Foto: SPC / Mitropolija crnogorsko-primorskaSvetosimeonovska litija u Podgorici
Dvodnevne svenarodne svečanosti u čast Svetog Simeona Mirotočivog završene su krsnim hodom koji je podsetio na snagu vere, značaj tradicije i neprekinuto trajanje svetorodne loze Nemanjića.
Svenarodne svečanosti u čast Svetog Simeona Mirotočivog, patrona Mitropolije crnogorsko-primorske, održane su u Podgorici u znak poštovanja i sećanja na jednog od najvećih srpskih vladara i svetitelja, Stefana Nemanju. Ove veličanstvene svečanosti, koje su trajale dva dana, završene su 1. marta 2025. godine, liturgijskom službom i Svetosimeonovskom litijom, koja je prošla od Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja do Nemanjinog grada na obali reke Ribnice, mesta na kojem je, prema predanju, rođen veliki vladar i osnivač dinastije Nemanjića.
Foto: SPC / Mitropolija crnogorsko-primorska
Svetosimeonovska litija u Podgorici
Svetu liturgiju u Sabornom hramu služio je mitropolit berlinski i nemački, Marko, u prisustvu mnogobrojnih arhijereja, sveštenika, monaha i vernog naroda. Ovaj sveti trenutak okupljanja bio je ne samo izraz vere, već i dubokog poštovanja prema nasleđu koje je Stefan Nemanja, kao veliki vladar i svetitelj, ostavio svom narodu. Mitropolit Marko je u svojoj besedi naglasio značaj Svetog Simeona Mirotočivog, ističući njegovu ulogu u duhovnom i političkom uzdizanju Srbije, prepoznajući ga kao most između svetovnog i duhovnog života.
- Slavimo Svetog Simeona Mirotočivog i nanovo se čudimo kako je on pošao stopama svog sina, Svetog Save, i proslavljen bio pre svog sina. Veliki vladar srpske zemlje, veliki sin, veliki otac. Ljubav između njih bila je uzrok da Stefan Nemanja uredi državu i učini sve što je bilo potrebno za dalji procvat srpske zemlje - rekao je mitropolit Marko, naglašavajući duboku povezanost između oca i sina, između Svetog Simeona i Svetog Save, čiji je duh okupljao narod i stvarao temelje za veliku i trajnu državu.
Foto: SPC / Mitropolija crnogorsko-primorska
Svetosimeonovska litija u Podgorici
Nakon liturgije, mitropolit Joanikije, duhovni lider crnogorskih pravoslavnih vernika, čestitao je prisutnima praznik Svetog Simeona Mirotočivog, ističući njegovu ključnu ulogu u spajanju srpskih zemalja i osnivanju stabilne i prosperitetne države.
- Imali smo velikih vladara i pre Stefana Nemanje, ali od trenutka kada je on prešao na pravoslavlje, njegovom verom i žrtvom stvorena je jaka država koja je napredovala još dvesta godina posle njega - - rekao je mitropolit Joanikije.
Foto: SPC / Mitropolija crnogorsko-primorska
U Nemanjinom gradu osvećeni su slavski darovi i prelomljen slavski kolač
Njegova poruka bila je jasna: Nemanja nije samo stvorio jaku državu, nego je, kroz svoju duhovnu snagu i lični primer, podigao najveće svete hramove i osveštane zadužbine koje su postale svetilišta i temelji duhovne snage srpskog naroda. Stefan Nemanja je, kako je istakao mitropolit Joanikije, postao hram Božji, osvećen svojim karakterom i životom, koji je bio i ostao oslonac svim Srbima, od njegovog vremena do današnjeg.
Po završetku liturgije, vernici su krenuli na dug i dostojanstven hod, od Sabornog hrama do Nemanjinog grada, noseći sa sobom blagoslov i duhovnu snagu koju je ovaj dan nosio. Na Nemanjinom gradu, mestu rođenja velikog svetitelja, slavili su Boga i častili Svetog Simeona Mirotočivog, prelamajući slavski kolač i osvećujući darove u svetoj molitvi.
Besedu na Nemanjinom gradu održao je Jugoslav Blagojević, direktor Pravoslavne gimnazije „Sveti Sava“, koji je podsetio prisutne na bogato zadužbinarstvo dinastije Nemanjića, čije su crkve i manastiri, kao što su Đurđevi Stupovi, Studenica i Hilandar, postali simboli naše kulturne i duhovne baštine.
