Podvižnik manastira Visoki Dečani, iako bez vida, prenosi nebesku mudrost i postojanu veru. Njegov izvanredan dar za pojanje dirne svakog ko ga čuje, dok bratstvo i vernici o njemu govore sa najvećim poštovanjem.
U tišini Visokih Dečana, gde je svaki kamen natopljen vekovnim molitvama i blagodaću Božijom, živi otac Jeremija, slepi monah čiji glas mnogi nazivaju anđeoskim. On, koji je svetlost ovoga sveta izgubio, nosi u sebi plamen duhovne svetlosti koja ne može da se ugasi. Njegovo pojanje je poput tihog vetra što nosi molitve do nebesa, dok ga bratstvo manastira i svi koji su ga čuli s pravom nazivaju "monahom anđeoskog glasa."
Otac Jeremija potiče iz Trebinja, ali je odavno našao duhovni dom u manastiru Visoki Dečani, mestu čiji su temelji postavljeni u veri, nadi i ljubavi. Uprkos tome što je izgubio fizički vid, njegov unutrašnji vid je izoštren i osvetljen božanskom mudrošću, što su mnogi svedočili kroz njegove svakodnevne dužnosti u manastiru. Njegova prisutnost odiše mirom i verom, a njegovo pojanje vraća dušu svakome ko ga čuje.
Printscreen/Instragram/ivanzru
Otac Jeremija, monah manastira Visoi Dečani
Maja Milutinović Pauković, kćerka Dragana Paukovića, ispunjena poštovanjem prema ocu Jeremiji, priseća se njegovih dela i prisustva u manastiru:
- Otac Jeremija je u Dečanima već dugi niz godina. Neka ga Gospod Bog čuva. Moj otac ga je voleo i kad god bi došao kući, pričao bi mi o monahu Jeremiji koji postavlja trpezariju i tačno zna ko gde sedi i kako treba da postavi. Gospod mu je oduzeo vid, ali nije dušu i unutrašnji vid mu je podario. Ovom prilikom ga velikim srcem pozdravljam kao ćerka njegovog miljenika Dragana Paukovića.
Ovaj dar unutrašnjeg vida očituje se u svakom pokretu oca Jeremije. On vidi dalje od običnih očiju, oslanjajući se na osećaj duhovnog prisustva svakog monaha i gosta koji dođe u manastir. Njegova sposobnost da postavi trpezariju, znajući tačno ko gde treba da sedi, bez pomoći fizičkog vida, mnogima je svedočanstvo Božje milosti koja kroz njega deluje.
Njegov glas, mek, ali snažan, prolazi kroz visoke svodove manastira, kao da odjekuje kroz vekove, povezujući prošlost sa sadašnjošću. U tim trenucima, prisutni osećaju kako se njihova duša uzdiže, dotaknuta čistotom vere koju nosi otac Jeremija. Iako je slep, otac Jeremija je svetionik duhovne svetlosti, svetlost koja vodi mnoge ka molitvi, smirenju i ljubavi prema Bogu.
Njegova služba u Visokim Dečanima svedoči o čudu vere – da je istinska svetlost ona koja dolazi iz srca i duše, a ne iz očiju. U tišini monaškog života, otac Jeremija ostaje simbol vernog služenja i predanosti, glas koji nas podseća na to da je molitva most između zemlje i neba. Neka ga Gospod Bog čuva, jer kroz njega, kroz njegove pesme i delo, mnogi pronalaze put ka Bogu i duhovnoj svetlosti.
Samozvani episkop Nikola Džufka, kog nijedna pravoslavna crkva ne priznaje, šokirao je vernike prisustvom na svečanosti u makedonskom selu Tateš, uz najviše verske i političke zvanice - dok ostaje nepoznato kako je uopšte ušao u Makedoniju u crkvenom odelu i sa lažnim dekretima.
Dok se društvene mreže dele na one koji osuđuju i one koji podržavaju, arhimandrit Janjić naglašava da je molitva na više jezika deo vekovne tradicije Crkve, a ne politička poruka – i podseća na reči Psalma: „Sve što diše neka hvali Gospoda“.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Kirijaka Otšelnika - Miholjdan, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Proba, Taraha i Andronika. Katolička crkva slavi Svetog Serafina, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Apostol ljubavi otkrio je koja je Gospodnja zapovest toliko važna da se njenim doslednim ispunjavanjem može razumeti i sama suština hrišćanskog života.
Istoričarka umetnosti otkriva potresna svedočenja o tragovima benzina, zakašneloj reakciji medija i pritiscima na monaštvo nakon požara u kojem su nestali dragoceni manastirski letopisi.
Monah i glavni ekonom Manastira Visoki Dečani kroz svoju priču otkriva duboku vezu s Kosovom i Metohijom I priča kako su njegovo monašenje i životni put ispunjeni duhovnim traženjem i ljubavlju prema svetinji.
Zadužbina kralja Stefana Dečanskog sačuvala je gotovo netaknut izgled, jedinstven freskopis i dokumente koji otkrivaju kako je izgledao život u srednjovekovnoj Srbiji.
Uz igumaniju Matronu, isposnice Manastira Budisavci održavaju plamen vere i ljubavi. U teškim okolnostima i stalnim opasnostima, s molitvom i predanošću, dočekuju verne duše koje traže utehu i mir u blizini Božijoj.
Ministar kulture Nikola Selaković izvestio je patrijarha Porfirija o pripremama za predstavljanje umetničkog i duhovnog bogatstva srpske svetinje sa Kosova i Metohije, povodom dve decenije od uvrštavanja na Uneskovu Listu svetske baštine.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca
Apostol ljubavi otkrio je koja je Gospodnja zapovest toliko važna da se njenim doslednim ispunjavanjem može razumeti i sama suština hrišćanskog života.
Istoričarka umetnosti otkriva potresna svedočenja o tragovima benzina, zakašneloj reakciji medija i pritiscima na monaštvo nakon požara u kojem su nestali dragoceni manastirski letopisi.
Sedamnaest godina nakon preljube, žena se iz straha od muževljevog odlaska zaklela u zdravlje dece da ga nije prevarila, a sada strahuje da bi zbog laži mogli da ispaštaju i pita jereja Viktora Nikišova kako da poništi zakletvu.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Od jaja, griza i jogurta pravi se izdašna poslastica koja se preliva slatkim sirupom od limuna, a ovaj recept mogu da pripreme i oni koji nemaju mnogo iskustva u kuhinji.
Prikaz Hrista sa prekrštenim stopalima, ističe, prikovanim za svako stopalo jednim ekserom, prvi put se pojavio na Zapadu kao inovacija u drugoj polovini 13. veka.