Potez turskog predsednika da u znamenitom hramu održi molitveni obred dovu za Ismaila Haniju, vođu ličnost Hamasa, naišao je na žestoke kritike Grka, podstičući geopolitičku buru u tom regionu.
Odluka predsednika Turske, Redžepa Taipa Erdogana, da se u Aja Sofiji održi pomen ubijenom lideru Hamasa, Ismailu Haniji, izazvala je brojne reakcije i polemike na međunarodnoj sceni. Ismail Hanije, vodeća ličnost Hamasa, bio je figura koja je iza sebe ostavila nasleđe kontroverzi, a njegovo ubistvo predviđa se da će imati ozbiljne posledice u regionu.
Profimedia
PredsednikTurske Redžep Taip Erdogan
Prema izveštajima grčkog sajta vimaorthodoxias.gr, Erdoganova odluka da održi pomen Haniji u Aja Sofiji smatra se provokacijom koja prelazi svaku crvenu liniju i omalovažava pravoslavni spomenik.
“Gde je Evropa? Gde su UN? Gde su saveznici Grčke? Gde su pravoslavne države da podignu zastavu revolucije protiv odluke sultana?” navodi ovaj sajt, ističući nezadovoljstvo i zabrinutost zbog ovog poteza.
Aja Sofija, jedno od najznačajnijih istorijskih i verskih mesta za pravoslavni svet, pretvorena je iz muzeja u džamiju 2020. godine, što je izazvalo brojne polemike i negodovanja na međunarodnoj sceni. Ovaj monumentalni hram, sagrađen u 6. veku, vekovima je bio simbol pravoslavlja i kulturnog nasleđa, a njegova transformacija najpre u muzej, pa u džamiju simbolizuje političke i verske preokrete u Turskoj.
Profimedia
Ismail Hanije, ubijeni vođa Hamasa
Prema istom izvoru, Erdoganova odluka naglašava bliske odnose Turske sa Hamasom i mogla bi da pogorša već zategnute odnose Turske sa Izraelom i drugim zemljama koje Hamas smatraju terorističkom organizacijom. Istovremeno, ova odluka ističe ulogu Turske kao zaštitnika Palestinaca i njenu podršku palestinskim poslovima.
Međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj događaja i moguće efekte ovog poteza. A priča o Aja Sofiji odražava geopolitičku složenost u regionu Sredozrmlja i u regionu Bliskog istoka.
Hristove reči Nikodimu o novom rođenju Sveti Nikolaj Ohridski i Žički povezuje sa borbom protiv greha i strasti, podsećajući da vera traži promenu života i život po Božjim zapovestima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Zahariju i pravednu Jelisavetu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaja Sveti Evmenije Gortinski. Katolička crkva slavi Svetog Josifa Kupertinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.
Pouka pravoslavnog duhovnika 20. veka otkriva kako čovek može da izgubi put ka pokajanju i zašto ni očajanje ni uverenje da nema zbog čega da se menja nisu bezazleni.
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
Privedeni Viktorija i Igor tvrdili su da nisu znali da je takav čin zabranjen u nekadašnjoj hrišćanskoj svetinji, dok turske vlasti proveravaju okolnosti događaja i odlučuju o eventualnim daljim merama.
Aja Sofija je jedan od retkih spomenika kulture koji podjednako odražava uticaj istoka i zapada, te tako na njenim zidinama možete primetiti munare i natpise islama, kao i raskošne hrišćanske mozaike.
Znak krsta je za vernike podsetnik na veru i Božije prisustvo, a njegovo mesto nije samo u crkvi ili za vreme molitve već i u mnogim svakodnevnim trenucima.
Viktorija Sinis je nekada verovala da joj takav način života donosi slobodu i finansijsku sigurnost, a onda je donela odluku koja joj je promenila život.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Vernik kroz pričešće prima telo i krv Hristovu, ali takvom susretu treba da prethode molitva, pokajanje, praštanje i nastojanje da se srce očisti od greha.
Vaznesenjski hram u Beogradu 21. septembra ugostiće igumana Hilandara arhimandrita Metodija, koji će sasluživati sa episkopom lipljanskim Dositejem i delom hilandarskog bratstva.
Znak krsta je za vernike podsetnik na veru i Božije prisustvo, a njegovo mesto nije samo u crkvi ili za vreme molitve već i u mnogim svakodnevnim trenucima.