Foto: SPC / Mitropolija crnogorsko-primorska
Hiljade vernika, predvođeni arhijerejima krsnim hodom išli su od Sabornog hrama u Podgorici do Nemanjinog grada na obali Ribnice
- Imamo dinastiju čiji su vladari ujedno i svetitelji i koji svoje ogromno bogatstvo nisu trošili samo na udoban život, već su ga ulagali u dobrobit svog naroda - rekao je Blagojević, dodajući da su Nemanjići, umesto da traže zemaljski opstanak, svoju pažnju usmeravali ka Nebeskom carstvu. Njihova dela, zadužbine, manastiri i crkve i danas stoje kao sveti spomenici, duboko ukorenjeni u srpskoj istoriji i duhovnoj tradiciji.
Blagojević je takođe govorio o važnosti očuvanja srpskog jezika i identiteta u Crnoj Gori, pozivajući na priznanje srpskog jezika kao službenog jezika u Ustavu Crne Gore. Podsećajući na važnost Stefana Nemanje, naglasio je da je, kao svetitelj, njegova duhovna moć bila čak veća od njegove političke slave, jer je svojim svetim životom obezbedio opstojnost srpskog naroda kroz vekove.
- Siguran sam da je ovo put kojim se Crna Gora vraća sebi, svojoj tradiciji i svome pravom identitetu - zaključio je Blagojević, pozivajući sve da se setimo slavne prošlosti, po uzoru na dinastiju Petrovića, koja je čitavim svojim trajanjem uzdizala kult Stefana Nemanje i Nemanjića.
Ova veličanstvena litija, koja je okupila hiljade vernika, nije bila samo obeležje jednog dana, već podsećanje na važnost očuvanja tradicije, kulture i identiteta, kao i na značaj zajedništva koje je utemeljeno na dubokim duhovnim temeljima. U danima koji dolaze, ova svečanost biće trajni podsetnik na snagu vere, na bogatstvo duhovnog nasleđa i na ulogu Svetog Simeona Mirotočivog, čiji lik i delo i dalje inspirišu i ujedinjuju srpski narod.
U Herceg Novom priređen je veličanstven doček svetih moštiju i ikona iz Moskve. Vernici su u nepreglednim kolonama čekali da se poklone svetinjama, koje će zauvek prebivati u Hramu Svetog Fjodora Ušakova.
U reakciji na optužbe koje su se pojavile u javnosti, arhijereji Srpske pravoslavne crkve apelovali na odgovorno izveštavanje, poštovanje mladih i očuvanje dostojanstva u društvu, pozivajući na ljubav, pravdu i jedinstvo u Crkvi.
U atmosferi duboke molitve i zajedništva, sveštenici Eparhije šabačke koji su u mirovini, zajedno sa episkopom Jerotejem, obeležili su praznik Svetog Simeona, slaveći ljubav i snagu svoje službe.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Savu Osvećenog po starom kalendaru, dok po novom kalendaru proslavljaju Svetog Sevastijana. Katolici se nalaze u trećoj nedelji Adventa, Jevreji obeležavaju peti dan Hanuke, a muslimani posvećuju dan redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Priča o čoveku koji je grešio ceo život, ali se iskreno pokajao, otkriva večni dijalog između ljudske nesavršenosti i božanske milosti – i pruža nadu svakome ko traži unutrašnje oslobođenje.
Tokom skupa u blizini Bele kuće Ana Paulina Luna je naglasila da američki poreski obveznici ne bi smeli podržavati režime koji krše prava vernika i upozorila da ignorisanje progona širom sveta može imati ozbiljne posledice i po sopstvenu domovinu.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Ispred Crkve Svetog Đorđa pod Goricom, verni narod, sveštenstvo i monaštvo proslavili su praznik Svetog apostola Marka, uz svetu litiju i molitveno jedinstvo, dok je mitropolit Joanikije pozvao na zajedništvo, razumevanje i delanje u dobru, bez obzira na razlike.
Na svečanosti „Privrednika“ uz blagoslov patrijarha srpskog i decenije istorijske predanosti, učenici i studenti iz cele Hrvatske primili su podršku koja spaja obrazovanje, kulturu i zajednicu, otvarajući im vrata ka novim prilikama.
Srpska pravoslavna crkva u Australiji poziva verni narod na molitvu za stradale i isceljenje ranjenih, ističući važnost mira, ljubavi i zajedništva u trenucima tuge.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Prizori sa krstovima, kandilima i šapatom o „dozvoli odozgo“ kod dela ljudi bude poverenje, ali prorojerej Vladimir Dolgih precizno objašnjava zašto takva praksa nema nikakvo uporište u učenju pravoslavne crkve.
Uz pažljivo sečenje, miris ruzmarina i nekoliko osnovnih sastojaka, obična namirnica dobija novu formu i postaje jelo koje spaja meru, ukus i tišinu pravoslavnog posta.