Foto: SPC / Mitropolija crnogorsko-primorskaSvetosimeonovska litija u Podgorici
Dvodnevne svenarodne svečanosti u čast Svetog Simeona Mirotočivog završene su krsnim hodom koji je podsetio na snagu vere, značaj tradicije i neprekinuto trajanje svetorodne loze Nemanjića.
Svenarodne svečanosti u čast Svetog Simeona Mirotočivog, patrona Mitropolije crnogorsko-primorske, održane su u Podgorici u znak poštovanja i sećanja na jednog od najvećih srpskih vladara i svetitelja, Stefana Nemanju. Ove veličanstvene svečanosti, koje su trajale dva dana, završene su 1. marta 2025. godine, liturgijskom službom i Svetosimeonovskom litijom, koja je prošla od Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja do Nemanjinog grada na obali reke Ribnice, mesta na kojem je, prema predanju, rođen veliki vladar i osnivač dinastije Nemanjića.
Foto: SPC / Mitropolija crnogorsko-primorska
Svetosimeonovska litija u Podgorici
Svetu liturgiju u Sabornom hramu služio je mitropolit berlinski i nemački, Marko, u prisustvu mnogobrojnih arhijereja, sveštenika, monaha i vernog naroda. Ovaj sveti trenutak okupljanja bio je ne samo izraz vere, već i dubokog poštovanja prema nasleđu koje je Stefan Nemanja, kao veliki vladar i svetitelj, ostavio svom narodu. Mitropolit Marko je u svojoj besedi naglasio značaj Svetog Simeona Mirotočivog, ističući njegovu ulogu u duhovnom i političkom uzdizanju Srbije, prepoznajući ga kao most između svetovnog i duhovnog života.
- Slavimo Svetog Simeona Mirotočivog i nanovo se čudimo kako je on pošao stopama svog sina, Svetog Save, i proslavljen bio pre svog sina. Veliki vladar srpske zemlje, veliki sin, veliki otac. Ljubav između njih bila je uzrok da Stefan Nemanja uredi državu i učini sve što je bilo potrebno za dalji procvat srpske zemlje - rekao je mitropolit Marko, naglašavajući duboku povezanost između oca i sina, između Svetog Simeona i Svetog Save, čiji je duh okupljao narod i stvarao temelje za veliku i trajnu državu.
Foto: SPC / Mitropolija crnogorsko-primorska
Svetosimeonovska litija u Podgorici
Nakon liturgije, mitropolit Joanikije, duhovni lider crnogorskih pravoslavnih vernika, čestitao je prisutnima praznik Svetog Simeona Mirotočivog, ističući njegovu ključnu ulogu u spajanju srpskih zemalja i osnivanju stabilne i prosperitetne države.
- Imali smo velikih vladara i pre Stefana Nemanje, ali od trenutka kada je on prešao na pravoslavlje, njegovom verom i žrtvom stvorena je jaka država koja je napredovala još dvesta godina posle njega - - rekao je mitropolit Joanikije.
Foto: SPC / Mitropolija crnogorsko-primorska
U Nemanjinom gradu osvećeni su slavski darovi i prelomljen slavski kolač
Njegova poruka bila je jasna: Nemanja nije samo stvorio jaku državu, nego je, kroz svoju duhovnu snagu i lični primer, podigao najveće svete hramove i osveštane zadužbine koje su postale svetilišta i temelji duhovne snage srpskog naroda. Stefan Nemanja je, kako je istakao mitropolit Joanikije, postao hram Božji, osvećen svojim karakterom i životom, koji je bio i ostao oslonac svim Srbima, od njegovog vremena do današnjeg.
Po završetku liturgije, vernici su krenuli na dug i dostojanstven hod, od Sabornog hrama do Nemanjinog grada, noseći sa sobom blagoslov i duhovnu snagu koju je ovaj dan nosio. Na Nemanjinom gradu, mestu rođenja velikog svetitelja, slavili su Boga i častili Svetog Simeona Mirotočivog, prelamajući slavski kolač i osvećujući darove u svetoj molitvi.
Besedu na Nemanjinom gradu održao je Jugoslav Blagojević, direktor Pravoslavne gimnazije „Sveti Sava“, koji je podsetio prisutne na bogato zadužbinarstvo dinastije Nemanjića, čije su crkve i manastiri, kao što su Đurđevi Stupovi, Studenica i Hilandar, postali simboli naše kulturne i duhovne baštine.
