Potez turskog predsednika da u znamenitom hramu održi molitveni obred dovu za Ismaila Haniju, vođu ličnost Hamasa, naišao je na žestoke kritike Grka, podstičući geopolitičku buru u tom regionu.
Odluka predsednika Turske, Redžepa Taipa Erdogana, da se u Aja Sofiji održi pomen ubijenom lideru Hamasa, Ismailu Haniji, izazvala je brojne reakcije i polemike na međunarodnoj sceni. Ismail Hanije, vodeća ličnost Hamasa, bio je figura koja je iza sebe ostavila nasleđe kontroverzi, a njegovo ubistvo predviđa se da će imati ozbiljne posledice u regionu.
Profimedia
PredsednikTurske Redžep Taip Erdogan
Prema izveštajima grčkog sajta vimaorthodoxias.gr, Erdoganova odluka da održi pomen Haniji u Aja Sofiji smatra se provokacijom koja prelazi svaku crvenu liniju i omalovažava pravoslavni spomenik.
“Gde je Evropa? Gde su UN? Gde su saveznici Grčke? Gde su pravoslavne države da podignu zastavu revolucije protiv odluke sultana?” navodi ovaj sajt, ističući nezadovoljstvo i zabrinutost zbog ovog poteza.
Aja Sofija, jedno od najznačajnijih istorijskih i verskih mesta za pravoslavni svet, pretvorena je iz muzeja u džamiju 2020. godine, što je izazvalo brojne polemike i negodovanja na međunarodnoj sceni. Ovaj monumentalni hram, sagrađen u 6. veku, vekovima je bio simbol pravoslavlja i kulturnog nasleđa, a njegova transformacija najpre u muzej, pa u džamiju simbolizuje političke i verske preokrete u Turskoj.
Profimedia
Ismail Hanije, ubijeni vođa Hamasa
Prema istom izvoru, Erdoganova odluka naglašava bliske odnose Turske sa Hamasom i mogla bi da pogorša već zategnute odnose Turske sa Izraelom i drugim zemljama koje Hamas smatraju terorističkom organizacijom. Istovremeno, ova odluka ističe ulogu Turske kao zaštitnika Palestinaca i njenu podršku palestinskim poslovima.
Međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj događaja i moguće efekte ovog poteza. A priča o Aja Sofiji odražava geopolitičku složenost u regionu Sredozrmlja i u regionu Bliskog istoka.
Od antičkih predstava jahača do pravoslavne ikonografije, lik Svetog Georgija otkriva slojevito tumačenje borbe, vere i unutrašnje promene, koje i danas privlače pažnju vernika i umetnika.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
Proročanstva tri najveća pravoslavna oca, kada je u pitanju rat na Bliskom Istoku, se često povezuju sa konceptom "Poslednjih vremena“, koji se odnosi na situacije krize i duhovnog preporoda.
Od biblijskih priča do savremenih platformi, šiduhim (provodadžija) pokazuje kako se vera, porodica i potraga za partnerom prepliću u sistemu u kojem se svaka veza vidi kao više od slučajnosti.
Od Biblije i Talmuda do kabale i hrišćanske tradicije, izvori nude različita tumačenja: od Božijeg sluge i nebeskog protivnika do simbola unutrašnjeg nagona i sile tame koja oblikuje razumevanje dobra i zla.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Stariji muškarac iz Ufe mesecima je obijao hramove tražeći novac za osnovne potrebe, a potom se vraćao na ista mesta, pokušavajući da na neobičan način umiri savest i ispravi ono što je učinio