Poseta komandanta KFOR-a ovom pravoslavnom manastiru došla je u istom danu kada je eparhija raško-prizrenska javno iznela zabrinutost zbog novih „javnih i neodgovornih izjava pojedinih javnih ličnosti u kosovskom albanskom društvu“.
Komandant misije KFOR, general major Enriko Barduani juče je boravio u manastiru Visoki Dečani, zajedno sa svojim saradnicima. Domaćin im je bio tamošnji iguman, otac Sava Janjić.
Osim što su uz njega pripadnici KFOR-a obišli manastir, Janjić ih je, kako je saopštio manastir, upoznao sa problemima sa kojima se trenutno suočava SPC na Kosovu i Metohiji.
- Nakon obilaska crkve, otac Sava je upoznao generala sa zabrinutošću SPC u vezi sa najnovijim problemima sa kojima se suočavaju Crkva i njen narod na KiM - naveli su iz manastira Visoki Dečani na mreži X (nekadašnji Tviter).
Šta su najnoviji problemi za Crkvu?
Poseta komandanta KFOR-a ovom pravoslavnom manastiru došla je u istom danu kada je eparhija raško-prizrenska javno iznela zabrinutost zbog novih „javnih i neodgovornih izjava pojedinih javnih ličnosti u kosovskom albanskom društvu“.
SPC se ponovo na meti ovih izjava našla najpre početkom ove nedelje.
Seljim Pacoli, bivši potpredsednik Prištine, dan nakon diverzije na kanalu Ibar-Lepenac za šta kosovske vlasti neupitno optužuju Beograd, praktično je objavom na društvenoj mreži Fejsbuk pozvao na „Oluju“, pa je, nezaustvavši se tu, u narednoj objavi SPC označio kao „glavni podstrekač“ nasilja nad Albancima.
Printscreen/Manastir Visoki Dečani/X
Naredno targetiranje usledilo je samo dva dana kasnije, i to od strane Gurakući Kučija iz instituta Oktopus.
Komantarišući akcije Kosovske policije nakon diverzije na kanal Ibar Lepenac, svakodnevne zaplene oružja, uniformi – koje kosovske vlasti predstavljaju kao materijalne dokaze za oštećenje ove infrastrukture, on je poručio da se „očekuje“ nastavak „pronalaženja naoružanja“ na Severu.
Štaviše, sve je povezao sa hramovima SPC na Kosovu. Eparhija je i zbog novih izjava na račun SPC iznela zabrinutost, uz naglasak da je reč o kleveti koja je već odavno demantovana.
Poručili su i da su o svemu obavestili međunarodne predstavnike na Kosovu, javlja "Kossev".
U saopštenju se navodi, budući da su uhapšeni mladići vernici iz Eparhije budimljansko-nikšićke, ljudska je dužnost da se tim povodom uputi protest albanskim institucijama u južnoj srpskoj pokrajini.
Monahinja Marija iz manastira Beška na Skadarskom jezeru, sestra Dragutina Lalatovića, jednog od uhapšenih mladića na slavi manastira Dečani, poručila je da je hapšenje test vere. Ona je istakla da Dragutin, poznat po humanitarnom radu i podršci srpskom narodu na Kosovu.
U Domu kulture „Gračanica“ od 1. do 7. decembra održava se književna radionica za osnovce, gde će uz pomoć renomiranih pesnika deca otkrivati čari pisane reči, razvijati talenat, maštu i produbljivati ljubav prema jeziku.
Dok svakodnevica vuče na sve strane, pouka igumana manastira Vitovnica nas podseća da mir nije u okolnostima, već u unutrašnjem predavanju Bogu – lek koji danas svi traže, a retko nalaze.
Iguman manastira Moštanica otkriva tragičnu priču o monahu koji je zbog ljubavi napustio Hrista, izgubio mir i postao simbol duhovne borbe između čoveka i iskušenja koje razara dušu.
Crkveno venčanje ima poseban značaj: ne zbog tradicije, običaja ili forme, već zbog toga što se tada priziva blagodat Duha svetoga na mladence - da ih vodi, čuva i osnaži u svim životnim izazovima.
Kada su jevrejske starešine saznale za vaskrsenje Hristovo, počeli su da potplaćuje vojnike da pronose lažnu vest da Hristos nije vaskrsao, ali Longin na to nije želeo da pristine.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Uz idejnog tvorca vladiku Ilariona, vladiku Teodosija i akademika Matiju Bećkovića, prva projekcija filma bila je ispunjena molitvom, uzvišenom atmosferom i svedočanstvom o neumornoj ljubavi srpskog naroda prema Kosovu i Metohiji.
U porti Crkve Svetog Dimitrija sada stoji bronzana skulptura mitropolita Amfilohija — visoka 2,3 metra, sa krstom i episkopskom patericom u rukama. Delo vajara Zorana Ivanovića.
U manastiru posvećenom Prepodobnoj mati Paraskevi, liturgiju je služio episkop Nikon, nekadašnji sabrat ove svetinje, a praznična radost nastavljena je u duhu zajedništva i blagodarnosti.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
Dok milioni širom sveta tragaju za životom izvan Zemlje, jerej Ruske pravoslavne crkve objašnjava da "vanzemaljska vera" nije nauka – već nova duhovna zamka savremenog čoveka.