OVO MNOGI SRBI RADE, A NE ZNAJU DA JE REČ O ČISTOM SATANSKOM NASLEĐU! Otac Bane o ozbiljnim magijskim radnjama koje mogu da unište, a svi ih smatraju bezazlenim navikama!
Pravoslavna vera nije spojiva sa sujeverjem.
Moramo na vreme prepoznati digitalne zamke koje vrebaju, a umesto da nas tehnologija zarobi, trebalo bi da je koristimo kao sredstvo za jačanje našeg duhovnog puta i da kroz odgovoran pristup sačuvamo našu duhovnost i integritet.
U eri digitalne povezanosti, gde su ekrani postali naša prozorska stakla u svet, vernici se suočavaju s novim izazovima. Kako održati balans između digitalne pismenosti i verskog identiteta? Može li se duhovnost očuvati u vremenu digitalnih iskušenja? Ovo su neke od dilema pred kojima se vernici sve češće nalaze. U otklanjanju ovih nedoumica, u razgovoru za Religiju, smernice daje teolog Andrea Kereš, korisnicima društvenih mreža poznatija kao "onlajn veroučiteljka".
- Najveća iskušenja su definitivno sekte i "new age" pravci kojih ima previše i kojima ne može da se stane na put. Postoji mnogo profila koji se bave hrišćanskom tematikom, ali su daleko od pravoslavlja. Jedini način da ih prepoznamo je da se edukujemo o svojoj veri kako bismo uočili razliku. Tu je naravno i pornografski sadržaj kog ima više nego ikad, koji totalno menja percepciju zdravih odnosa i Svete tajne braka - kaže Andrea Kereš.
Internet nam pruža bezgranične mogućnosti za učenje, povezivanje i istraživanje, ali istovremeno postavlja zamke koje mogu poljuljati našu veru. Kako se nositi sa ovim izazovima? Jedan od ključnih koraka je svesna upotreba tehnologije. Umesto da nas tehnologija zarobi, treba da je koristimo kao sredstvo za jačanje našeg duhovnog puta.
- Digitalna pismenost je postala normalnost savremenog čoveka tako da ne mislim da su u suprotnosti ukoliko pametno biramo sadržaj koji konzumiramo i ukoliko u digitalnom svetu ne provodimo više vremena nego u realnom. Zbog toga postoji jedna posebna vrsta izazova gde čovek danas, konzumirajući duhovni sadržaj na internetu, nema potrebu da dođe u crkvu, a liturgija ne može da se prenese preko malih ekrana. U liturgiji se učestvuje.
Živa crkvena zajednica mora da se doživi u realnom svetu da bi imala smisla. Naravno da ćemo neko vreme posvetiti i digitalnom svetu, jer su danas svi tamo - ali čovek ne sme da bude samo “1 na 1” sa ekranom, nego naspram drugog čoveka jer je stvoren za zajednicu - kaže za Religiju teolog Andrea Kereš.
Pronalaženje balansa između digitalne pismenosti i verskog identiteta zahteva svesnost, samokontrolu i obrazovanje. Digitalni svet nudi bezbroj mogućnosti za rast i razvoj, ali samo uz odgovoran pristup možemo sačuvati našu duhovnost i integritet. Kroz ove izazove, vernici mogu pronaći snagu i inspiraciju za dalje koračanje svojim duhovnim putem, čak i u digitalnom dobu.
- Svako vreme nosi svoja iskušenja, a čini mi se da je sada preplavljenost jedno od najvećih, ako nemamo meru u digitalnom svetu, jer smo bombardovani sa toliko informacija sa svih strana… Pažnja nam je rasuta, a fokus slab. A od svih informacija kojima smo okruženi, realno nam treba možda samo dva odsto. Tako da mislim da moramo da budemo odgovorni prema svom duhovnom, mentalnom i fizičkom zdravlju, da se distanciramo i sačuvamo od svega što nije zaista važno - poručuje "onlajn veroučiteljka", a potom zaključuje:
- Naravno da se duhovnost može očuvati i u ovom i u svakom vremenu, jer dok god Bog dopušta da neko vreme postoji i da se neka istorija dešava - i spasenje je moguće. Najsigurniji brod u tom smislu nam je Crkva, kroz sve vekove pa i danas, jer je Hristos svevremen i ne postoji to digitalno ili bilo koje drugo doba u kom Hristova nauka nema najveću težinu i vrednost - kaže Andrea Kereš, ističući da ako Hristovu ljubav postavimo kao temelj za sve što gradimo, i ako se vodimo hrišćanskim vrlinama, sva iskušenja koja nailaze će nam pomoći da budemo snažniji i otporniji, da svaku muku pretvorimo u borbu, lekciju i još jedan od razloga da slavimo Boga.



Sve više sveštenika koristi internet za širenje vere. Paroh crmnički, sveštenik Slobodan Lukić, daje jasan odgovor koliko propovedi u virtuelnom prostoru mogu zadržati svoju duhovnu autentičnost i svrhu.
Viktorija Sinis je nekada verovala da joj takav način života donosi slobodu i finansijsku sigurnost, a onda je donela odluku koja joj je promenila život.
Profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči otkriva kako tehnologija utiče na veru i ponašanje ljudi, zašto mreže mogu biti i korisne i opasne i gde počinje trenutak kada digitalno potiskuje ono suštinsko u čoveku.
Povodom prve godišnjice portala “Kinonija” biće održana rasprava u parohijskom domu Hrama Svetog Save o misiji pravoslavlja u elektronskoj javnoj sferi, uz specijalni video prilog i uručenje zahvalnica saradnicima.
Pravoslavna vera nije spojiva sa sujeverjem.
Pravoslavna vera poziva čoveka da se ne predaje očajanju i strahu zbog porodične prošlosti, već da svoj život usmerava prema Bogu.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Pravoslavna vera poziva čoveka da se ne predaje očajanju i strahu zbog porodične prošlosti, već da svoj život usmerava prema Bogu.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
U pravoslavnom učenju, odnos prema bližnjem zauzima važno mesto u duhovnom životu.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Ruski svetitelj nas uči da pohvale i pokude ne određuju čovekovu vrednost, već da je najvažnije ostati veran istini i pred Bogom i pred sopstvenom savešću.