Potez turskog predsednika da u znamenitom hramu održi molitveni obred dovu za Ismaila Haniju, vođu ličnost Hamasa, naišao je na žestoke kritike Grka, podstičući geopolitičku buru u tom regionu.
Odluka predsednika Turske, Redžepa Taipa Erdogana, da se u Aja Sofiji održi pomen ubijenom lideru Hamasa, Ismailu Haniji, izazvala je brojne reakcije i polemike na međunarodnoj sceni. Ismail Hanije, vodeća ličnost Hamasa, bio je figura koja je iza sebe ostavila nasleđe kontroverzi, a njegovo ubistvo predviđa se da će imati ozbiljne posledice u regionu.
Profimedia
PredsednikTurske Redžep Taip Erdogan
Prema izveštajima grčkog sajta vimaorthodoxias.gr, Erdoganova odluka da održi pomen Haniji u Aja Sofiji smatra se provokacijom koja prelazi svaku crvenu liniju i omalovažava pravoslavni spomenik.
“Gde je Evropa? Gde su UN? Gde su saveznici Grčke? Gde su pravoslavne države da podignu zastavu revolucije protiv odluke sultana?” navodi ovaj sajt, ističući nezadovoljstvo i zabrinutost zbog ovog poteza.
Aja Sofija, jedno od najznačajnijih istorijskih i verskih mesta za pravoslavni svet, pretvorena je iz muzeja u džamiju 2020. godine, što je izazvalo brojne polemike i negodovanja na međunarodnoj sceni. Ovaj monumentalni hram, sagrađen u 6. veku, vekovima je bio simbol pravoslavlja i kulturnog nasleđa, a njegova transformacija najpre u muzej, pa u džamiju simbolizuje političke i verske preokrete u Turskoj.
Profimedia
Ismail Hanije, ubijeni vođa Hamasa
Prema istom izvoru, Erdoganova odluka naglašava bliske odnose Turske sa Hamasom i mogla bi da pogorša već zategnute odnose Turske sa Izraelom i drugim zemljama koje Hamas smatraju terorističkom organizacijom. Istovremeno, ova odluka ističe ulogu Turske kao zaštitnika Palestinaca i njenu podršku palestinskim poslovima.
Međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj događaja i moguće efekte ovog poteza. A priča o Aja Sofiji odražava geopolitičku složenost u regionu Sredozrmlja i u regionu Bliskog istoka.
U snažnoj besedi u kragujevačkom naselju Aerodrom, mitropolit šumadijski poručio je da se trpljenjem spasavaju duše i da mir pripada onome koji ume da ćuti i prašta.
Mnoge žene danas trpe zlostavljanje od strane svojih muževa, ćuteći iz straha, srama ili pogrešnog uverenja da je trpljenje dužnost svake dobre hrišćanke.
Ako želite da na slavsku trpezu donesete novo jelo koje spaja jednostavnost i bogat ukus, ova brza salata biće vaš najbolji saveznik – oduševiće i najzahtevnije goste.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
Proročanstva tri najveća pravoslavna oca, kada je u pitanju rat na Bliskom Istoku, se često povezuju sa konceptom "Poslednjih vremena“, koji se odnosi na situacije krize i duhovnog preporoda.
Ajeti 30–33 iz sure Fussilet (41), izdvojeni za 21. oktobar, podsećaju da istrajnost u veri i činjenje dobra otvaraju vrata Božije zaštite, donose utehu duši i otkrivaju lepotu svakodnevnog poziva ka Alahu.
Sura Fussilat (41:9–12) otkriva red i harmoniju univerzuma, podsećajući vernike na odgovornost prema Stvoritelju i podstičući na duhovni rast i zahvalnost.
Ajeti 40:66-68 sure Ghafir naglašavaju neprolazne istine: život, smrt i sudbina deo su višeg reda koji nas poziva na predanost, strpljenje i razumevanje Božije volje.
Poglavar Rimokatoličke crkve sa govornice pozvao međunarodnu zajednicu da zaštiti nevine od brutalne ratne strategije koja pogađa milione ljudi i poručio da je obezbeđivanje hrane moralna obaveza čitavog čovečanstva.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
U besedi za 20. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički pokazuje kako vera daruje ljudima vlast nad zlom i otkriva snagu koja nadilazi svaku opasnost.
Arhijerejski plašt, bogato ukrašen i istorijski povezan sa hrišćanskim vladarima, prenosi poruku poniznosti, liturgijske odgovornosti i unutrašnje čistote.
Čitanje Svetog pisma za 20. utorak po Duhovima pokazuje kako iz srca izviru dela koja oblikuju našu svakodnevicu i duhovni život, otkrivajući snagu oproštaja i unutrašnje odgovornosti.