U svojoj besedi posle liturgije, mitropolit dalmatinski Nikodim podsetio je da je po predanju apostol Pavle pohodio dalmatinski kraj i da kao naslednici onih koji su u to davno vreme primili hrišćanstvo od samih apostola, treba da budemo ponosni na tu činjenicu.
U srcu živopisne dalmatinske Bukovice, gde se prostire skromno, ali ponosno Biovičino Selo, održana je četvorodnevna veličanstvena svetkovina povodom pet vekova crkve posvećene Svetim prvovrhovnim apostolima Petru i Pavlu. Ovo selo, u kom po popisu iz 2021. godine živi svega 129 stanovnika, uglavnom Srba, iznedrilo je bogatu tradiciju i čuvalo je veru predaka kroz vekove, uprkos svim izazovima vremena.
Foto: SPC
Hrama Svetog Petra i Pavla u Biovičinom Selu
Centralni događaj proslave bila je sveta liturgija koju je služio mitropolit dalmatinski Nikodim, okupljajući verni narod u molitvenom zajedništvu. Vladika Nikodim je u svojoj nadahnutoj besedi istakao značaj apostola Petra i Pavla, naglašavajući njihovu ulogu u širenju hrišćanske vere širom sveta, pa i do samih krajeva Dalmacije.
- Sabrali smo se danas da proslavimo Svete prvovrhovne apostole Petra i Pavla, koji su proslavili ime Gospodnje po čitavome svetu, a apostol Pavle je, po predanju, čak bio u ovim našim krajevima i poslao ovde svog učenika Tita i ova naša Dalmacija je jedan i jedini kraj Srpske pravoslavne crkve koji je apostolska katedra - rekao je mitropolit.
Foto: SPC
Nafora posle svete liturgije u Hramau Svetog Petra i Pavla
Njegove reči odjekivale su među okupljenima, podsećajući ih na duboke korene hrišćanstva u njihovom kraju.
- Mi, kao naslednici onih koji su u to davno vreme primili hrišćanstvo od samih apostola, treba da budemo ponosni na tu činjenicu da pripadamo narodu koji se još iz tog vremena nalazi u ovim krajevima, kao i da sledimo Jevanđelje koje nam je davno predato i da ispunjavamo reč Božju ne bismo li nasledili Carstvo nebesko - nadovezao se mitropolit, pozivajući prisutne na jedinstvo i očuvanje vere.
Uz liturgijsko slavlje, proslava jubileja bila je obogaćena izložbom „Pravoslavlje u Bukovici,” koja je predstavila istorijat hrama, sela i znamenitih ljudi ovog kraja. Autori izložbe, Nataša Bulatović i Srboljub Opačić, sa velikom ljubavlju i posvećenošću priredili su ovu postavku, želeći da probude ponos i sećanje na slavne dalmatinske pretke.
Svečanost je trajala četiri dana, tokom kojih su se meštani i gosti sa svih strana okupljali, slaveći i sećajući se svojih korena, jačajući veze i gradeći mostove za budućnost. Radost i duhovno uzdizanje koje su doživeli prisutni ostaviće dubok trag, podsećajući ih da su deca i naslednici svetlosti, sa željom da i ubuduće, na mnoga i blaga leta, okupljaju se u svom voljenom selu, nikada ne zaboravljajući ovaj svoj kraj i veru svojih predaka.
Ovaj jubilej nije bio samo proslava prošlosti, već i inspiracija za budućnost, nadahnuće za nove generacije da sa ponosom čuvaju nasleđe vere i ljubavi koje im je povereno.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Obeležavajući zajednički praznik svih svetih apostola, prisećamo se mučeništva koje su pretrpeli za širenje Hristove vere, kao i načina na koji je svaki od njih skončao svoj ovozemaljski život.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.