U Domu kulture „Gračanica“ od 1. do 7. decembra održava se književna radionica za osnovce, gde će uz pomoć renomiranih pesnika deca otkrivati čari pisane reči, razvijati talenat, maštu i produbljivati ljubav prema jeziku.
Institucija posvećena očuvanju, promociji i razvoju umetnosti, tradicije i obrazovanja na području Kosova i Metohije, Dom kulture „Gračanica“ već šestu godinu zaredom otvara vrata mladim čuvarima jezika i pisane reči, organizujući književnu radionicu pod nazivom „Čuvam jezik, lepo pišem“. Ovogodišnja radionica, namenjena osnovcima uzrasta od 10 do 15 godina, održaće se od 1. do 7. decembra, a cilj joj je da probudi ljubav prema poeziji, čitanju i stvaralačkom pisanju.
Ovaj jedinstveni događaj okuplja talentovane učenike iz osnovnih škola sa teritorije Opštine Gračanica, koji, kroz smernice iskusnih mentora – pesnika i izdavača Ace Vidića i dečjeg pesnika Branka Stevanovića – imaju priliku da razvijaju maštovitost, kulturu izražavanja i dar za pisanje. Na kraju radionice, učesnici će svoj trud predstaviti na književnom času, na kojem će njihove reči zablistati kao dragulji kreativnosti.
printscreen
Ilustraciju za plakat osmislio je poznati karikaturista Nikola Dragaš
Otvaranje radionice zakazano je za nedelju, 1. decembar 2024. godine, u 12 časova, kada će Dom kulture postati mesto gde se reči pretvaraju u umetnost. Posebnu simboliku ovogodišnjem događaju daje i podrška Kancelarije za Kosovo i Metohiju Vlade Republike Srbije, koja prepoznaje važnost očuvanja jezika i pismenosti kao temelja naše kulturne baštine.
Ilustraciju za plakat, koja dodatno obogaćuje duh radionice, osmislio je i oblikovao poznati karikaturista Nikola Dragaš, čime se ovaj događaj dodatno ističe kao spoj umetničkog i literarnog izraza.
Svi ljubitelji pisane reči pozvani su da svojim prisustvom podrže male pisce i osete čaroliju stvaralaštva, jer je ljubav prema jeziku i književnosti svetionik koji vodi kroz život. Radionica „Čuvam jezik, lepo pišem“ nije samo škola pisanja, već i škola ljubavi prema jeziku, koja nas podseća na to koliko su reči moćne, lepe i večne.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za petak 5. sedmice po Duhovima otvara se slika čoveka koji čini sve što može, ali poslednji korak ostaje izvan njegove vlasti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Metodija po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Jankit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Tome apostola, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada život postane pretežak i izgubi se osećaj smisla, pravoslavno predanje nudi drugačije viđenje: iskušenja nisu znak napuštanja, već put koji se kasnije otkriva kao vođenje kroz veru i istrajnost.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Na slavi u manastiru Svete Nedelje, mitropolit raško-prizrenski poslao snažnu poruku o veri koja isceljuje, svetinji koja ne sme biti zaboravljena i ljubavi Hristovoj koja okuplja Srbe vekovima.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za petak 5. sedmice po Duhovima otvara se slika čoveka koji čini sve što može, ali poslednji korak ostaje izvan njegove vlasti.
Kada život postane pretežak i izgubi se osećaj smisla, pravoslavno predanje nudi drugačije viđenje: iskušenja nisu znak napuštanja, već put koji se kasnije otkriva kao vođenje kroz veru i istrajnost.
Na ulazu u manastir stoje uputstva koja nisu puka pravila ponašanja, već deo viševekovnog poretka Svete Gore. Zašto se određene navike ostavljaju pred kapijom Atosa i kakvu poruku Epistati upućuju poklonicima?
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Od brašna, kakaa, mineralne vode i nekoliko uobičajenih namirnica nastaje jednostavna poslastica koja se priprema bez mnogo truda, a ostaje vazdušasta, punog ukusa i prijatne voćne svežine.