Foto: SPC / Mitropolija crnogorsko-primorska
Hiljade vernika, predvođeni arhijerejima krsnim hodom išli su od Sabornog hrama u Podgorici do Nemanjinog grada na obali Ribnice
- Imamo dinastiju čiji su vladari ujedno i svetitelji i koji svoje ogromno bogatstvo nisu trošili samo na udoban život, već su ga ulagali u dobrobit svog naroda - rekao je Blagojević, dodajući da su Nemanjići, umesto da traže zemaljski opstanak, svoju pažnju usmeravali ka Nebeskom carstvu. Njihova dela, zadužbine, manastiri i crkve i danas stoje kao sveti spomenici, duboko ukorenjeni u srpskoj istoriji i duhovnoj tradiciji.
Blagojević je takođe govorio o važnosti očuvanja srpskog jezika i identiteta u Crnoj Gori, pozivajući na priznanje srpskog jezika kao službenog jezika u Ustavu Crne Gore. Podsećajući na važnost Stefana Nemanje, naglasio je da je, kao svetitelj, njegova duhovna moć bila čak veća od njegove političke slave, jer je svojim svetim životom obezbedio opstojnost srpskog naroda kroz vekove.
- Siguran sam da je ovo put kojim se Crna Gora vraća sebi, svojoj tradiciji i svome pravom identitetu - zaključio je Blagojević, pozivajući sve da se setimo slavne prošlosti, po uzoru na dinastiju Petrovića, koja je čitavim svojim trajanjem uzdizala kult Stefana Nemanje i Nemanjića.
Ova veličanstvena litija, koja je okupila hiljade vernika, nije bila samo obeležje jednog dana, već podsećanje na važnost očuvanja tradicije, kulture i identiteta, kao i na značaj zajedništva koje je utemeljeno na dubokim duhovnim temeljima. U danima koji dolaze, ova svečanost biće trajni podsetnik na snagu vere, na bogatstvo duhovnog nasleđa i na ulogu Svetog Simeona Mirotočivog, čiji lik i delo i dalje inspirišu i ujedinjuju srpski narod.
U Herceg Novom priređen je veličanstven doček svetih moštiju i ikona iz Moskve. Vernici su u nepreglednim kolonama čekali da se poklone svetinjama, koje će zauvek prebivati u Hramu Svetog Fjodora Ušakova.
U reakciji na optužbe koje su se pojavile u javnosti, arhijereji Srpske pravoslavne crkve apelovali na odgovorno izveštavanje, poštovanje mladih i očuvanje dostojanstva u društvu, pozivajući na ljubav, pravdu i jedinstvo u Crkvi.
U atmosferi duboke molitve i zajedništva, sveštenici Eparhije šabačke koji su u mirovini, zajedno sa episkopom Jerotejem, obeležili su praznik Svetog Simeona, slaveći ljubav i snagu svoje službe.
Molitva u Beogradu služena za pokoj duše velikog duhovnog vođe gruzijskog naroda – reči poglavara Srpske Pravoslavne Crkve osvetlile su snagu vere i nasleđe koje nadživljava vreme.
Milioni vernika širom pravoslavnog sveta čekaju da saznaju hoće li Blagodatni oganj zasvetleti dok sukobi u Jerusalimu prete da prekinu vekovne tradicije.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ispred Crkve Svetog Đorđa pod Goricom, verni narod, sveštenstvo i monaštvo proslavili su praznik Svetog apostola Marka, uz svetu litiju i molitveno jedinstvo, dok je mitropolit Joanikije pozvao na zajedništvo, razumevanje i delanje u dobru, bez obzira na razlike.
Molitva u Beogradu služena za pokoj duše velikog duhovnog vođe gruzijskog naroda – reči poglavara Srpske Pravoslavne Crkve osvetlile su snagu vere i nasleđe koje nadživljava vreme.
Na liturgiji pređeosvećenih darova u Manastiru Tresije, mitropolit šumadijski govorio o pričešću kao stvarnom susretu sa Bogom, značaju praštanja i postu kao putu ka unutrašnjem preobražaju.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Konona Isavrijskog po starom i Svetog Kirila Jerusalimskog po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Ćirila Jeruzalemskog, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Svaka reč besede Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za sredu 4. sedmice Velikog posta pokazuje da bez prisustva Spasitelja, ni najveći trud ne donosi plod – a s Njim, i najdublja mora postaju izvor blagoslova.