TEOLOG ANDREA KEREŠ ZA RELIGIJU OTKRIVA: S kakvim se iskušenjima susreću vernici na internetu i kako održati balans između digitalne pismenosti i verskog identiteta
Moramo na vreme prepoznati digitalne zamke koje vrebaju, a umesto da nas tehnologija zarobi, trebalo bi da je koristimo kao sredstvo za jačanje našeg duhovnog puta i da kroz odgovoran pristup sačuvamo našu duhovnost i integritet.
U eri digitalne povezanosti, gde su ekrani postali naša prozorska stakla u svet, vernici se suočavaju s novim izazovima. Kako održati balans između digitalne pismenosti i verskog identiteta? Može li se duhovnost očuvati u vremenu digitalnih iskušenja? Ovo su neke od dilema pred kojima se vernici sve češće nalaze. U otklanjanju ovih nedoumica, u razgovoru za Religiju, smernice daje teolog Andrea Kereš, korisnicima društvenih mreža poznatija kao "onlajn veroučiteljka".
Privatna arhiva
- Najveća iskušenja su definitivno sekte i "new age" pravci kojih ima previše i kojima ne može da se stane na put. Postoji mnogo profila koji se bave hrišćanskom tematikom, ali su daleko od pravoslavlja. Jedini način da ih prepoznamo je da se edukujemo o svojoj veri kako bismo uočili razliku. Tu je naravno i pornografski sadržaj kog ima više nego ikad, koji totalno menja percepciju zdravih odnosa i Svete tajne braka - kaže Andrea Kereš.
Internet nam pruža bezgranične mogućnosti za učenje, povezivanje i istraživanje, ali istovremeno postavlja zamke koje mogu poljuljati našu veru. Kako se nositi sa ovim izazovima? Jedan od ključnih koraka je svesna upotreba tehnologije. Umesto da nas tehnologija zarobi, treba da je koristimo kao sredstvo za jačanje našeg duhovnog puta.
- Digitalna pismenost je postala normalnost savremenog čoveka tako da ne mislim da su u suprotnosti ukoliko pametno biramo sadržaj koji konzumiramo i ukoliko u digitalnom svetu ne provodimo više vremena nego u realnom. Zbog toga postoji jedna posebna vrsta izazova gde čovek danas, konzumirajući duhovni sadržaj na internetu, nema potrebu da dođe u crkvu, a liturgija ne može da se prenese preko malih ekrana. U liturgiji se učestvuje.
Živa crkvena zajednica mora da se doživi u realnom svetu da bi imala smisla. Naravno da ćemo neko vreme posvetiti i digitalnom svetu, jer su danas svi tamo - ali čovek ne sme da bude samo “1 na 1” sa ekranom, nego naspram drugog čoveka jer je stvoren za zajednicu - kaže za Religiju teolog Andrea Kereš.
Privatna arhiva
Pronalaženje balansa između digitalne pismenosti i verskog identiteta zahteva svesnost, samokontrolu i obrazovanje. Digitalni svet nudi bezbroj mogućnosti za rast i razvoj, ali samo uz odgovoran pristup možemo sačuvati našu duhovnost i integritet. Kroz ove izazove, vernici mogu pronaći snagu i inspiraciju za dalje koračanje svojim duhovnim putem, čak i u digitalnom dobu.
- Svako vreme nosi svoja iskušenja, a čini mi se da je sada preplavljenost jedno od najvećih, ako nemamo meru u digitalnom svetu, jer smo bombardovani sa toliko informacija sa svih strana… Pažnja nam je rasuta, a fokus slab. A od svih informacija kojima smo okruženi, realno nam treba možda samo dva odsto. Tako da mislim da moramo da budemo odgovorni prema svom duhovnom, mentalnom i fizičkom zdravlju, da se distanciramo i sačuvamo od svega što nije zaista važno - poručuje "onlajn veroučiteljka", a potom zaključuje:
Privatna arhiva
- Naravno da se duhovnost može očuvati i u ovom i u svakom vremenu, jer dok god Bog dopušta da neko vreme postoji i da se neka istorija dešava - i spasenje je moguće. Najsigurniji brod u tom smislu nam je Crkva, kroz sve vekove pa i danas, jer je Hristos svevremen i ne postoji to digitalno ili bilo koje drugo doba u kom Hristova nauka nema najveću težinu i vrednost - kaže Andrea Kereš, ističući da ako Hristovu ljubav postavimo kao temelj za sve što gradimo, i ako se vodimo hrišćanskim vrlinama, sva iskušenja koja nailaze će nam pomoći da budemo snažniji i otporniji, da svaku muku pretvorimo u borbu, lekciju i još jedan od razloga da slavimo Boga.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Jedan od najpoštovanijih pravoslavnih podvižnika, upozoravao je da će se presudna razlika između onih koji će prepoznati obmanu i onih koji će joj poverovati pokazati tamo gde je mnogi najmanje traže.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Osiju po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetog sveštenomučenika Zinovija i njegovu sestru, Svetu mučenicu Zinoviju. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani klanjaju džuma-namaz.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Sve više sveštenika koristi internet za širenje vere. Paroh crmnički, sveštenik Slobodan Lukić, daje jasan odgovor koliko propovedi u virtuelnom prostoru mogu zadržati svoju duhovnu autentičnost i svrhu.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Viktorija Sinis je nekada verovala da joj takav način života donosi slobodu i finansijsku sigurnost, a onda je donela odluku koja joj je promenila život.
Profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči otkriva kako tehnologija utiče na veru i ponašanje ljudi, zašto mreže mogu biti i korisne i opasne i gde počinje trenutak kada digitalno potiskuje ono suštinsko u čoveku.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.