TEOLOŠKINJA ANDREA KEREŠ ZA “RELIGIJU” OTKRIVA: Sa kakvim se iskušenjima susreću vernici na internetu i kako održati balans između digitalne pismenosti i verskog identiteta
Moramo na vreme prepoznati digitalne zamke koje vrebaju, a umesto da nas tehnologija zarobi, trebalo bi da je koristimo kao sredstvo za jačanje našeg duhovnog puta i da kroz odgovoran pristup sačuvamo našu duhovnost i integritet.
U eri digitalne povezanosti, gde su ekrani postali naša prozorska stakla u svet, vernici se suočavaju s novim izazovima. Kako održati balans između digitalne pismenosti i verskog identiteta? Može li se duhovnost očuvati u vremenu digitalnih iskušenja? Ovo su neke od dilema pred kojima se vernici sve češće nalaze. U otklanjanju ovih nedoumica, u razgovoru za “Religiju”, smernice daje teološkinja Andrea Kereš, korisnicima društvenih mreža poznatija kao “onlajn veroučiteljka”.
Privatna arhiva
- Najveća iskušenja su definitivno sekte i „new age” pravci kojih ima previše i kojima ne može da se stane na put. Postoji mnogo profila koji se bave hrišćanskom tematikom, ali su daleko od pravoslavlja. Jedini način da ih prepoznamo je da se edukujemo o svojoj veri kako bismo uočili razliku. Tu je naravno i pornografski sadržaj kog ima više nego ikad, koji totalno menja percepciju zdravih odnosa i Svete tajne braka – kaže Andrea Kereš.
Internet nam pruža bezgranične mogućnosti za učenje, povezivanje i istraživanje, ali istovremeno postavlja zamke koje mogu poljuljati našu veru. Kako se nositi sa ovim izazovima? Jedan od ključnih koraka je svesna upotreba tehnologije. Umesto da nas tehnologija zarobi, treba da je koristimo kao sredstvo za jačanje našeg duhovnog puta.
- Digitalna pismenost je postala normalnost savremenog čoveka tako da ne mislim da su u suprotnosti ukoliko pametno biramo sadržaj koji konzumiramo i ukoliko u digitalnom svetu ne provodimo više vremena nego u realnom. Zbog toga postoji jedna posebna vrsta izazova gde čovek danas, konzumirajući duhovni sadržaj na internetu, nema potrebu da dođe u crkvu, a liturgija ne može da se prenese preko malih ekrana. U liturgiji se učestvuje.
Živa crkvena zajednica mora da se doživi u realnom svetu da bi imala smisla. Naravno da ćemo neko vreme posvetiti i digitalnom svetu, jer su danas svi tamo - ali čovek ne sme da bude samo “1 na 1” sa ekranom, nego naspram drugog čoveka jer je stvoren za zajednicu – kaže za “Religiju” teološkinja Andrea Kereš.
Privatna arhiva
Pronalaženje balansa između digitalne pismenosti i verskog identiteta zahteva svesnost, samokontrolu i obrazovanje. Digitalni svet nudi bezbroj mogućnosti za rast i razvoj, ali samo uz odgovoran pristup možemo sačuvati našu duhovnost i integritet. Kroz ove izazove, vernici mogu pronaći snagu i inspiraciju za dalje koračanje svojim duhovnim putem, čak i u digitalnom dobu.
- Svako vreme nosi svoja iskušenja, a čini mi se da je sada preplavljenost jedno od najvećih, ako nemamo meru u digitalnom svetu, jer smo bombardovani sa toliko informacija sa svih strana… Pažnja nam je rasuta, a fokus slab. A od svih informacija kojima smo okruženi, realno nam treba možda samo 2 odsto. Tako da mislim da moramo da budemo odgovorni prema svom duhovnom, mentalnom i fizičkom zdravlju, da se distanciramo i sačuvamo od svega što nije zaista važno – poručuje “onlajn veroučiteljka”, a potom zaključuje:
Privatna arhiva
- Naravno da se duhovnost može očuvati i u ovom i u svakom vremenu, jer dok god Bog dopušta da neko vreme postoji i da se neka istorija dešava - i spasenje je moguće. Najsigurniji brod u tom smislu nam je Crkva, kroz sve vekove pa i danas, jer je Hristos svevremen i ne postoji to digitalno ili bilo koje drugo doba u kom Hristova nauka nema najveću težinu i vrednost – kaže Andrea Kereš, ističući da ako Hristovu ljubav postavimo kao temelj za sve što gradimo, i ako se vodimo hrišćanskim vrlinama, sva iskušenja koja nailaze će nam pomoći da budemo snažniji i otporniji, da svaku muku pretvorimo u borbu, lekciju i još jedan od razloga da slavimo Boga.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 26. petak po Duhovima objašnjava zbog čega jedinstvo nije stvar dogovora, već posledica vere u jednog Hrista.
Pravoslavci danas molitveno proslavljaju Svete apostole Filimona, Apfiju i Arhipa po starom kalendaru i Svetog Savu Prepodobnog po novom, katolici su u periodu Adventa, muslimani idu na džumu-namaz, a u judaizmu dan je posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Ajeti 62:9-10 iz Al Džumu‘e otkrivaju kako trenutak predanosti Bogu i traganje za blagodetima mogu preoblikovati svakodnevni život, donoseći unutrašnji mir i ravnotežu između duhovnog i materijalnog sveta.
Mnogi misle da se Bogu prilazi kroz neprekidni napor i kaznu nad sobom, ali pouka svetogorskog starca otkriva zašto taj smer često vodi u umor, a ne u mir.
U svetinji u srcu Beograda, patrijarh srpski Porfirije ispričao dirljivu priču o milosti Majke Božje koja prevazilazi naše slabosti i grehe, podsećajući vernike da je put ka večnom životu uvek otvoren za one koji veruju.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U svetu preplavljenom samoljubljem, teološkinja Andrea Kereš ističe važnost ispovesti kao puta ka duhovnom rastu. Njen priručnik "Tri koraka do ispovesti" pomaže vernicima da prepoznaju svoje grehe, suoče se sa svojim nesavršenostima i izgrade dublji, iskreniji odnos sa Bogom.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 26. petak po Duhovima objašnjava zbog čega jedinstvo nije stvar dogovora, već posledica vere u jednog Hrista.
Mnogi misle da se Bogu prilazi kroz neprekidni napor i kaznu nad sobom, ali pouka svetogorskog starca otkriva zašto taj smer često vodi u umor, a ne u mir.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Kosovsko-albanski advokat Toma Gaši tražio uklanjanje srpskog hrama, dok Crkva upozorava na direktan govor mržnje, istorijsku netrpeljivost i ugrožavanje svetinja u postkonfliktnom okruženju.
Dan sećanja kada je trogodišnja Marija dovedena pred lice Gospodnje Crkva čuva kao jedan od ključnih trenutaka duhovne istorije – praznik koji vernike poziva na Liturgiju, pričešće i unutrašnje sabiranje.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.