Potez turskog predsednika da u znamenitom hramu održi molitveni obred dovu za Ismaila Haniju, vođu ličnost Hamasa, naišao je na žestoke kritike Grka, podstičući geopolitičku buru u tom regionu.
Odluka predsednika Turske, Redžepa Taipa Erdogana, da se u Aja Sofiji održi pomen ubijenom lideru Hamasa, Ismailu Haniji, izazvala je brojne reakcije i polemike na međunarodnoj sceni. Ismail Hanije, vodeća ličnost Hamasa, bio je figura koja je iza sebe ostavila nasleđe kontroverzi, a njegovo ubistvo predviđa se da će imati ozbiljne posledice u regionu.
Profimedia
PredsednikTurske Redžep Taip Erdogan
Prema izveštajima grčkog sajta vimaorthodoxias.gr, Erdoganova odluka da održi pomen Haniji u Aja Sofiji smatra se provokacijom koja prelazi svaku crvenu liniju i omalovažava pravoslavni spomenik.
“Gde je Evropa? Gde su UN? Gde su saveznici Grčke? Gde su pravoslavne države da podignu zastavu revolucije protiv odluke sultana?” navodi ovaj sajt, ističući nezadovoljstvo i zabrinutost zbog ovog poteza.
Aja Sofija, jedno od najznačajnijih istorijskih i verskih mesta za pravoslavni svet, pretvorena je iz muzeja u džamiju 2020. godine, što je izazvalo brojne polemike i negodovanja na međunarodnoj sceni. Ovaj monumentalni hram, sagrađen u 6. veku, vekovima je bio simbol pravoslavlja i kulturnog nasleđa, a njegova transformacija najpre u muzej, pa u džamiju simbolizuje političke i verske preokrete u Turskoj.
Profimedia
Ismail Hanije, ubijeni vođa Hamasa
Prema istom izvoru, Erdoganova odluka naglašava bliske odnose Turske sa Hamasom i mogla bi da pogorša već zategnute odnose Turske sa Izraelom i drugim zemljama koje Hamas smatraju terorističkom organizacijom. Istovremeno, ova odluka ističe ulogu Turske kao zaštitnika Palestinaca i njenu podršku palestinskim poslovima.
Međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj događaja i moguće efekte ovog poteza. A priča o Aja Sofiji odražava geopolitičku složenost u regionu Sredozrmlja i u regionu Bliskog istoka.
Svetejši u Al-Magtasu prima dar koji će zlatnim slovima ostati upisan u istoriji SPC, istovremeno jačajući međureligijski dijalog i očuvanje svetih hrišćanskih tragova.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
Proročanstva tri najveća pravoslavna oca, kada je u pitanju rat na Bliskom Istoku, se često povezuju sa konceptom "Poslednjih vremena“, koji se odnosi na situacije krize i duhovnog preporoda.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.