DA LI TREBA CELIVATI VRATA CRKVE PRE ULASKA? Evo kako se pravilno ulazi u pravoslavni hram
Od celivanja vrata, važnije je kako se u crkvu ulazi. Pred crkvom bi trebalo zastati, prekrsti se i lagano pokloniti
Proročanstva tri najveća pravoslavna oca, kada je u pitanju rat na Bliskom Istoku, se često povezuju sa konceptom "Poslednjih vremena“, koji se odnosi na situacije krize i duhovnog preporoda.
Dok besni rat na Bliskom istoku, ponovo se oživljavaju i proročanstva pravoslavnih otaca, posebno u vezi sa sukobim Izraela i Irana koji je poslednjih dana, zbog brutalnosti, naročito aktuelan i zabrinjava verujući narod širom sveta.
Trebalo bi naglasiti da ova proračanstva ne potiču i nemaju utemeljenje u paganizmu i sujeverju, i ne potiču od vidovnjaka kojih je svet sada prepun, već od važnih ličnosti pravoslavnog hrišćanstva koje su bile duhovno uticajne i predviđale istorijski razvoj na osnovu svojih teoloških verovanja i iskustava.
Mnogi starci, kao što su Sveti Pajsije, Starac Epifanije i Sveti starac Josif Isihasta, iznosili su mišljenja i proročanstva o sukobima na Bliskom istoku. Ova proročanstva se često povezuju sa konceptom "Poslednjih vremena“, koji se odnosi na situacije krize i duhovnog preporoda. Sveti Pajsije je, na primer, rekao da razvoj događaja na Bliskom istoku može biti uvod u poslednje dane i da molitve vernika mogu uticati na situaciju.
Neki starešine vide Izrael kao centar teoloških i proročkih događaja. Očuvanje Jerusalima i prisustvo izraelskog naroda u regionu povezani su sa ispunjenjem proročanstava Svete Biblije. Važne su Starešine koje govore o povratku Izrailja u njegovu zemlju, kao što su prorekli proroci Starog Zaveta.
Iran, s druge strane, mnogi starešine vide kao faktor poremećaja i otpadništva.
Starac Pajsije i drugi govore o svojoj zabrinutosti zbog islamskog uticaja i mogućnosti da Iran izazove nemire u regionu.
Mnogi upozoravaju na opasnost od mogućeg vojnog sukoba, koji bi mogao imati ozbiljne posledice po region i svetski mir.
Ova proročanstva se ne odnose samo na strateški i politički razvoj, već i na duhovno stanje ljudi. Starci ističu da su ove krize prilika za vernike da traže svoj duhovni preporod. Oni pozivaju ljude da se mole za mir i vrate se svojoj veri, verujući da molitva može imati značajan uticaj na razvoj događaja.
Za jedinstvo pravoslavlja vezuje se i situacija na Bliskom istoku. Starci ističu potrebu saradnje i solidarnosti među pravoslavnim narodima. Ovo jedinstvo je ključno za rešavanje izazova koji proizilaze iz sukoba i verskih sukoba.
Od celivanja vrata, važnije je kako se u crkvu ulazi. Pred crkvom bi trebalo zastati, prekrsti se i lagano pokloniti Kroz istoriju se prepliću ljubav i tragedija, a u središtu jedne od najznačajnijih priča stoji manastir Ljubostinja. Njegove relikvije neprocenjive vrednosti postale su meta neviđenog razbijništva. Libanski narod se suočava sa neprestanim bombardovanjem i gubitkom sigurnosti, dok otac Justin iz Crkve Svetog Đorđa u prestonici Libana, opisuje bezizlaznost situacije i apeluje na molitvu za mir.

Značaj Izraela
Uticaj Irana

Duhovno stanje i molitva

Jedinstvo pravoslavlja
DA LI TREBA CELIVATI VRATA CRKVE PRE ULASKA? Evo kako se pravilno ulazi u pravoslavni hram
NAJVEĆA PLJAČKA U ISTORIJI SRBIJE: Gde je nestala kruna Svetog kneza Lazara?
DRAMATIČNO SVEDOČENJE SVEŠTENIKA IZ BEJRUTA: „Bombe padaju na glave ljudi, nema skloništa“
Mnogi vernici suočavaju se s osećajem da njihove molitve ostaju neuslišene uprkos trudu, suzama i usrdnosti.
Sveti oci često su podsećali da pad sam po sebi ne određuje put čoveka, već odnos prema tom padu.
Za hrišćanina, iskušenje je prilika da pokaže veru, istrajnost i ljubav prema Bogu uprkos okolnostima.
Dovoljno je imati potpuno samoodricanje, savršenu veru, i predanost Njemu bez kolebanja, govorio je starac Josif.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Crkveni Tipik određuje i dane kada se opelo ne služi.
Dete koje ne nauči šta su čast, zahvalnost, trpljenje i dobrota, teško će pronaći mir čak i ako poseduje sve ovozemaljsko.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.