Ono što je neverevotano jeste da je u plamenu sveta knjiga muslimana Kuran ostala netaknuta.
U ogromnom požaru kojije izbio na krovu hotela u Novom Pazaru pričinjena je ogromna materijalna šteta, jer je vatrena stihija progutala skoro sve. Ono što je neverevotano jeste da je u plamenu sveta knjiga muslimana Kuran ostala netaknuta.
- Kad smo ugledali knjigu, nismo mogli da verujemo. Sve oko nje bilo je spaljeno, ali ona je ostala gotovo netaknuta. Ovo je zaista znak od Boga - rekao je jedan od radnika restorana.
Do požara u restoranu na poslednjem spratu hotela došlo je najverovatnije nakon eksplozije plinske boce u kuhinji, vatra se brzo se proširila i progutala praktično čitav restoran.
Vatrogasci su satima pokušavali da stave vatrenu stihiju pod kontrolu.
Šta je Kuran?
Sveta knjiga muslimana, osnov celokupnog duhovnog i materijalnog života, temelj muslimanske zajednice. Sama reč znači „ono što je za čitanje, recitovanje” (od arap. reči qara′ a – čitati, glasno recitovati).
Uz naziv al-Kur′an obavezno se mora staviti pridev časni (al-karim). Kur′an se, takođe, naziva i al-Kitab (knjiga), al-Furkan (znači razlikovanje istine od neistine), al-Mushaf (rukopisni primerak Kur′ana, Kur′an uopšte), Džuz (deo Kur′ana).
Po muslimanskom verovanju Kur′an predstavlja Božju reč: „Ovo su ajeti Knjige jasne! Objavljujemo je kao Kur′an na arapskom jeziku da biste razumjeli. Objavljujući ovaj Kur′an, Mi tebi o najljepšim događajima kazujemo iako pre njega nisi doista ništa znao (Kur′an, 12, 1-3). Po muslimanskoj tradiciji poslanik Muhamed primio ju je posredstvom arhanđela Gavrila („Donosi ga poverljivi Džibril na srce tvoje da opominješ na jasnom arapskom jeziku” – Kur′an, 26, 193-195) tokom dvadesetak godina svoje poslaničke misije.
Građena je od kamena, s masivnim zidovima s malo otvora. Sa spoljne severozapadne strane postavljen je minaret, uska kula kupastog krova, sa kružnom terasom pri vrhu.
Muslimanske žene širom sveta nose različite vrste odeće – dok jedne hidžabom pokrivaju glavu, kosu i vrat, neke nose nikab od glave do pete sa otvorom za oči ili, pak, burku koja nema čak ni takav otvor, već samo jedva prozirnu mrežicu.
Ovaj rukopis nastao je samo nekoliko decenija nakon originalnog pisanja Jevanđelja, što ga čini jednim od najznačajnijih novozavetnih otkrića do danas.
Otac Onufrije Hilandarac u svojoj knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ otkrio je kako nastaje ovaj skroman hleb s prazilukom koji je vekovima hranio bratstvo.
U iskrenom i nenametljivom promišljanju, otac Hrizostom Filipesku razotkriva kako se iz gomile protivrečnih sudova rađa i pritisak koji svaki sveštenik nosi, pokazujući koliko su brzopleti utisci često daleko od istine o njegovom pozivu.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Zagrebačka nadbiskupija upozorava na ranu seksualizaciju i uvođenje ideoloških elemenata u obrazovanje, ističući da roditelji moraju ostati uključeni u odgoj svoje dece.
U Vili Barberini, daleko od kamera, Sveti Otac i ratni predsednik Ukrajine vodili su razgovor čije poruke prevazilaze diplomatiju i zadiru u samu savest savremenog čoveka.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Pravoslavci danas proslavljaju Prepodobnomučenika Stefana Novog po starom kalendaru, a po novom kalendaru Prepodobnog Danila Stolpnika. Katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi.
U vremenima kad tuga i haos vladaju svakodnevnicom, pouka velikog duhovnika 20. veka pokazuje kako umna molitva postaje nevidljivi štit duše i vodi ka unutrašnjoj slobodi.