U svetu preplavljenom samoljubljem, teološkinja Andrea Kereš ističe važnost ispovesti kao puta ka duhovnom rastu. Njen priručnik "Tri koraka do ispovesti" pomaže vernicima da prepoznaju svoje grehe, suoče se sa svojim nesavršenostima i izgrade dublji, iskreniji odnos sa Bogom.
U današnjem brzom svetu, gde dominiraju egoizam i konformizam, retki su oni koji zastanu da bi preispitali svoje postupke i misli. Teološkinja Andrea Kereš, korisnicima društvenih mreža poznatija kao “onlajn veroučiteljka”, podseća nas na značaj ispovesti kao puta ka dubljem razumevanju sebe i svog odnosa sa Bogom.
- Ispovest je važna za svakog čoveka koji želi da gradi svoj odnos sa Bogom, a za savremeno društvo bih rekla da je posebno važna jer živimo u vreme kada su egoizam i konformizam dostigli vrhunac. Ljudima je teško da osveste da nisu savršeni i bezgrešni. Teško im je da priznaju da nisu u pravu, da nisu najbolji i da se ne vrti ceo svet oko nas i naših potreba. Kroz ispovest čovek mnogo bolje upoznaje sebe, ali i Boga - kaže Andrea za “Religiju”.
Privatna arhiva
Andrea Kereš
Na pitanje šta ju je inspirisalo da napiše priručnik "Tri koraka do ispovesti", u kom se osvrće na izazove savremenog društva, ističući kako je ispovest ključna za suočavanje sa sopstvenim nesavršenostima, i kakvu reakciju želi da postigne kod čitalaca, odgovara:
- Kroz pitanja koja dobijam vidim da mnogi nisu ni znali da ispovest postoji u našoj crkvi i da je mnogima teško da dožive sebe kao grešnu osobu i da nađu sebi neki greh, pa onda tvrde da ne znaju ili nemaju šta da ispovede. To onda znači da ili ne znaju da greh definiše sve ono što nas odvaja od savršenog Tvorca, ili misle da su savršeni. Ispovest nas u tom smislu vraća na zemlju, ali nas onda istovremeno i uzdiže ka Bogu.
Andrea Kereš nam takođe skreće pažnju na to da ispovest nije samo čin priznanja greha, već i prilika za duhovni rast i bliže povezivanje sa božanskim. Kroz ovaj proces, pojedinci ne samo da prepoznaju svoje slabosti, već i dobijaju snagu da se suoče sa njima i napreduju na svom duhovnom putu.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U zapisima iz 1901. i 1902. godine, ovaj ruski svetitelj predvideo je vreme kada će se svetinje gaziti, greh uzdizati, a istina izvrnuti u laž — i ostavio poruku koja i danas može da spase dušu i narod.
Kada život krene nizbrdo, a srce zavapi: „Zašto baš meni?“, možda nije reč o kazni, već o tajanstvenom duhovnom nasleđu koje se nevidljivo prenosi kroz pokolenja.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.