Potez turskog predsednika da u znamenitom hramu održi molitveni obred dovu za Ismaila Haniju, vođu ličnost Hamasa, naišao je na žestoke kritike Grka, podstičući geopolitičku buru u tom regionu.
Odluka predsednika Turske, Redžepa Taipa Erdogana, da se u Aja Sofiji održi pomen ubijenom lideru Hamasa, Ismailu Haniji, izazvala je brojne reakcije i polemike na međunarodnoj sceni. Ismail Hanije, vodeća ličnost Hamasa, bio je figura koja je iza sebe ostavila nasleđe kontroverzi, a njegovo ubistvo predviđa se da će imati ozbiljne posledice u regionu.
Profimedia
PredsednikTurske Redžep Taip Erdogan
Prema izveštajima grčkog sajta vimaorthodoxias.gr, Erdoganova odluka da održi pomen Haniji u Aja Sofiji smatra se provokacijom koja prelazi svaku crvenu liniju i omalovažava pravoslavni spomenik.
“Gde je Evropa? Gde su UN? Gde su saveznici Grčke? Gde su pravoslavne države da podignu zastavu revolucije protiv odluke sultana?” navodi ovaj sajt, ističući nezadovoljstvo i zabrinutost zbog ovog poteza.
Aja Sofija, jedno od najznačajnijih istorijskih i verskih mesta za pravoslavni svet, pretvorena je iz muzeja u džamiju 2020. godine, što je izazvalo brojne polemike i negodovanja na međunarodnoj sceni. Ovaj monumentalni hram, sagrađen u 6. veku, vekovima je bio simbol pravoslavlja i kulturnog nasleđa, a njegova transformacija najpre u muzej, pa u džamiju simbolizuje političke i verske preokrete u Turskoj.
Profimedia
Ismail Hanije, ubijeni vođa Hamasa
Prema istom izvoru, Erdoganova odluka naglašava bliske odnose Turske sa Hamasom i mogla bi da pogorša već zategnute odnose Turske sa Izraelom i drugim zemljama koje Hamas smatraju terorističkom organizacijom. Istovremeno, ova odluka ističe ulogu Turske kao zaštitnika Palestinaca i njenu podršku palestinskim poslovima.
Međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj događaja i moguće efekte ovog poteza. A priča o Aja Sofiji odražava geopolitičku složenost u regionu Sredozrmlja i u regionu Bliskog istoka.
U besedi za sredu 10. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o ljudima koji spolja mogu ostaviti utisak vrednosti i snage, ali u sebi nemaju duhovni plod, istinu i čistotu srca.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Trofima, Teofila i druge s njima po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Evsignije. Katolička crkva obeležava Gospu Snježnu, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Patrijarh srpski istakao je da sećanje na nevine žrtve mora biti prožeto molitvom i ljubavlju, a ne mržnjom, i pozvao narod da u veri pronađe snagu za zajedništvo i nadu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
Privedeni Viktorija i Igor tvrdili su da nisu znali da je takav čin zabranjen u nekadašnjoj hrišćanskoj svetinji, dok turske vlasti proveravaju okolnosti događaja i odlučuju o eventualnim daljim merama.
Aja Sofija je jedan od retkih spomenika kulture koji podjednako odražava uticaj istoka i zapada, te tako na njenim zidinama možete primetiti munare i natpise islama, kao i raskošne hrišćanske mozaike.
Više od jednog veka zaboravljen letak iz manastirske apoteke opisuje napitak od koke i kole, čiji sastav podseća na recept iz kojeg je kasnije nastala Koka-kola, otvarajući veliku istorijsku misteriju.
Posle opsežne potrage uhapšen muškarac koji se sumnjiči da je zapalio oltar kod crkve Svetog Jakova i ispisao uvredljive poruke na Gospinom kipu; policija nastavlja istragu kako bi utvrdila motiv napada.
Nepoznati počinioci ispisali uvredljive poruke na verskim obeležjima i izazvali požar kod crkve Svetog Jakova, dok iz poznatog marijanskog svetilišta poručuju da neće biti osvete.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Sveštenik Evgenije Murzin govori o dva pravoslavna tumačenja ovog neobičnog jevanđeljskog stiha i objašnjava zašto se Sveta Marija Magdalena poštuje kao ravnoapostolna.
Kao žena koju je Hristos izbavio od demonskih sila i prva vesnica Njegovog Vaskrsenja, Blaga Marija vekovima nadahnjuje vernike da se uz molitvu, pokajanje i pouzdanje u Boga suoče sa životnim izazovima.