Nakon poslednjih izjava albanskih zvaničnika o "etničkom čišćenju" Srba sa Kosova i Metohije i tvrdnji da se u srpskim crkvama skriva oružje, Eparhija raško-prizrenska je reagovala upozoravajući na opasnost širenja lažnih informacija koje pogoršavaju međunacionalnu i versku tenziju u ovom delu Balkana.
Posle čestih verbalnih napada na Srpsku pravoslavnu crkvu, neretkih skrnavljenja hramova i uskraćivanja verskih sloboda, poput nedavnog hapšenja Srba posle ktitorske slave u Visokim Dečanima, Eparhija raško-prizrenska saopštila je da je veoma zabrinuta zbog novih izjava albanskih zvaničnika u Prištini da Kosovo i Metohiju treba etnički očistiti od Srba.
U tim neosnovanim optužbama, kako Eparhija navodi, posebno uznemiruju tvrdnje prištinskih institucija da se u srpskim crkvama skriva oružje, te da je crkva “glavni organizator nasilja nad Albancima”.
Eparhija raško-prizrenska ističe da ovakve optužbe ne doprinose smirivanju situacije, već podstiču etničku i versku netoleranciju na Kosovu i Metohiji.
Povodom poziva da je Srpska pravoslavna crkva bila glavni organizator nasilja nad Albancima, uz poziv da Srbe treba etnički očistiti sa Kosova i Metohije, iz Eparhije ističu da SPC na Kosovu i Metohiji nikada nije podržavala nasilje i rat, i štaviše, bila je aktivno angažovana protiv svakog vida oružanog sukoba, o čemu postoje mnoge izjave u kontaktima sa brojnim međunarodnim zvaničnicima koji su duboko cenili stav Srpske pravoslavne crkve i posećivali manastire, insistirajući na njihovoj zaštiti.
“Štaviše, u nekim manastirima, kao što je manastir Visoki Dečani, monasi su pružali zaštitu albanskim civilima tokom oružanog sukoba 1999. i organizovali humanitarnu pomoć sa pravoslavnom humanitarnom organizacijom IOCC iz SAD. Manastir je bio utočište posle rata za brojne Srbe prognanike i Rome koji su proterivani, o čemu su pisali i izveštavali međunarodni mediji, a o pomoći Albancima bilo je i ličnih svedočenja”, navodi se u reakciji Eparhije raško-prizrenske.
SPC/Eparhija raško-prizrenska
Manastir Visoki Dečani
Što se tiče druge izjave da se u srpskim pravoslavnim crkvama skriva oružje i da treba postaviti pitanje kakvi ljudi žive tamo, iz Eparhije ukazuju da je reč o već više puta ponavljanoj kleveti, kao i da je ova tvrdnja demantovana od strane KFOR-a, a takozvana kosovska policija nikada nije potvrdila ni dokazala ove besmislene tvrdnje.
U slučaju tragičnog incidenta kod manastira Banjske u jesen 2023. godine, policija i EULEKS su potvrdili da je svo oružje koje je nađeno na širem prostoru manastira bilo odbačeno kada se grupa naoružanih Srba povlačila preko manastira i privremeno boravila u objektu van manastirskih zidova. Istragom je ustanovljeno, a potom potvrđeno i u konačnom izveštaju kosovske vlade o slučaju Banjska, da u manastiru nije pronađeno nikakvo skladišteno oružje, niti se pominje bilo kakva umešanost manastira i Crkve u ovaj tragičan događaj”, podvlače u Eparhiji.
SPC
Manastir Banjska
Upozoravaju da širenje ovakvih lažnih informacija predstavlja deo kampanje neodgovornih lica iz kosovske javnosti koji podstiču versku i etničku mržnju, jer svesno šire netačne informacije koje nikada nije potvrdila ni vlada u Prištini, ni takozvana kosovska policija, a o čemu su veoma dobro obavešteni predstavnici KFOR-a, EULEKS-a i međunarodni predstavnici.
“Širenje ovakvih informacija ne doprinosi smirivanju situacije i podstiče etničku i versku netoleranciju na Kosovu i Metohiji, što nije u interesu ni Srba ni Albanaca na ovom prostoru. Naša Crkva je u poslednjih trideset godina neprestano pozivala na mirno rešavanje svih problema na ovom prostoru, u skladu sa učenjem Jevanđelja”, poručuju iz Eparhije.
Na dan kada se SPC molitveno seća Prepodobnog Ilariona Velikog, episkop novobrdski Ilarion obeležio je svoj imendan u pobožnoj atmosferi svetinje nadomak Gnjilana, gde je podsetio vernike da u ljubavi prema bližnjem pronalazimo put do večnog života.
