TAJNA UNUTRAŠNJEG MIRA KOJU SVAKO MOŽE RAZUMETI: Reči koje donose smirenje u vremenu promena
Za 31. decembar, izabrani stihovi iz sure El Ikhlas u knjizi „Kuran – 365 odabranih ajeta“ podsećaju na Božju jedinstvenost i savršenstvo.
U drevnom manastiru, zadužbini kneginje Jelene Nemanjić Šubić, vernici će se okupiti iz svih krajeva sveta kako bi zajedno obeležili jedan od najvećih praznika Srpske pravoslavne crkve, osnažujući vezu s duhovnom i kulturnom baštinom svog naroda.
Na svetli praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta 2024. godine, manastir Krka u Dalmaciji, drevno središte duhovnosti i kulture srpskog naroda, biće svedok značajnog događaja. Patrijarh srpski Porfirije služiće svetu arhijerejsku liturgiju, koja će započeti u 9 časova, okupljajući verni narod iz svih krajeva Hrvatske, Republike Srpske, Srbije i daleke dijaspore.
Manastir Krka, čiji koreni sežu u daleku 1345. godinu, kada ga je zadužila kneginja Jelena Nemanjić Šubić, sestra cara Dušana, postao je kroz vekove utočište i svetionik vere za Srbe u Dalmaciji. Ovaj duhovni biser, koji se nalazi između Knina i Šibenika, svake godine na Preobraženje postaje dom hiljadama vernika, koji dolaze da obnove svoju veru i duhovnu snagu. Posebnost ovog svetilišta leži u njegovoj bogatoj istoriji, jer su u njemu, u teškim vremenima turskih upada, utočište našli kaluđeri iz porušenih manastira Dragovića i Krupe.
Bogoslovska škola, osnovana još 1615. godine, predstavlja temelj obrazovanja za srpsko sveštenstvo i simbol očuvanja vere i tradicije. Iako je njeno delovanje bilo prekidano i premeštano zbog političkih i vojnih prilika, škola je obnovila svoj rad u manastiru Krka 1962. godine, a danas je ponovo važan centar duhovnog obrazovanja. Njeni temelji, osveštani 1985. godine, nose kamenje iz Pećke Patrijaršije, manastira Krupe i Dragovića, kao i iz gradova Šibenika, Zadra i Benkovca, čime simbolizuju vezu između prošlosti i budućnosti srpskog naroda.
Ove godine, Svedalmatinski sabor Srba, najmasovnija narodno-crkvena manifestacija Srba u Hrvatskoj, počeće svečano uoči Preobraženja, okupivši vernike u molitvi i zajedništvu. Svi oni koji se u manastiru Krka okupe, osetiće snagu i lepotu pravoslavne liturgije, pod svodovima svetilišta koje već vekovima stoji kao simbol istrajnosti i vere.
Ovaj događaj, na čelu sa patrijarhom Porfirijem, biće prilika da se osnaži duh zajedništva i podseti na bogatu duhovnu i kulturnu baštinu Srba u Dalmaciji, koju manastir Krka sa ljubavlju čuva kroz vekove.



U drevnoj svetinji, staroj više od šest vekova, hiljade vernika sabralo se da uveliča tradicionalnu manifestaciju, da obnovi svoju veru i pronađe mir, slušajući nadahnutu besedu poglavara Srpske pravoslavne crkve o preobražaju duše i usklađivanju sa Božjom tvorevinom.
U Vladičanskom dvoru u Novom Sadu, mitropolit bački ugostio je sveštenike i njihove supruge povodom obeležavanja godišnjice završetka njihovog školovanja. Ovaj srdačan susret ojačao je duhovne veze i obnovio sećanja na mladalačke dane provedene u manastiru Krka.
Poštanska marka na kojoj je ikona Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji, kao most između istorije, umetnosti i savremenog života.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
Od prizrenske Bogoslovije do parohija niškog kraja, život sveštenika Srboljuba Kaplarevića bio je posvećen ljudima, a ne javnosti; njegov odlazak otvorio je sećanja na službu koja se merila poverenjem, a ne rečima.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti oci nas podsećaju da nema istinske vere bez dela, niti prave ljubavi bez žrtve.
Desert koji se podjednako rado iznosi pred goste i ostavlja za miran ili svečani porodični ručak u danima posta na ulju.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.