Monahinja Marija iz manastira Beška na Skadarskom jezeru, sestra Dragutina Lalatovića, jednog od uhapšenih mladića na slavi manastira Dečani, poručila je da je hapšenje test vere. Ona je istakla da Dragutin, poznat po humanitarnom radu i podršci srpskom narodu na Kosovu.
Monahinja Marija iz manastira Beška na Skadarskom jezeru, sestra Dragutina Lalatovića (24), jednog od trojice mladića koje je tzv. kosovska policija uhapsila u nedelju na parkingu ispred svetinje posle slave manastira Dečani oglasila se i poručila da je ovo test vere.
- Nisam ni znala da je Dragutin u nedelju bio na slavi manastira, jer ni sama ne znam koliko puta je odlazio iz Nikšića do Dečana. Čak je 2019. sa našim bratom Dušanom do svetinje više dana putovao biciklom. Uvek mu je bilo najvažnije da stigne na liturgiju i pričešće, ali i da pomogne monaštvu uz pesmu i rad slaveći Gospoda. Često je i sa svojom grupom "Stazama radosti u Zemlji živih" nosio pomoć našem narodu na KiM, najviše u Orahovac. Zato nas je sve u ponedeljak iznenadilo što je uhapšen. Našoj majci Senki, braći i sestrama, nije bilo svejedno kad smo to čuli, a potom i saznali da mu je određen pritvor do 30 dana, ali verujemo da je to ispit naše vere i da će sve biti u redu.
Printskrin: Instagram/ stazama__radostii
Dodala je da je na KiM i u Dečane godinama vodio hodočasnike, ponekad i po 250 njih.
- Nije im svejedno kada na KiM odjednom dođe 250 Srba. Dragutin je nežna duša, kući nikad nije doneo problem. Trenirao je 12 godina fudbal u nikšićkom FK Sutjeska, upisao je privatni pravni fakultet, pri kraju je studija. Sada radi u Vojsci Crne Gore, bio je i pre petnaestak dana na hodočašću u Jerusalimu. Uz blagoslov blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija i sadašnjeg Joanikija oformio je i humanitarnu grupu. Od plate sebi ništa ne kupuje, sve daje i prilaže onima kojima je najprivrženiji: Srbima na KiM i našoj crkvi - ispričala je monahinja Marija.
Kazala nam je i da im se otac upokojio kada je ona imala osam godina, da su on i majka Senka izrodili njih šestoro dece (tri sestre i trojicu braće), kao i da je osim nje i još jedna njihova sestra monahinja - Amfilohija u manastiru Ždrebaonik kod Danilovgrada.
- Dragutinovo hapšenje je iskušenje za nas, ali ćemo ga prevazići jer smo na Hristovom putu - kaže monahinja Marija.
Predstavljajući svetu postavku posvećenu Visokim Dečanima, poglavar Srpske pravoslavne crkve podsetio je na neprocenjivu vrednost svetinja na Kosovu i Metohiji, koje su ujedno i simbol duhovne borbe i opstanka.
U svetlosti 20. godišnjice od upisa manastira Visoki Dečani na UNESCO-ovu Listu svetske baštine, u Parizu je otvorena izložba koja se bavi nezamenjivim i univerzalnim vrednostima srpskih svetinja na Kosovu i Metohiji.
U saopštenju se navodi, budući da su uhapšeni mladići vernici iz Eparhije budimljansko-nikšićke, ljudska je dužnost da se tim povodom uputi protest albanskim institucijama u južnoj srpskoj pokrajini.
Višenedeljna neizvesnost okončana je dogovorom Jerusalimskog patrijarhata i izraelske policije - tradicionalne litije nema, a bogosluženja će biti, ali uz izmene.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Susreti sa srpskim svetinjama i razgovori sa monaštvom pokreću lične odluke koje prevazilaze vojnu misiju – jedan od njih već se priprema za krštenje u manastiru Draganac.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.