Monahinja Marija iz manastira Beška na Skadarskom jezeru, sestra Dragutina Lalatovića, jednog od uhapšenih mladića na slavi manastira Dečani, poručila je da je hapšenje test vere. Ona je istakla da Dragutin, poznat po humanitarnom radu i podršci srpskom narodu na Kosovu.
Monahinja Marija iz manastira Beška na Skadarskom jezeru, sestra Dragutina Lalatovića (24), jednog od trojice mladića koje je tzv. kosovska policija uhapsila u nedelju na parkingu ispred svetinje posle slave manastira Dečani oglasila se i poručila da je ovo test vere.
- Nisam ni znala da je Dragutin u nedelju bio na slavi manastira, jer ni sama ne znam koliko puta je odlazio iz Nikšića do Dečana. Čak je 2019. sa našim bratom Dušanom do svetinje više dana putovao biciklom. Uvek mu je bilo najvažnije da stigne na liturgiju i pričešće, ali i da pomogne monaštvu uz pesmu i rad slaveći Gospoda. Često je i sa svojom grupom "Stazama radosti u Zemlji živih" nosio pomoć našem narodu na KiM, najviše u Orahovac. Zato nas je sve u ponedeljak iznenadilo što je uhapšen. Našoj majci Senki, braći i sestrama, nije bilo svejedno kad smo to čuli, a potom i saznali da mu je određen pritvor do 30 dana, ali verujemo da je to ispit naše vere i da će sve biti u redu.
Printskrin: Instagram/ stazama__radostii
Dodala je da je na KiM i u Dečane godinama vodio hodočasnike, ponekad i po 250 njih.
- Nije im svejedno kada na KiM odjednom dođe 250 Srba. Dragutin je nežna duša, kući nikad nije doneo problem. Trenirao je 12 godina fudbal u nikšićkom FK Sutjeska, upisao je privatni pravni fakultet, pri kraju je studija. Sada radi u Vojsci Crne Gore, bio je i pre petnaestak dana na hodočašću u Jerusalimu. Uz blagoslov blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija i sadašnjeg Joanikija oformio je i humanitarnu grupu. Od plate sebi ništa ne kupuje, sve daje i prilaže onima kojima je najprivrženiji: Srbima na KiM i našoj crkvi - ispričala je monahinja Marija.
Kazala nam je i da im se otac upokojio kada je ona imala osam godina, da su on i majka Senka izrodili njih šestoro dece (tri sestre i trojicu braće), kao i da je osim nje i još jedna njihova sestra monahinja - Amfilohija u manastiru Ždrebaonik kod Danilovgrada.
- Dragutinovo hapšenje je iskušenje za nas, ali ćemo ga prevazići jer smo na Hristovom putu - kaže monahinja Marija.
Predstavljajući svetu postavku posvećenu Visokim Dečanima, poglavar Srpske pravoslavne crkve podsetio je na neprocenjivu vrednost svetinja na Kosovu i Metohiji, koje su ujedno i simbol duhovne borbe i opstanka.
U svetlosti 20. godišnjice od upisa manastira Visoki Dečani na UNESCO-ovu Listu svetske baštine, u Parizu je otvorena izložba koja se bavi nezamenjivim i univerzalnim vrednostima srpskih svetinja na Kosovu i Metohiji.
U saopštenju se navodi, budući da su uhapšeni mladići vernici iz Eparhije budimljansko-nikšićke, ljudska je dužnost da se tim povodom uputi protest albanskim institucijama u južnoj srpskoj pokrajini.
U vremenima kad tuga i haos vladaju svakodnevnicom, pouka velikog duhovnika 20. veka pokazuje kako umna molitva postaje nevidljivi štit duše i vodi ka unutrašnjoj slobodi.
Duhovna deca i poklonici govore o susretima sa Svetim Jakovom Kalikisom, koji su ostavljali trag u savesti, telu i životu – o molitvi pred kojom su padali strahovi, a ustajale duše.
Razgovori sa poglavarom Rimokatoličke crkve o zamrzavanju fronta, razmenama zarobljenika i povratku ukrajinske dece otvorili su novu fazu međunarodnih pritisaka.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U povratničkom selu kod Istoka, pod svetlom agregata i pred obnovljenim oltarom, više od sto vernika okupilo se na slavi crkve – među porušenim kućama, sećanjima na progon i nadom da će se život ipak vratiti.
Posle povlačenja specijalnih jedinica kosovske policije, lokalni predstavnici zatekli devastirane kancelarije i oskrnavljene ikone, što je među Srbima protumačeno kao još jedna otvorena poruka pritiska i zastrašivanja.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Na mestu Hristovog Krštenja, na Međunarodnoj konferenciji, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o ljubavi jačoj od mržnje, veri koja ne deli i miru koji ne nastaje dogovorima, već ličnim preobražajem čoveka.
U besedi za 27. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako jedinstvo vere, smirenje i predanje Hristu otvaraju put ka unutrašnjoj punini i oblikovanju zrele duše.