Ističući zajednički bol i podršku u teškim vremenima, mitropolit Antonije deli svoje utiske o poseti srpskim zemljama i razmišljanja o aktuelnim pitanjima pravoslavnog sveta, o Ukrajini i Kosovu i Metohiji, naglašavajući ulogu Crkve u očuvanju istine i pravde.
Vernici iz Srbije, Crne Gore i rasejanja okupili su se u duhovno uzvišenoj atmosferi Visokih Dečana kako bi zajedno proslavili ktitorsku slavu u molitvenom prisustvu episkopa i mitropolita.
Monahinja Marija iz manastira Beška na Skadarskom jezeru, sestra Dragutina Lalatovića, jednog od uhapšenih mladića na slavi manastira Dečani, poručila je da je hapšenje test vere. Ona je istakla da Dragutin, poznat po humanitarnom radu i podršci srpskom narodu na Kosovu.
Novi poglavar Katoličke crkve izazvao je lavinu reakcija nakon otkrića da su američki donatori obećali milijardu evra za izbor „pravog“ pape, dok deficit Svete Stolice prelazi 83 miliona evra.
Slavni glumac i reditelj primio je blagoslov igumana Metodija, napio se blagoslovene vode koja nikada ne presušuje, poškropio se i prekrstio, ostavljajući za sobom glamur sveta pred večnom tišinom Carske Lavre.
Slavni glumac i reditelj proveo je Vidovdan među monasima, slušajući o Kosovskom zavetu i žrtvi Svetog kneza Lazara, a iguman mu je otkrio tajne duhovnosti koje će uticati na njegov novi film „Vaskrsenje“.
Dečji rečnik, nekada pun radoznalih pitanja i igre, danas sve više podseća na sirov vokabular odraslih, koji deca usvajaju bez razumevanja težine i značenja izgovorenih reči.
Muftija Jusufspahić predstavlja Srbiju u Kairu na skupu najvećih islamskih učenjaka, gde će se raspravljati o uticaju tehnologije na tumačenje vere i otvoriti vrata studentima za školovanje na Univerzitetu Al-Azhar.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Incident u Severnoj Mitrovici izazvao je buru u javnosti i oštar odgovor Crkve, koja upozorava na rastuće pritiske nad Srbima na Kosovu i apeluje da hitno reaguju kako bi se sprečila dalja eskalacija.
Poziv na rušenje saborne crkve u Prištini izazvao je duboku zabrinutost među Srbima i svim onima koji veruju u očuvanje kulturnog nasleđa, dok Eparhija raško-prizrenska oštro osuđuje ovaj ekstremistički čin.
Eparhija raško-prizrenska podnela je još jednu krivičnu prijavu protiv Nikole Džufke zbog nasilnog zauzimanja crkve u selu Rakitnica, dok izostanak institucionalne zaštite otvara vrata za dalja skrnavljenja duhovnog nasleđa Srpske pravoslavne crkve.
Vladika raško-prizrenski je upozorio šefoa Misije OEBS-a u Prištini Džerarda Mekgarka na sve ozbiljnije bezbednosne pretnje, sistemsku diskriminaciju i napade na versko i kulturno nasleđe Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji.
U crkvi Lazarici, iz koje je srpska vojska krenula ka Kosovu, služena je liturgija, a pomen svim stradalim junacima i litija do Spomenika kosovskim vitezovima sabrali su arhijereje, monahe, vojnike, državnike i verni narod.
Na centralnom obeležavanju Vidovdana u manastiru Ravanici, patrijarh srpski poručio je vernicima da svetost Kosova nije prošlost već poziv za spasenje duše i život u Hristovoj ljubavi.
Obred Havdale se izvodi subotom uveče, po završetku Šabata, što je trenutak kada nastupi noć - odnosno kada na nebu postanu vidljive tri srednje zvezde.
Vernici su telima branili svog duhovnika, sveštenstvo je blokiralo put policiji, a Mikael Adžapahjan je sa mirom u glasu poručio da pretnja Jerevanu ne dolazi od njega, već iz samog vrha vlasti.
Arhijerej Albanske pravoslavne crkve okončao je zemaljski put nakon duge borbe s bolešću, ostavljajući neizbrisiv trag u srcima vernika i bogatu ostavštinu obnove crkava i duhovnog života u Albaniji,
Ova izuzetno hranljiva čorba vekovima je služila ne samo za utolu gladi, već i kao simbol vere, posta i zahvalnosti — jelo koje spaja telo i duh kroz molitvu i tradiciju.