Povodom prve godišnjice portala “Kinonija” biće održana rasprava u parohijskom domu Hrama Svetog Save o misiji pravoslavlja u elektronskoj javnoj sferi, uz specijalni video prilog i uručenje zahvalnica saradnicima.
U vremenu kada virtuelni prostor sve snažnije oblikuje svakodnevni život, Crkva otvara vrata i ovom vidu dijaloga, nastojeći da glas Jevanđelja bude prisutan i u digitalnom okruženju. Upravo u tom duhu, povodom prve godišnjice misionarskog delovanja portala "Kinonija" biće održan diskusioni panel na temu – Crkva u elektronskoj javnoj sferi.
Misija pravoslavlja na internetu
Događaj zajednički organizuju Odsek za dijalog u javnoj sferi Misionarskog odeljenja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke i portal "Kinonija". Panel će biti održan u sali parohijskog doma Hrama Svetog Save na Vračaru, u nedelju, 14. septembra, sa početkom u 18.30 časova.
Foto: мисија.срб
Ko su učesnici panela "Crkva u elektronskoj javnoj sferi"
Na panelu će govoriti prezviter dr Olivier Subotić, upravnik Misionarskog odeljenja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, prezviter dr Aleksandar Milojkov, koordinator Odseka za dijalog u javnoj sferi, đakon Aleksandar Panić, službenik Eparhije valjevske i stalni saradnik portala Kinonija, gospođa Sanja Anđelković Lubardić, novinar i urednik, kao i katiheta Branislav Ilić, urednik portala Kinonija.
Uvod u diskusiju obeležiće specijalni video prilog Televizije Hram, posvećen prvoj godišnjici portala, dok će završni deo događaja biti ispunjen svečanim uručenjem zahvalnica saradnicima, istaknutim pregaocima na polju misije, kao i medijskim pokroviteljima.
Izazovi i blagodati digitalnog misionarstva
Panel će otvoriti važno pitanje mesta i uloge Crkve u elektronskoj javnoj sferi, ali i dileme o izazovima i blagodatima koje sa sobom donosi misionarstvo u digitalnom dobu. Time se potvrđuje da Crkva i u 21. veku nalazi način da kroz savremene komunikacione kanale ostane prisutna u životima vernika i šire javnosti.
Monahinja manastira Rukumija u knjizi „Ko posti, dušu gosti“ deli tajnu skromnog, ali izuzetno ukusnog paprikaša, koji svaki zalogaj pretvara u trenutak pažnje, topline i harmonije tokom dana posta.
Od Jalovika do Amerike, protojereja Petra Miloševića vodio je put vere i služenja – osnivač prve srpske pravoslavne crkve u Majamiju, duhovnik kome se verovalo i čovek čije delo nastavlja da živi kroz generacije koje je okupljao i učio.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U besedi za petak 4. sedmice velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva kako se ista izdaja Hrista ponavlja i danas, kroz svakodnevne postupke, reči i odluke koje mnogi i ne primećuju.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U svetu preplavljenom informacijama i vizuelnim iskušenjima, sve češće zaboravljamo da zle misli ne potiču iz naše duše – one dolaze spolja, najčešće s ekrana. Protojerej Pavel Gumerov u svom autorskom tekstu, koji prenosimo u celosti, upozorava na duhovne posledice svakodnevnog konzumiranja medijskih sadržaja.
Sve više sveštenika koristi internet za širenje vere. Paroh crmnički, sveštenik Slobodan Lukić, daje jasan odgovor koliko propovedi u virtuelnom prostoru mogu zadržati svoju duhovnu autentičnost i svrhu.
Moramo na vreme prepoznati digitalne zamke koje vrebaju, a umesto da nas tehnologija zarobi, trebalo bi da je koristimo kao sredstvo za jačanje našeg duhovnog puta i da kroz odgovoran pristup sačuvamo našu duhovnost i integritet.
Od Jalovika do Amerike, protojereja Petra Miloševića vodio je put vere i služenja – osnivač prve srpske pravoslavne crkve u Majamiju, duhovnik kome se verovalo i čovek čije delo nastavlja da živi kroz generacije koje je okupljao i učio.
Molitva u Beogradu služena za pokoj duše velikog duhovnog vođe gruzijskog naroda – reči poglavara Srpske Pravoslavne Crkve osvetlile su snagu vere i nasleđe koje nadživljava vreme.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Od nekadašnja dva poljupca do prepoznatljivog znaka identiteta, ovaj gest prerastao je u potvrdu vere, istorije i pripadnosti – dok isti pravoslavni okvir kod drugih naroda nije dobio isto značenje.