TEOLOŠKINJA ANDREA KEREŠ ZA “RELIGIJU” OTKRIVA: Sa kakvim se iskušenjima susreću vernici na internetu i kako održati balans između digitalne pismenosti i verskog identiteta
Moramo na vreme prepoznati digitalne zamke koje vrebaju, a umesto da nas tehnologija zarobi, trebalo bi da je koristimo kao sredstvo za jačanje našeg duhovnog puta i da kroz odgovoran pristup sačuvamo našu duhovnost i integritet.
U eri digitalne povezanosti, gde su ekrani postali naša prozorska stakla u svet, vernici se suočavaju s novim izazovima. Kako održati balans između digitalne pismenosti i verskog identiteta? Može li se duhovnost očuvati u vremenu digitalnih iskušenja? Ovo su neke od dilema pred kojima se vernici sve češće nalaze. U otklanjanju ovih nedoumica, u razgovoru za “Religiju”, smernice daje teološkinja Andrea Kereš, korisnicima društvenih mreža poznatija kao “onlajn veroučiteljka”.
Privatna arhiva
- Najveća iskušenja su definitivno sekte i „new age” pravci kojih ima previše i kojima ne može da se stane na put. Postoji mnogo profila koji se bave hrišćanskom tematikom, ali su daleko od pravoslavlja. Jedini način da ih prepoznamo je da se edukujemo o svojoj veri kako bismo uočili razliku. Tu je naravno i pornografski sadržaj kog ima više nego ikad, koji totalno menja percepciju zdravih odnosa i Svete tajne braka – kaže Andrea Kereš.
Internet nam pruža bezgranične mogućnosti za učenje, povezivanje i istraživanje, ali istovremeno postavlja zamke koje mogu poljuljati našu veru. Kako se nositi sa ovim izazovima? Jedan od ključnih koraka je svesna upotreba tehnologije. Umesto da nas tehnologija zarobi, treba da je koristimo kao sredstvo za jačanje našeg duhovnog puta.
- Digitalna pismenost je postala normalnost savremenog čoveka tako da ne mislim da su u suprotnosti ukoliko pametno biramo sadržaj koji konzumiramo i ukoliko u digitalnom svetu ne provodimo više vremena nego u realnom. Zbog toga postoji jedna posebna vrsta izazova gde čovek danas, konzumirajući duhovni sadržaj na internetu, nema potrebu da dođe u crkvu, a liturgija ne može da se prenese preko malih ekrana. U liturgiji se učestvuje.
Živa crkvena zajednica mora da se doživi u realnom svetu da bi imala smisla. Naravno da ćemo neko vreme posvetiti i digitalnom svetu, jer su danas svi tamo - ali čovek ne sme da bude samo “1 na 1” sa ekranom, nego naspram drugog čoveka jer je stvoren za zajednicu – kaže za “Religiju” teološkinja Andrea Kereš.
Privatna arhiva
Pronalaženje balansa između digitalne pismenosti i verskog identiteta zahteva svesnost, samokontrolu i obrazovanje. Digitalni svet nudi bezbroj mogućnosti za rast i razvoj, ali samo uz odgovoran pristup možemo sačuvati našu duhovnost i integritet. Kroz ove izazove, vernici mogu pronaći snagu i inspiraciju za dalje koračanje svojim duhovnim putem, čak i u digitalnom dobu.
- Svako vreme nosi svoja iskušenja, a čini mi se da je sada preplavljenost jedno od najvećih, ako nemamo meru u digitalnom svetu, jer smo bombardovani sa toliko informacija sa svih strana… Pažnja nam je rasuta, a fokus slab. A od svih informacija kojima smo okruženi, realno nam treba možda samo 2 odsto. Tako da mislim da moramo da budemo odgovorni prema svom duhovnom, mentalnom i fizičkom zdravlju, da se distanciramo i sačuvamo od svega što nije zaista važno – poručuje “onlajn veroučiteljka”, a potom zaključuje:
Privatna arhiva
- Naravno da se duhovnost može očuvati i u ovom i u svakom vremenu, jer dok god Bog dopušta da neko vreme postoji i da se neka istorija dešava - i spasenje je moguće. Najsigurniji brod u tom smislu nam je Crkva, kroz sve vekove pa i danas, jer je Hristos svevremen i ne postoji to digitalno ili bilo koje drugo doba u kom Hristova nauka nema najveću težinu i vrednost – kaže Andrea Kereš, ističući da ako Hristovu ljubav postavimo kao temelj za sve što gradimo, i ako se vodimo hrišćanskim vrlinama, sva iskušenja koja nailaze će nam pomoći da budemo snažniji i otporniji, da svaku muku pretvorimo u borbu, lekciju i još jedan od razloga da slavimo Boga.
Mitropolit Atanasije ugostio je više ministara Vlade Srbije, otvorio pitanja obnove, zaštite fresaka i buduće saradnje, a razgovori su, umesto protokola, doneli konkretne planove i jasnu poruku da se nasleđe ne čuva rečima nego delima.
Od Morinja do Kotora, život i mučeništvo Mihaila Barbića dobija večnu slavu – uz liturgijsko prisustvo mitropolita Joanikija i arhijereja, vera i hrabrost ovog sveštenika zasijali su kao svetionik za generacije vernika.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
U svetu preplavljenom samoljubljem, teološkinja Andrea Kereš ističe važnost ispovesti kao puta ka duhovnom rastu. Njen priručnik "Tri koraka do ispovesti" pomaže vernicima da prepoznaju svoje grehe, suoče se sa svojim nesavršenostima i izgrade dublji, iskreniji odnos sa Bogom.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Poseta učenika Bogoslovije Svetog Save Sremskoj Kamenici pretvorila se u susret koji je deci doneo radost, a svima ostalima tiho podsećanje da se vera najpre prepoznaje po delima, a ne po rečima.
Recept za domaću štrudlu sa orasima kakva se pravila u danima kada je dozvoljen beli mrs - savršena za sedmicu pred početak Vaskršnjeg posta i za svaki sto oko koga se okuplja porodica.