DA LI TREBA CELIVATI VRATA CRKVE PRE ULASKA? Evo kako se pravilno ulazi u pravoslavni hram
Od celivanja vrata, važnije je kako se u crkvu ulazi. Pred crkvom bi trebalo zastati, prekrsti se i lagano pokloniti
Proročanstva tri najveća pravoslavna oca, kada je u pitanju rat na Bliskom Istoku, se često povezuju sa konceptom "Poslednjih vremena“, koji se odnosi na situacije krize i duhovnog preporoda.
Dok besni rat na Bliskom istoku, ponovo se oživljavaju i proročanstva pravoslavnih otaca, posebno u vezi sa sukobim Izraela i Irana koji je poslednjih dana, zbog brutalnosti, naročito aktuelan i zabrinjava verujući narod širom sveta.
Trebalo bi naglasiti da ova proračanstva ne potiču i nemaju utemeljenje u paganizmu i sujeverju, i ne potiču od vidovnjaka kojih je svet sada prepun, već od važnih ličnosti pravoslavnog hrišćanstva koje su bile duhovno uticajne i predviđale istorijski razvoj na osnovu svojih teoloških verovanja i iskustava.
Mnogi starci, kao što su Sveti Pajsije, Starac Epifanije i Sveti starac Josif Isihasta, iznosili su mišljenja i proročanstva o sukobima na Bliskom istoku. Ova proročanstva se često povezuju sa konceptom "Poslednjih vremena“, koji se odnosi na situacije krize i duhovnog preporoda. Sveti Pajsije je, na primer, rekao da razvoj događaja na Bliskom istoku može biti uvod u poslednje dane i da molitve vernika mogu uticati na situaciju.
Neki starešine vide Izrael kao centar teoloških i proročkih događaja. Očuvanje Jerusalima i prisustvo izraelskog naroda u regionu povezani su sa ispunjenjem proročanstava Svete Biblije. Važne su Starešine koje govore o povratku Izrailja u njegovu zemlju, kao što su prorekli proroci Starog Zaveta.
Iran, s druge strane, mnogi starešine vide kao faktor poremećaja i otpadništva.
Starac Pajsije i drugi govore o svojoj zabrinutosti zbog islamskog uticaja i mogućnosti da Iran izazove nemire u regionu.
Mnogi upozoravaju na opasnost od mogućeg vojnog sukoba, koji bi mogao imati ozbiljne posledice po region i svetski mir.
Ova proročanstva se ne odnose samo na strateški i politički razvoj, već i na duhovno stanje ljudi. Starci ističu da su ove krize prilika za vernike da traže svoj duhovni preporod. Oni pozivaju ljude da se mole za mir i vrate se svojoj veri, verujući da molitva može imati značajan uticaj na razvoj događaja.
Za jedinstvo pravoslavlja vezuje se i situacija na Bliskom istoku. Starci ističu potrebu saradnje i solidarnosti među pravoslavnim narodima. Ovo jedinstvo je ključno za rešavanje izazova koji proizilaze iz sukoba i verskih sukoba.
Od celivanja vrata, važnije je kako se u crkvu ulazi. Pred crkvom bi trebalo zastati, prekrsti se i lagano pokloniti Kroz istoriju se prepliću ljubav i tragedija, a u središtu jedne od najznačajnijih priča stoji manastir Ljubostinja. Njegove relikvije neprocenjive vrednosti postale su meta neviđenog razbijništva. Libanski narod se suočava sa neprestanim bombardovanjem i gubitkom sigurnosti, dok otac Justin iz Crkve Svetog Đorđa u prestonici Libana, opisuje bezizlaznost situacije i apeluje na molitvu za mir.

Značaj Izraela
Uticaj Irana

Duhovno stanje i molitva

Jedinstvo pravoslavlja
DA LI TREBA CELIVATI VRATA CRKVE PRE ULASKA? Evo kako se pravilno ulazi u pravoslavni hram
NAJVEĆA PLJAČKA U ISTORIJI SRBIJE: Gde je nestala kruna Svetog kneza Lazara?
DRAMATIČNO SVEDOČENJE SVEŠTENIKA IZ BEJRUTA: „Bombe padaju na glave ljudi, nema skloništa“
Za hrišćanina, iskušenje je prilika da pokaže veru, istrajnost i ljubav prema Bogu uprkos okolnostima.
Dovoljno je imati potpuno samoodricanje, savršenu veru, i predanost Njemu bez kolebanja, govorio je starac Josif.
Prema njegovim savetima, očuvanje uma i srca od zlih misli je ključno za duhovno blagostanje, jer kad se umnože dobre misli, čovek postaje pobožan, smiren, a njegov život raj.
Poštanska marka na kojoj je ikona Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji, kao most između istorije, umetnosti i savremenog života.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
Od prizrenske Bogoslovije do parohija niškog kraja, život sveštenika Srboljuba Kaplarevića bio je posvećen ljudima, a ne javnosti; njegov odlazak otvorio je sećanja na službu koja se merila poverenjem, a ne rečima.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti oci nas podsećaju da nema istinske vere bez dela, niti prave ljubavi bez žrtve.
Desert koji se podjednako rado iznosi pred goste i ostavlja za miran ili svečani porodični ručak u danima posta na ulju.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.