Ono što je neverevotano jeste da je u plamenu sveta knjiga muslimana Kuran ostala netaknuta.
U ogromnom požaru kojije izbio na krovu hotela u Novom Pazaru pričinjena je ogromna materijalna šteta, jer je vatrena stihija progutala skoro sve. Ono što je neverevotano jeste da je u plamenu sveta knjiga muslimana Kuran ostala netaknuta.
- Kad smo ugledali knjigu, nismo mogli da verujemo. Sve oko nje bilo je spaljeno, ali ona je ostala gotovo netaknuta. Ovo je zaista znak od Boga - rekao je jedan od radnika restorana.
Do požara u restoranu na poslednjem spratu hotela došlo je najverovatnije nakon eksplozije plinske boce u kuhinji, vatra se brzo se proširila i progutala praktično čitav restoran.
Vatrogasci su satima pokušavali da stave vatrenu stihiju pod kontrolu.
Šta je Kuran?
Sveta knjiga muslimana, osnov celokupnog duhovnog i materijalnog života, temelj muslimanske zajednice. Sama reč znači „ono što je za čitanje, recitovanje” (od arap. reči qara′ a – čitati, glasno recitovati).
Uz naziv al-Kur′an obavezno se mora staviti pridev časni (al-karim). Kur′an se, takođe, naziva i al-Kitab (knjiga), al-Furkan (znači razlikovanje istine od neistine), al-Mushaf (rukopisni primerak Kur′ana, Kur′an uopšte), Džuz (deo Kur′ana).
Po muslimanskom verovanju Kur′an predstavlja Božju reč: „Ovo su ajeti Knjige jasne! Objavljujemo je kao Kur′an na arapskom jeziku da biste razumjeli. Objavljujući ovaj Kur′an, Mi tebi o najljepšim događajima kazujemo iako pre njega nisi doista ništa znao (Kur′an, 12, 1-3). Po muslimanskoj tradiciji poslanik Muhamed primio ju je posredstvom arhanđela Gavrila („Donosi ga poverljivi Džibril na srce tvoje da opominješ na jasnom arapskom jeziku” – Kur′an, 26, 193-195) tokom dvadesetak godina svoje poslaničke misije.
Građena je od kamena, s masivnim zidovima s malo otvora. Sa spoljne severozapadne strane postavljen je minaret, uska kula kupastog krova, sa kružnom terasom pri vrhu.
Muslimanske žene širom sveta nose različite vrste odeće – dok jedne hidžabom pokrivaju glavu, kosu i vrat, neke nose nikab od glave do pete sa otvorom za oči ili, pak, burku koja nema čak ni takav otvor, već samo jedva prozirnu mrežicu.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
Jedan od najpotresnijih zapisa o Tajni Tela i Krvi Hristove i o ulozi Presvete Bogorodice u našem spasenju – reči ruskog svetitelja iz knjige Misli za svaki dan u godini podsećaju nas zašto je Veliki četvrtak jedan od stubova pravoslavnog života.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Može li pas u kući pokvariti post? Da li ulja i kreme utiču na post? Saznajte odgovore na najčešće dileme tokom ramazanskog posta prema šerijatskim pravilima.
Istoričarka Betani Hjuz ističe da se muslimani i dalje sećaju godine Hatidžine smrti kao "godine tuge". Na kraju se Muhamed ponovo oženio i ovaj put je bio poligaman.
Više od 20.000 okupljenih na Trgu Svetog Petra ostalo je zatečeno kada se, na kraju mise, među njima pojavio Sveti Otac. Delio je blagoslove, darivao decu slatkišima i uputio poruku nade.
Pesah je mnogo više od verskog praznika – on je temelj jevrejskog sećanja, duhovnosti i porodične tradicije. Otkrijte značenje simbola, običaja i poruka koje ovaj praznik nosi i danas, u vremenu kada sloboda dobija nova lica.
Nepoznati muškarac provalio je u crkvenu prodavnicu u Starom Mirijevu i odneo novac namenjen pomoći za decu sa Kosova i Metohije. Kamere su zabeležile njegov ulazak, a materijalna šteta je velika.
Dok pravoslavni vernici čine ubedljivu većinu u Crnoj Gori, Eparhija budimljansko-nikšićka dobila je višestruko manje sredstava od verskih organizacija s daleko manjim brojem pripadnika i teritorijalnim obuhvatom.