TEOLOŠKINJA ANDREA KEREŠ ZA “RELIGIJU” OTKRIVA: Sa kakvim se iskušenjima susreću vernici na internetu i kako održati balans između digitalne pismenosti i verskog identiteta
Moramo na vreme prepoznati digitalne zamke koje vrebaju, a umesto da nas tehnologija zarobi, trebalo bi da je koristimo kao sredstvo za jačanje našeg duhovnog puta i da kroz odgovoran pristup sačuvamo našu duhovnost i integritet.
U eri digitalne povezanosti, gde su ekrani postali naša prozorska stakla u svet, vernici se suočavaju s novim izazovima. Kako održati balans između digitalne pismenosti i verskog identiteta? Može li se duhovnost očuvati u vremenu digitalnih iskušenja? Ovo su neke od dilema pred kojima se vernici sve češće nalaze. U otklanjanju ovih nedoumica, u razgovoru za “Religiju”, smernice daje teološkinja Andrea Kereš, korisnicima društvenih mreža poznatija kao “onlajn veroučiteljka”.
Privatna arhiva
- Najveća iskušenja su definitivno sekte i „new age” pravci kojih ima previše i kojima ne može da se stane na put. Postoji mnogo profila koji se bave hrišćanskom tematikom, ali su daleko od pravoslavlja. Jedini način da ih prepoznamo je da se edukujemo o svojoj veri kako bismo uočili razliku. Tu je naravno i pornografski sadržaj kog ima više nego ikad, koji totalno menja percepciju zdravih odnosa i Svete tajne braka – kaže Andrea Kereš.
Internet nam pruža bezgranične mogućnosti za učenje, povezivanje i istraživanje, ali istovremeno postavlja zamke koje mogu poljuljati našu veru. Kako se nositi sa ovim izazovima? Jedan od ključnih koraka je svesna upotreba tehnologije. Umesto da nas tehnologija zarobi, treba da je koristimo kao sredstvo za jačanje našeg duhovnog puta.
- Digitalna pismenost je postala normalnost savremenog čoveka tako da ne mislim da su u suprotnosti ukoliko pametno biramo sadržaj koji konzumiramo i ukoliko u digitalnom svetu ne provodimo više vremena nego u realnom. Zbog toga postoji jedna posebna vrsta izazova gde čovek danas, konzumirajući duhovni sadržaj na internetu, nema potrebu da dođe u crkvu, a liturgija ne može da se prenese preko malih ekrana. U liturgiji se učestvuje.
Živa crkvena zajednica mora da se doživi u realnom svetu da bi imala smisla. Naravno da ćemo neko vreme posvetiti i digitalnom svetu, jer su danas svi tamo - ali čovek ne sme da bude samo “1 na 1” sa ekranom, nego naspram drugog čoveka jer je stvoren za zajednicu – kaže za “Religiju” teološkinja Andrea Kereš.
Privatna arhiva
Pronalaženje balansa između digitalne pismenosti i verskog identiteta zahteva svesnost, samokontrolu i obrazovanje. Digitalni svet nudi bezbroj mogućnosti za rast i razvoj, ali samo uz odgovoran pristup možemo sačuvati našu duhovnost i integritet. Kroz ove izazove, vernici mogu pronaći snagu i inspiraciju za dalje koračanje svojim duhovnim putem, čak i u digitalnom dobu.
- Svako vreme nosi svoja iskušenja, a čini mi se da je sada preplavljenost jedno od najvećih, ako nemamo meru u digitalnom svetu, jer smo bombardovani sa toliko informacija sa svih strana… Pažnja nam je rasuta, a fokus slab. A od svih informacija kojima smo okruženi, realno nam treba možda samo 2 odsto. Tako da mislim da moramo da budemo odgovorni prema svom duhovnom, mentalnom i fizičkom zdravlju, da se distanciramo i sačuvamo od svega što nije zaista važno – poručuje “onlajn veroučiteljka”, a potom zaključuje:
Privatna arhiva
- Naravno da se duhovnost može očuvati i u ovom i u svakom vremenu, jer dok god Bog dopušta da neko vreme postoji i da se neka istorija dešava - i spasenje je moguće. Najsigurniji brod u tom smislu nam je Crkva, kroz sve vekove pa i danas, jer je Hristos svevremen i ne postoji to digitalno ili bilo koje drugo doba u kom Hristova nauka nema najveću težinu i vrednost – kaže Andrea Kereš, ističući da ako Hristovu ljubav postavimo kao temelj za sve što gradimo, i ako se vodimo hrišćanskim vrlinama, sva iskušenja koja nailaze će nam pomoći da budemo snažniji i otporniji, da svaku muku pretvorimo u borbu, lekciju i još jedan od razloga da slavimo Boga.
Od Oksforda i Atine do manastira Ćelije kod Valjeva, Blagoje Popović izabrao je život bez priznanja i komfora, ostavivši delo koje i danas snažno oblikuje pravoslavno mišljenje u Srbiji i izvan nje.
U besedi za 2. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Velimirović pokazuje zašto se i najveće znanje gubi bez pravog početka i kako se tek tada otvara prostor za istinsku mudrost koja ne zavisi od količine informacija.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Justina Filosofa i Prepodobnog Justina Ćelijskog po novom i Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Rufina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedan od najvećih crkvenih učitelja objasnio je kako se ova unutrašnja slabost ne zadržava samo na čoveku koji je nosi, već se širi i na njegove odnose.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U svetu preplavljenom samoljubljem, teološkinja Andrea Kereš ističe važnost ispovesti kao puta ka duhovnom rastu. Njen priručnik "Tri koraka do ispovesti" pomaže vernicima da prepoznaju svoje grehe, suoče se sa svojim nesavršenostima i izgrade dublji, iskreniji odnos sa Bogom.
U besedi za 2. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Velimirović pokazuje zašto se i najveće znanje gubi bez pravog početka i kako se tek tada otvara prostor za istinsku mudrost koja ne zavisi od količine informacija.
Jedan od najvećih crkvenih učitelja objasnio je kako se ova unutrašnja slabost ne zadržava samo na čoveku koji je nosi, već se širi i na njegove odnose.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.