U svetu preplavljenom samoljubljem, teološkinja Andrea Kereš ističe važnost ispovesti kao puta ka duhovnom rastu. Njen priručnik "Tri koraka do ispovesti" pomaže vernicima da prepoznaju svoje grehe, suoče se sa svojim nesavršenostima i izgrade dublji, iskreniji odnos sa Bogom.
U današnjem brzom svetu, gde dominiraju egoizam i konformizam, retki su oni koji zastanu da bi preispitali svoje postupke i misli. Teološkinja Andrea Kereš, korisnicima društvenih mreža poznatija kao “onlajn veroučiteljka”, podseća nas na značaj ispovesti kao puta ka dubljem razumevanju sebe i svog odnosa sa Bogom.
- Ispovest je važna za svakog čoveka koji želi da gradi svoj odnos sa Bogom, a za savremeno društvo bih rekla da je posebno važna jer živimo u vreme kada su egoizam i konformizam dostigli vrhunac. Ljudima je teško da osveste da nisu savršeni i bezgrešni. Teško im je da priznaju da nisu u pravu, da nisu najbolji i da se ne vrti ceo svet oko nas i naših potreba. Kroz ispovest čovek mnogo bolje upoznaje sebe, ali i Boga - kaže Andrea za “Religiju”.
Privatna arhiva
Andrea Kereš
Na pitanje šta ju je inspirisalo da napiše priručnik "Tri koraka do ispovesti", u kom se osvrće na izazove savremenog društva, ističući kako je ispovest ključna za suočavanje sa sopstvenim nesavršenostima, i kakvu reakciju želi da postigne kod čitalaca, odgovara:
- Kroz pitanja koja dobijam vidim da mnogi nisu ni znali da ispovest postoji u našoj crkvi i da je mnogima teško da dožive sebe kao grešnu osobu i da nađu sebi neki greh, pa onda tvrde da ne znaju ili nemaju šta da ispovede. To onda znači da ili ne znaju da greh definiše sve ono što nas odvaja od savršenog Tvorca, ili misle da su savršeni. Ispovest nas u tom smislu vraća na zemlju, ali nas onda istovremeno i uzdiže ka Bogu.
Andrea Kereš nam takođe skreće pažnju na to da ispovest nije samo čin priznanja greha, već i prilika za duhovni rast i bliže povezivanje sa božanskim. Kroz ovaj proces, pojedinci ne samo da prepoznaju svoje slabosti, već i dobijaju snagu da se suoče sa njima i napreduju na svom duhovnom putu.
Sutra će se u Manastiru Pokrova Presvete Bogorodice služiti zaupokojena liturgija i opijelo, a vekovna svetinja Gornji Brčeli čuva sećanje na monahinju koja je ostavila dubok duhovni trag.
Dragutin Lalatović i Marinko Jovanović zakoračili su putem poslušnosti, molitve i unutrašnjeg preobražaja u jednoj od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Tokom liturgije u Kragujevcu mitropolit šumadijski govorio o suštini pokajanja i upozorio da istinsko obraćenje ne počinje rečima, već promenom misli, želja i čitavog načina života, bez čega nema ni spasenja.
Reči jednog od najvećih duhovnika 20. veka podsećaju da nijedan greh nije jači od Božijeg milosrđa i da svaki čovek može pronaći put ka pokajanju i svetosti.
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.