Credit: Ibrahim AMRO / AFP / Profimedia, printscreen/ept news
Libanski narod se suočava sa neprestanim bombardovanjem i gubitkom sigurnosti, dok otac Justin iz Crkve Svetog Đorđa u prestonici Libana, opisuje bezizlaznost situacije i apeluje na molitvu za mir.
Vernici svih religija širom sveta uznemireni su i zabrinuti zbog sve veće eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Iz dana u dan, slike razaranja i patnje probijaju se do srca svakog čoveka koji u tišini i molitvi traži Božiju milost i zaštitu. Usred ovih nemira, posebno težak i bolan vapaj dolazi iz Libana, zemlje u kojoj se vekovima unazad ukrštaju duhovni putevi istoka i zapada.
Iz Crkve Svetog Đorđa u Bejrutu, sveštenik Justin, nosilac hrišćanskog mira i utehe, svedoči o užasima koji svakodnevno pogađaju njegov narod.
- Mi smo veoma daleko od borbi koje se vode na jugu, ali avioni dolaze i udaraju nas. Vrlo snažno i veoma nepravedno - rekao je otac Justin u razgovoru za "ERTNews", opisujući strašnu situaciju u kojoj se nalaze. Njegove reči nose težinu mnogih duša koje, u strahu za svoje živote, nalaze utehu samo u Crkvi i molitvi.
Credit: Ibrahim AMRO / AFP / Profimedia
Požar u oštećenoj zgradi na mestu noćnih izraelskih vazdušnih napada na kvart Čija u južnom predgrađu Bejruta
Svake večeri, kako je istakao, održavaju bdenija – molitveno straženje koje okuplja vernike u molitvi i nadi.
- Tako narod provodi noći. Bombardovanje se neprestano dešava i to nepravedno, jer pogađaju mnoge kuće. Imamo mnogo žrtava, mnogi su izgubili i duše i domove unutar Bejruta - kaže otac Justin zabrinutim glasom, osvetljavajući duboku patnju naroda koji, iako daleko od epicentra borbi, svakodnevno doživljava razaranja.
- Ne zaslužujemo ovo - bolno ističe otac Justin. Bombe padaju na glave nedužnih ljudi, a Bejrut više nema skloništa. Crkva, iako stalno otvorena, ne može pružiti zaštitu od nepravde koja dolazi s neba.
- Nema skloništa sada kada bombe padaju na glave ljudi - govori otac Justin, osvetljavajući bolnu stvarnost u kojoj se pravoslavna zajednica Bejruta našla. Uprkos ovim nedaćama, otac Justin ostaje uz svoj narod.
printscreen/ept news
Otac Justin, sveštenik Crkve Svetog Đorđa u Bejrutu
- Bio sam pre neki dan u Grčkoj, sada sam se vratio jer je pravo vreme da budemo blizu svog stada. Narod je u strahu – nema nijedno mesto koje je bezbedno, jer gde god da odeš, avion može doći i da te pogodi - kaže otac Justin, svedočeći o bezizlaznosti u kojoj se našao narod Bejruta, ostavljen bez mogućnosti da pobegne ili da se zaštiti.
Liban nosi u sebi tragove svetlosti Hristovog učenja, a hrišćani su, kako ističe sveštenik Justin, do sada živeli slobodno u ovoj zemlji. Ipak, poslednji udarci neprijatelja nisu poštedeli ni mesta koja bi trebalo da budu utočišta, poput bolnice „Sveta Tereza“, koju su nedavno bombardovali.
I dok avioni nastavljaju da šire strah i razaranje, Crkva Svetog Đorđa ostaje svetionik nade i vere u Bejrutu, mesto gde se uzdižu molitve za prestanak bola i povratak mira.
Valerija je stajala na raskrsnici između izvršavanja vojnje i Božje zapovesti. Odluka da posluša Anđela promenila je, ne samo sudbinu ovog manastira i svih onih koji su u njemu bili, već i nju samu.
Gradska vlast Praga tražila je od sveštenstva da im sutra vrati ključeve ove crkve, koju su 1924. godine podigli ruski emigranti, izbegli posle Oktobarske revolucije, uz pomoć kralja Aleksandra I i koja je sve do 1947. godine bila pod jurisdikcijom SPC, kako bi je navodno "renovirali", ali u svom dopisu nisu naveli ni rok početka niti završetka radova.
Proročanstva tri najveća pravoslavna oca, kada je u pitanju rat na Bliskom Istoku, se često povezuju sa konceptom "Poslednjih vremena“, koji se odnosi na situacije krize i duhovnog preporoda.
Pravoslavna vera nas uči da krst koji nosimo nije samo spoljašnje stradanje, već i unutrašnja borba da sačuvamo dobrotu i milosrđe čak i onda kada smo povređeni.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
U jeku međunarodnih tenzija i poremećaja u avio-saobraćaju, hiljade vernika i crkvene delegacije iz Evrope i Bliskog istoka dolaze 22. marta 2026. godine da odaju počast blaženopočivšem vođi Gruzijske crkve.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Otac Pjer al-Rai iz južnog Libana nastradao je dok je ostao sa svojim vernicima, odbijajući evakuaciju i pokazujući koliko su lokalne hrišćanske zajednice ranjive u sukobima između Izraela i Irana.
Uz zvuke molitve i tišinu ispunjenu bolom, hiljade ljudi u ispratile su libanskog džez umetnika, sina legendarne pevačice Fejruz i jednog od najvećih muzičkih buntovnika arapskog sveta.
U jednom trenutku katolička crkva je morala da izda dekret kojim je potvrdila da hrt nije svetac, nakon što je jedan grad proglasio psa svecem i mučenikom.
Pravoslavna vera nas uči da krst koji nosimo nije samo spoljašnje stradanje, već i unutrašnja borba da sačuvamo dobrotu i milosrđe čak i onda kada smo povređeni.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
U jeku međunarodnih tenzija i poremećaja u avio-saobraćaju, hiljade vernika i crkvene delegacije iz Evrope i Bliskog istoka dolaze 22. marta 2026. godine da odaju počast blaženopočivšem vođi Gruzijske crkve.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju 42 mučenika iz Amoreje po starom po novom i svete mučenike Hrizanta i Dariju po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Josipa, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.