SVAKO ISKUŠENJE IMA I SVOJ IZLAZ! Starac Jefrem Filotejski otkiva da Bog ni jedno breme ne daje slučajno
U tišini bola, rađa se snaga.
Za hrišćanina, iskušenje je prilika da pokaže veru, istrajnost i ljubav prema Bogu uprkos okolnostima.
U pravoslavnom učenju, iskušenja predstavljaju neizbežan deo duhovnog puta svakog verujućeg čoveka. Ona nisu kazna, niti slučajna nesreća, već duboko smisleni trenuci kroz koje se duša prečišćava, vera osnažuje, a ličnost sazreva. Iskušenja dolaze u raznim oblicima - kroz tugu, bolest, nepravdu, gubitke, pa čak i kroz unutrašnje sumnje i borbu sa strastima. Iako mogu delovati preteško, ona imaju svoju svrhu u Božijem promislu.
Za hrišćanina, iskušenje je prilika da pokaže veru, istrajnost i ljubav prema Bogu uprkos okolnostima. Kroz njih se duhovno iskustvo produbljuje, a srce otvara za pravu radost koja nije prolazna niti zavisna od spoljašnjih stvari. Iskušenja imaju snagu da čoveka pokrenu na pokajanje, na molitvu, na traženje smisla i istine.
Značajno je razumeti da iskušenja nisu večna, i da ona često prethode Božijoj utehi, odgovoru na molitvu, pa čak i velikim blagoslovima. Upravo kroz teškoće čovek postaje bliži Bogu, jer tada uviđa svoju nemoć i potrebu za Njegovom pomoći.
Onaj koji sa smirenjem i verom podnosi iskušenja, često u njima pronalazi i prosvetljenje - duhovni uvid koji ne bi mogao steći u lakoći i komforu.
Starac Josif Isihasta je upravo na to ukazivao.
- Ako ti je podareno radosno stanje, ubrzo očekuj iskušenje. Ako imaš iskušenja i brige, blizu je uslišenje od Boga.
U tišini bola, rađa se snaga.
Svaka kuća trebalo bi da ima tri ikone - ikonu krsne slave, Bogorodice i Isusa Hrista.
Mošti su mu položene pored grobnice njegovog duhovnog oca Nikifora i velikog druga Atanasija.
Tri hiljade ljudi na ovaj dan poverovalo je propovedi apostola i krstilo se.
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
Posle potresa jačine 8,8 stepeni i razornih talasa koji su pogodili Kamčatku i Kurilska ostrva, naučnici upozoravaju na mogući još jači zemljotres u narednih 30 dana, dok Ruska Pravoslavna Crkva spasava monahe i svetinje iz poplavljenih hramova.
Kad je odbio zadatak da obnovi razoreni manastir, jeromonah Kiprijan nije ni slutio da će iste noći doživeti susret sa Svetom Marinom, koja će mu preneti poruku s neba i otkriti izvor vode „za ceo Andros“.
Dok ih mnogi doživljavaju kao kaznu, nesreću ili nepravdu, crkveno učenje nas poziva da na iskušenja gledamo drugačijim očima – kao na neophodan put duhovnog sazrevanja.
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
Sveta Marina rođena je krajem trećeg veka tokom vladavine cara Dioklecijana u Južnoj Anadoliji, u Antiohiji.
U ekskluzivnom intervjuu, starešina manastira Svetih arhangela kod Prizrena govori o duhovnoj snazi, teškim iskušenjima i rastućem značaju manastira za Srbe na Kosovu i Metohiji.
Protojerej-stavrofor Branko Ćurčin iz „Zemlje živih“ govori o tome zašto zavisnici moraju da prođu kroz pakao bola da bi pronašli smisao, veru i svoj put ka slobodi.
Ovo narod veruje od pamtiveka, a nikada nije bilo tačno: svetac je iz Starog zaveta, a svetica iz vremena Rimskog carstva. Njih ne spajaju krvne veze, već samo narodna mašta i mitski strah od groma i ognja.
Takođe, snimak prikazuje preplašene stanovnike kako izlaze iz svojih domova na ulice, dok stakla na okolnim zgradama podrhtavaju.
U besedi za sredu 8. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da istina nije sezonska stvar – ona se mora čuti, primiti i ponovo slušati, baš kao što se svakoga dana ore zemlja, ide putem i jede hleb. Bez tog ritma, duša ostaje prazna.