Foto: SPC / Mitropolija crnogorsko-primorskaSvetosimeonovska litija u Podgorici
Dvodnevne svenarodne svečanosti u čast Svetog Simeona Mirotočivog završene su krsnim hodom koji je podsetio na snagu vere, značaj tradicije i neprekinuto trajanje svetorodne loze Nemanjića.
Svenarodne svečanosti u čast Svetog Simeona Mirotočivog, patrona Mitropolije crnogorsko-primorske, održane su u Podgorici u znak poštovanja i sećanja na jednog od najvećih srpskih vladara i svetitelja, Stefana Nemanju. Ove veličanstvene svečanosti, koje su trajale dva dana, završene su 1. marta 2025. godine, liturgijskom službom i Svetosimeonovskom litijom, koja je prošla od Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja do Nemanjinog grada na obali reke Ribnice, mesta na kojem je, prema predanju, rođen veliki vladar i osnivač dinastije Nemanjića.
Foto: SPC / Mitropolija crnogorsko-primorska
Svetosimeonovska litija u Podgorici
Svetu liturgiju u Sabornom hramu služio je mitropolit berlinski i nemački, Marko, u prisustvu mnogobrojnih arhijereja, sveštenika, monaha i vernog naroda. Ovaj sveti trenutak okupljanja bio je ne samo izraz vere, već i dubokog poštovanja prema nasleđu koje je Stefan Nemanja, kao veliki vladar i svetitelj, ostavio svom narodu. Mitropolit Marko je u svojoj besedi naglasio značaj Svetog Simeona Mirotočivog, ističući njegovu ulogu u duhovnom i političkom uzdizanju Srbije, prepoznajući ga kao most između svetovnog i duhovnog života.
- Slavimo Svetog Simeona Mirotočivog i nanovo se čudimo kako je on pošao stopama svog sina, Svetog Save, i proslavljen bio pre svog sina. Veliki vladar srpske zemlje, veliki sin, veliki otac. Ljubav između njih bila je uzrok da Stefan Nemanja uredi državu i učini sve što je bilo potrebno za dalji procvat srpske zemlje - rekao je mitropolit Marko, naglašavajući duboku povezanost između oca i sina, između Svetog Simeona i Svetog Save, čiji je duh okupljao narod i stvarao temelje za veliku i trajnu državu.
Foto: SPC / Mitropolija crnogorsko-primorska
Svetosimeonovska litija u Podgorici
Nakon liturgije, mitropolit Joanikije, duhovni lider crnogorskih pravoslavnih vernika, čestitao je prisutnima praznik Svetog Simeona Mirotočivog, ističući njegovu ključnu ulogu u spajanju srpskih zemalja i osnivanju stabilne i prosperitetne države.
- Imali smo velikih vladara i pre Stefana Nemanje, ali od trenutka kada je on prešao na pravoslavlje, njegovom verom i žrtvom stvorena je jaka država koja je napredovala još dvesta godina posle njega - - rekao je mitropolit Joanikije.
Foto: SPC / Mitropolija crnogorsko-primorska
U Nemanjinom gradu osvećeni su slavski darovi i prelomljen slavski kolač
Njegova poruka bila je jasna: Nemanja nije samo stvorio jaku državu, nego je, kroz svoju duhovnu snagu i lični primer, podigao najveće svete hramove i osveštane zadužbine koje su postale svetilišta i temelji duhovne snage srpskog naroda. Stefan Nemanja je, kako je istakao mitropolit Joanikije, postao hram Božji, osvećen svojim karakterom i životom, koji je bio i ostao oslonac svim Srbima, od njegovog vremena do današnjeg.
Po završetku liturgije, vernici su krenuli na dug i dostojanstven hod, od Sabornog hrama do Nemanjinog grada, noseći sa sobom blagoslov i duhovnu snagu koju je ovaj dan nosio. Na Nemanjinom gradu, mestu rođenja velikog svetitelja, slavili su Boga i častili Svetog Simeona Mirotočivog, prelamajući slavski kolač i osvećujući darove u svetoj molitvi.
Besedu na Nemanjinom gradu održao je Jugoslav Blagojević, direktor Pravoslavne gimnazije „Sveti Sava“, koji je podsetio prisutne na bogato zadužbinarstvo dinastije Nemanjića, čije su crkve i manastiri, kao što su Đurđevi Stupovi, Studenica i Hilandar, postali simboli naše kulturne i duhovne baštine.
