OVO NIJEDAN ČOVEK, ČAK NI SVEŠTENIK, NE SME DA URADI KAD NEKO UMRE: Takve osobe, prema kanonu, automatski se podvrgavaju anatemi
Nema izuzetaka kada je u pitanju krštenje upokojenih.
U Domu kulture „Gračanica“ od 1. do 7. decembra održava se književna radionica za osnovce, gde će uz pomoć renomiranih pesnika deca otkrivati čari pisane reči, razvijati talenat, maštu i produbljivati ljubav prema jeziku.
Institucija posvećena očuvanju, promociji i razvoju umetnosti, tradicije i obrazovanja na području Kosova i Metohije, Dom kulture „Gračanica“ već šestu godinu zaredom otvara vrata mladim čuvarima jezika i pisane reči, organizujući književnu radionicu pod nazivom „Čuvam jezik, lepo pišem“. Ovogodišnja radionica, namenjena osnovcima uzrasta od 10 do 15 godina, održaće se od 1. do 7. decembra, a cilj joj je da probudi ljubav prema poeziji, čitanju i stvaralačkom pisanju.
Ovaj jedinstveni događaj okuplja talentovane učenike iz osnovnih škola sa teritorije Opštine Gračanica, koji, kroz smernice iskusnih mentora – pesnika i izdavača Ace Vidića i dečjeg pesnika Branka Stevanovića – imaju priliku da razvijaju maštovitost, kulturu izražavanja i dar za pisanje. Na kraju radionice, učesnici će svoj trud predstaviti na književnom času, na kojem će njihove reči zablistati kao dragulji kreativnosti.
Otvaranje radionice zakazano je za nedelju, 1. decembar 2024. godine, u 12 časova, kada će Dom kulture postati mesto gde se reči pretvaraju u umetnost. Posebnu simboliku ovogodišnjem događaju daje i podrška Kancelarije za Kosovo i Metohiju Vlade Republike Srbije, koja prepoznaje važnost očuvanja jezika i pismenosti kao temelja naše kulturne baštine.
Ilustraciju za plakat, koja dodatno obogaćuje duh radionice, osmislio je i oblikovao poznati karikaturista Nikola Dragaš, čime se ovaj događaj dodatno ističe kao spoj umetničkog i literarnog izraza.
Svi ljubitelji pisane reči pozvani su da svojim prisustvom podrže male pisce i osete čaroliju stvaralaštva, jer je ljubav prema jeziku i književnosti svetionik koji vodi kroz život. Radionica „Čuvam jezik, lepo pišem“ nije samo škola pisanja, već i škola ljubavi prema jeziku, koja nas podseća na to koliko su reči moćne, lepe i večne.

Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Na slavi u manastiru Svete Nedelje, mitropolit raško-prizrenski poslao snažnu poruku o veri koja isceljuje, svetinji koja ne sme biti zaboravljena i ljubavi Hristovoj koja okuplja Srbe vekovima.
Pre više od četvrt veka jeromonah Stefan Purić je nestao, ali njegova molitva i žrtva i dalje žive u tišini manastira Budisavci.
Nema izuzetaka kada je u pitanju krštenje upokojenih.
Hristos je decu postavio kao primer svima koji žele da zadobiju Carstvo nebesko.
U besedi za četvrtak 5. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zbog čega osveta nikada ne donosi pobedu i kako se čuva mir čak i kada nas drugi povrede.
Probajte supu od pečuraka sa heljdinom kašom, recept iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvene uzdahe Gospodu Isusu Hristu i duhovno se nadahnite uz pouku Svetog Vasilija Velikog.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Svetitelj 4. veka pretvorio je običnu prodaju u nenametljivu propoved koja je razoružala tvrdoglavo jeretičko uverenje i dovela do neočekivanog obrta.
Sveti vladika Nikolaj Velimirović zabeležio je priču o ruskom izbeglici koji je u Beogradu postao monah i kasnije episkop, a čije se mošti danas čuvaju u beogradskom Sabornom hramu.
U besedi za četvrtak 5. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zbog čega osveta nikada ne donosi pobedu i kako se čuva mir čak i kada nas drugi povrede.