slavimo. Slava je molitveni događaj, taj dan slavimo toga sveca, slavimo čoveka koji je Boga posvedočio, njegov podvig, žrtvu, ugledamo se na njega. Mi taj dan ne slavimo, taj dan je domaćin taj sveti. Mi kad njega slavimo, imamo dve opcije kako da ga slavimo, da slavimo Boga i ispunjavamo njegove zapovesti ili da radimo ovo što se trenutno radi u srpskom narodu.
Kaže da su slave postale događaji gde se ljudi napijaju, ogovaraju, puše cigare...
- Slava je postala sve što ne treba da bude. Imate na nekim mestima, gde slavu ukoliko padne u posni dan, slave mrsno. Kažu: "Kažu, tako je moj deda radio". Šta je bitno kako ti je deda radio. Pa i baba ti je prala veš na ruke, a žena ti ga sad pere u veš mašini. Dakle, nije deda merilo istinitosti, nego je merilo Gospod i sveti njegovi i kako su oni živeli. Oni su nas naučili da slavljenje slave je srpski običaj i posebna karakteristika srpskog pravoslavlja. Svaka porodica ima svog zaštitnika, grad, škola, svi imaju svog sveca zaštitnika...
- Mi taj dan ne samo slavimo, nego molimo tog sveca, da stane pred Boga za nas, jer je njemu blizak, da se pomoli, da u teškim momentima bude uz porodicu, da bude domaćinu i njegovoj porodici saputnik na putu, posebno u teškim monetima da ukaže koji je najbolji...
- Ako se taj dan krše zapovesti Gospoda, ako ja mrsim a slava je posna, zašto bi taj svetac nekome pomogao - pita otac Grigorije i dodaje:
- Taj čovek je svoj život dao za Boga, nije požalio ni svoj status, ni svoje godine... Ne da nas neće blagosloviti, nego će nas osuditi. Zato slava treba da bude molitveni događaj, najmanje je bitna hrana tu. Ako je slava liturgijski dan, crveno slovo, pa se služi liturgija, cela bi porodica trebalo da ode najpre da se pričesti...Ako se taj ne pričestiš, koja je poenta slave? Kažu žure, dolaze im gosti. Pa šta je to bitno, da se najedemo, nažderemo... Ili da proslavimo Boga.
O kaže da nije problem okupiti se, proslaviti ali ne sme centralna stvar da bude opijanje, prežderavanje...
- To neka bude molitva, neka se ljudi okupe ali da tu nema ogovaranja, opijanja, pušenja cigareta...Čim neko zapali cigaru na slavi, to više nije krsna slava. Jer "ko puši, đavolu kadi", kaže Sveti Justin Ćelijski. To je greh. Gori kandilo, a ti pališ cigaru. Greh je i opijati se, prejedati se... Pa zar smo došli dotle da jedan dan od takvih stvari ne možemo da se uzdržimo...Došao si da slaviš slavu, pravis budalu od sebe. Nije ni čudo šta nam se dešava. Ponižavamo ono što treba da je sveto. Ja verujem da 90 odsto onih koji slave ne zna žitije sveca koga slave, ljudi veruju da je Sveti Nikola bio moreplovac, čovek bio vladika, Sveti Georgije je bio vojvoda...
Ostali ukrasi mogu biti različiti, ali neki od najčešćih su klas žita, ptica odnosno golub, cvet, grozd, knjiga i bure. U nekim delovima Srbije, domaćin ili mlađi član porodice odlazi lično do prijatelja i poziva ga na slavu, uz prijateljski razgovor. Uoči slave, u nekim krajevima se kao pozvnica onome koga domaćin želi da ugosti, šalje manji hleb ili lepinja... Kolač se pravi dan uoči slave i obavezno bi trebalo da ga umesi domaćica i doda mu osveštanu vodu. Na kraju slave, gosti se ispraćaju kao što su i dočekani. Domaćin izađe iz kuće i isprati goste uz pozdrav da se i naredne godine sretnu u zdravlju i veselju.
KAKO SE UKRAŠAVA SLAVSKI KOLAČ I ZAŠTO: Bez ovih šara on ne bi smeo da bude deo slavske trpeze
NA SLAVU SE, IPAK, ZOVE, A EVO I KAKO SE TO RADI: Telefon je poslednje sredstvo kome bi trebalo pribegavati
OBAVEZAN JE DEO SLAVSKE TRPEZE I MORA SADRŽATI OSVEŠTANU VODU: Najbolji recepti za posni i mrsni slavski kolač, ako se ovako naprave obavezno uspeju
DVE STVARI DOMAĆINI NIKAD NE SMEJU DA URADE NA SVOJOJ SLAVI: Crkvena pravila su u ovim slučajevima jasna i ne bi trebalo praviti greške
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, akademik Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom
Na praznik svetih Ćirila i Metodija obeležena je prva krsna slava Misionarskog odeljenja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke – jedinstvenog tela koje, po blagoslovu Njegove Svetosti, otvara novo poglavlje u službi Jevanđelja među narodom.
U moru recepata koje domaćice pažljivo biraju za krsnu slavu, slane kuglice od sira, oraha i nara donose osvežavajuću novinu – lako se prave, divno izgledaju i ostavljaju snažan utisak na goste.
Jedna je od najvećih slava kod Srba i veliki prolećni praznik kojim se odvaja novi, letnji period godine od zimskog.
Ostao je zapamćen kao veliki protivnik arijanstva.
Celu godinu vodao ga je namesnik carski za sobom iz grada u grad, mučeći ga i nagovarajući da se odrekne Hrista.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za sedmi mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Danas slavimo jednog od hrabrih hrišćanskih velikana koji je nepokolebljivo branio veru u najtežim vremenima.
Najveća odgovornost, kako se navodi, leži na grčkom Ministarstvu prosvete i veroispovesti, ali i na Generalnom sekretarijatu za verska pitanja.Manastir Svete Katarine.
Nakon što ga je stari sveštenik saslušao poručio mu je šta treba da radi.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Jedni od onih koji su svoje čudo pronašli u porti manastira, dok su molili svece - da umole Boga da im podari porod, su Slobodan i Jelena Gemaljević - supružnici iz Kragujevca.
Crkva Svetog Dimitrija iz 11. veka, biser vizantijske umetnosti u mestu Koropi, našla se na udaru požara koji se širi neverovatnom brzinom, dok su stanovnici evakuisani u panici
Nakon što ga je stari sveštenik saslušao poručio mu je šta treba da radi.
Borba protiv zla ne vodi se kroz odmazdu, već kroz molitvu, strpljenje i ljubav.