Foto: SPC / Mitropolija crnogorsko-primorska
Hiljade vernika, predvođeni arhijerejima krsnim hodom išli su od Sabornog hrama u Podgorici do Nemanjinog grada na obali Ribnice
- Imamo dinastiju čiji su vladari ujedno i svetitelji i koji svoje ogromno bogatstvo nisu trošili samo na udoban život, već su ga ulagali u dobrobit svog naroda - rekao je Blagojević, dodajući da su Nemanjići, umesto da traže zemaljski opstanak, svoju pažnju usmeravali ka Nebeskom carstvu. Njihova dela, zadužbine, manastiri i crkve i danas stoje kao sveti spomenici, duboko ukorenjeni u srpskoj istoriji i duhovnoj tradiciji.
Blagojević je takođe govorio o važnosti očuvanja srpskog jezika i identiteta u Crnoj Gori, pozivajući na priznanje srpskog jezika kao službenog jezika u Ustavu Crne Gore. Podsećajući na važnost Stefana Nemanje, naglasio je da je, kao svetitelj, njegova duhovna moć bila čak veća od njegove političke slave, jer je svojim svetim životom obezbedio opstojnost srpskog naroda kroz vekove.
- Siguran sam da je ovo put kojim se Crna Gora vraća sebi, svojoj tradiciji i svome pravom identitetu - zaključio je Blagojević, pozivajući sve da se setimo slavne prošlosti, po uzoru na dinastiju Petrovića, koja je čitavim svojim trajanjem uzdizala kult Stefana Nemanje i Nemanjića.
Ova veličanstvena litija, koja je okupila hiljade vernika, nije bila samo obeležje jednog dana, već podsećanje na važnost očuvanja tradicije, kulture i identiteta, kao i na značaj zajedništva koje je utemeljeno na dubokim duhovnim temeljima. U danima koji dolaze, ova svečanost biće trajni podsetnik na snagu vere, na bogatstvo duhovnog nasleđa i na ulogu Svetog Simeona Mirotočivog, čiji lik i delo i dalje inspirišu i ujedinjuju srpski narod.
U Herceg Novom priređen je veličanstven doček svetih moštiju i ikona iz Moskve. Vernici su u nepreglednim kolonama čekali da se poklone svetinjama, koje će zauvek prebivati u Hramu Svetog Fjodora Ušakova.
U reakciji na optužbe koje su se pojavile u javnosti, arhijereji Srpske pravoslavne crkve apelovali na odgovorno izveštavanje, poštovanje mladih i očuvanje dostojanstva u društvu, pozivajući na ljubav, pravdu i jedinstvo u Crkvi.
U atmosferi duboke molitve i zajedništva, sveštenici Eparhije šabačke koji su u mirovini, zajedno sa episkopom Jerotejem, obeležili su praznik Svetog Simeona, slaveći ljubav i snagu svoje službe.
Fotografije građanske ceremonije sklapanja istopolnog partnerstva ispred pravoslavne svetinje otvorila je pitanja o statusu manastira, njegovoj komercijalnoj upotrebi i odnosu verske tradicije i turističkog biznisa na Kipru.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ispred Crkve Svetog Đorđa pod Goricom, verni narod, sveštenstvo i monaštvo proslavili su praznik Svetog apostola Marka, uz svetu litiju i molitveno jedinstvo, dok je mitropolit Joanikije pozvao na zajedništvo, razumevanje i delanje u dobru, bez obzira na razlike.
U izjavi saučešća upućenoj porodici Knežević nema lakih uteha ni objašnjenja za prerani odlazak deteta, već tiho saosećanje i priziv vere u trenutku kada bol prevazilazi svaku ljudsku meru.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Prisustvo čestice moštiju Svetog Nektarija Eginskog u prostorijama u kojima se svakodnevno vodi borba za živote pretvorilo je medicinsko okruženje u mesto zajedničke molitve, sabranja i duhovne podrške svim prisutnima.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U besedi za nedelju treće sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Mojseju, Muhamedu i prirodi kao osloncima koje mnogi prihvataju, ali ih stavlja pred potpuno drugačiji sud.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Teodora Trihinu po starom i Svete mučenike Timotija i Mavru po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Praznik Svetog Filipa i Jakova, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od Biblije i Talmuda do kabale i hrišćanske tradicije, izvori nude različita tumačenja: od Božijeg sluge i nebeskog protivnika do simbola unutrašnjeg nagona i sile tame koja oblikuje razumevanje dobra i zla.