Podvižnik manastira Visoki Dečani, iako bez vida, prenosi nebesku mudrost i postojanu veru. Njegov izvanredan dar za pojanje dirne svakog ko ga čuje, dok bratstvo i vernici o njemu govore sa najvećim poštovanjem.
U tišini Visokih Dečana, gde je svaki kamen natopljen vekovnim molitvama i blagodaću Božijom, živi otac Jeremija, slepi monah čiji glas mnogi nazivaju anđeoskim. On, koji je svetlost ovoga sveta izgubio, nosi u sebi plamen duhovne svetlosti koja ne može da se ugasi. Njegovo pojanje je poput tihog vetra što nosi molitve do nebesa, dok ga bratstvo manastira i svi koji su ga čuli s pravom nazivaju "monahom anđeoskog glasa."
Otac Jeremija potiče iz Trebinja, ali je odavno našao duhovni dom u manastiru Visoki Dečani, mestu čiji su temelji postavljeni u veri, nadi i ljubavi. Uprkos tome što je izgubio fizički vid, njegov unutrašnji vid je izoštren i osvetljen božanskom mudrošću, što su mnogi svedočili kroz njegove svakodnevne dužnosti u manastiru. Njegova prisutnost odiše mirom i verom, a njegovo pojanje vraća dušu svakome ko ga čuje.
Printscreen/Instragram/ivanzru
Otac Jeremija, monah manastira Visoi Dečani
Maja Milutinović Pauković, kćerka Dragana Paukovića, ispunjena poštovanjem prema ocu Jeremiji, priseća se njegovih dela i prisustva u manastiru:
- Otac Jeremija je u Dečanima već dugi niz godina. Neka ga Gospod Bog čuva. Moj otac ga je voleo i kad god bi došao kući, pričao bi mi o monahu Jeremiji koji postavlja trpezariju i tačno zna ko gde sedi i kako treba da postavi. Gospod mu je oduzeo vid, ali nije dušu i unutrašnji vid mu je podario. Ovom prilikom ga velikim srcem pozdravljam kao ćerka njegovog miljenika Dragana Paukovića.
Ovaj dar unutrašnjeg vida očituje se u svakom pokretu oca Jeremije. On vidi dalje od običnih očiju, oslanjajući se na osećaj duhovnog prisustva svakog monaha i gosta koji dođe u manastir. Njegova sposobnost da postavi trpezariju, znajući tačno ko gde treba da sedi, bez pomoći fizičkog vida, mnogima je svedočanstvo Božje milosti koja kroz njega deluje.
Njegov glas, mek, ali snažan, prolazi kroz visoke svodove manastira, kao da odjekuje kroz vekove, povezujući prošlost sa sadašnjošću. U tim trenucima, prisutni osećaju kako se njihova duša uzdiže, dotaknuta čistotom vere koju nosi otac Jeremija. Iako je slep, otac Jeremija je svetionik duhovne svetlosti, svetlost koja vodi mnoge ka molitvi, smirenju i ljubavi prema Bogu.
Njegova služba u Visokim Dečanima svedoči o čudu vere – da je istinska svetlost ona koja dolazi iz srca i duše, a ne iz očiju. U tišini monaškog života, otac Jeremija ostaje simbol vernog služenja i predanosti, glas koji nas podseća na to da je molitva most između zemlje i neba. Neka ga Gospod Bog čuva, jer kroz njega, kroz njegove pesme i delo, mnogi pronalaze put ka Bogu i duhovnoj svetlosti.
Religija.rs vas poziva da kroz svoje fotografije zabeležite najvažniji trenutak hrišćanskog života i osvojite zlatne darove koji, pored materijalne, nose i duhovnu vrednost, jer doprinose očuvanju bogate pravoslavne tradicije. Više o ovom foto-konkursu "Podelite svetlost krštenja i osvojite dukat" možete ptočitati OVDE.
U besedi za 32. četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva kako samodovoljna sigurnost u sopstvenu vrednost vodi u duhovnu propast i zašto prava snaga leži u krotkosti.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Serafima Sarovskog po starom kalendaru i Svetog Gerasima po novom. Katolici proslavljaju Svetog Pavla pustinjaka, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Dok svi traže brze rešenja, jedan od najuglednijih staraca Ruske crkve 20. veka otkriva jednostavan, ali moćan put: zaboravite sebe, plačite zbog grehova, otvorite srce Božijoj volji – i otkrijte unutrašnji mir koji menja sve.
U večeri koja je spojila duhovnost, poeziju i muziku, najstarija muzička institucija Srbije proslavila svoj krsni dan i dočekala Novu godinu po julijanskom kalendaru, oduševivši publiku maestralnim nastupima horova i solista.
Posle poruka bivšeg reisu-l-uleme i ideje o takozvanoj „Bosanskoj pravoslavnoj crkvi“, episkop bihaćko-petrovački i rmanjski bez uvijanja govori o manipulacijama, prećutanim stratištima i opasnom prekrajanju istorije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Monah i glavni ekonom Manastira Visoki Dečani kroz svoju priču otkriva duboku vezu s Kosovom i Metohijom I priča kako su njegovo monašenje i životni put ispunjeni duhovnim traženjem i ljubavlju prema svetinji.
U besedi za 32. četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva kako samodovoljna sigurnost u sopstvenu vrednost vodi u duhovnu propast i zašto prava snaga leži u krotkosti.
Dok svi traže brze rešenja, jedan od najuglednijih staraca Ruske crkve 20. veka otkriva jednostavan, ali moćan put: zaboravite sebe, plačite zbog grehova, otvorite srce Božijoj volji – i otkrijte unutrašnji mir koji menja sve.
U večeri koja je spojila duhovnost, poeziju i muziku, najstarija muzička institucija Srbije proslavila svoj krsni dan i dočekala Novu godinu po julijanskom kalendaru, oduševivši publiku maestralnim nastupima horova i solista.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Pouka svetogorskog starca pokazuje kako smirenje, dobrota i iskreno pokajanje mogu promeniti svaki unutrašnji život, bez obzira na učestalost bogosluženja.
Kako je nastala pometnja oko kalendara, šta je dogma o Vaskrsu i zbog čega vreme merimo netačno – u svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti objašnjava sveštenik Stevan Stefanović ističući da veru ne smemo da merimo pogrešno.
Dok se u mnogim državama darovi vezuju za Božić i Novu godinu, u Grčkoj i na Kipru sve se povezuje s jednim svetiteljem i jednim datumom koji ima posebno značenje