U drevnom manastiru, zadužbini kneginje Jelene Nemanjić Šubić, vernici će se okupiti iz svih krajeva sveta kako bi zajedno obeležili jedan od najvećih praznika Srpske pravoslavne crkve, osnažujući vezu s duhovnom i kulturnom baštinom svog naroda.
Na svetli praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta 2024. godine, manastir Krka u Dalmaciji, drevno središte duhovnosti i kulture srpskog naroda, biće svedok značajnog događaja. Patrijarh srpski Porfirije služiće svetu arhijerejsku liturgiju, koja će započeti u 9 časova, okupljajući verni narod iz svih krajeva Hrvatske, Republike Srpske, Srbije i daleke dijaspore.
Printscreen/YouTube/Born in Dalmatia
Manastir Krka
Manastir Krka, čiji koreni sežu u daleku 1345. godinu, kada ga je zadužila kneginja Jelena Nemanjić Šubić, sestra cara Dušana, postao je kroz vekove utočište i svetionik vere za Srbe u Dalmaciji. Ovaj duhovni biser, koji se nalazi između Knina i Šibenika, svake godine na Preobraženje postaje dom hiljadama vernika, koji dolaze da obnove svoju veru i duhovnu snagu. Posebnost ovog svetilišta leži u njegovoj bogatoj istoriji, jer su u njemu, u teškim vremenima turskih upada, utočište našli kaluđeri iz porušenih manastira Dragovića i Krupe.
Printscreen/YouTube/Born in Dalmatia
Porta Manastira Krka
Bogoslovska škola, osnovana još 1615. godine, predstavlja temelj obrazovanja za srpsko sveštenstvo i simbol očuvanja vere i tradicije. Iako je njeno delovanje bilo prekidano i premeštano zbog političkih i vojnih prilika, škola je obnovila svoj rad u manastiru Krka 1962. godine, a danas je ponovo važan centar duhovnog obrazovanja. Njeni temelji, osveštani 1985. godine, nose kamenje iz Pećke Patrijaršije, manastira Krupe i Dragovića, kao i iz gradova Šibenika, Zadra i Benkovca, čime simbolizuju vezu između prošlosti i budućnosti srpskog naroda.
Printscreen/YouTube/Born in Dalmatia
Manastir Krka
Ove godine, Svedalmatinski sabor Srba, najmasovnija narodno-crkvena manifestacija Srba u Hrvatskoj, počeće svečano uoči Preobraženja, okupivši vernike u molitvi i zajedništvu. Svi oni koji se u manastiru Krka okupe, osetiće snagu i lepotu pravoslavne liturgije, pod svodovima svetilišta koje već vekovima stoji kao simbol istrajnosti i vere.
Ovaj događaj, na čelu sa patrijarhom Porfirijem, biće prilika da se osnaži duh zajedništva i podseti na bogatu duhovnu i kulturnu baštinu Srba u Dalmaciji, koju manastir Krka sa ljubavlju čuva kroz vekove.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Metodija po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Jankit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Tome apostola, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada život postane pretežak i izgubi se osećaj smisla, pravoslavno predanje nudi drugačije viđenje: iskušenja nisu znak napuštanja, već put koji se kasnije otkriva kao vođenje kroz veru i istrajnost.
Na ulazu u manastir stoje uputstva koja nisu puka pravila ponašanja, već deo viševekovnog poretka Svete Gore. Zašto se određene navike ostavljaju pred kapijom Atosa i kakvu poruku Epistati upućuju poklonicima?
Od hramova do krsnih slava u domovima, ovi znaci vere imaju duboku simboliku, ali Crkva upozorava na granicu između pobožnosti i narodnih verovanja koja se udaljavaju od njenog učenja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U drevnoj svetinji, staroj više od šest vekova, hiljade vernika sabralo se da uveliča tradicionalnu manifestaciju, da obnovi svoju veru i pronađe mir, slušajući nadahnutu besedu poglavara Srpske pravoslavne crkve o preobražaju duše i usklađivanju sa Božjom tvorevinom.
U Vladičanskom dvoru u Novom Sadu, mitropolit bački ugostio je sveštenike i njihove supruge povodom obeležavanja godišnjice završetka njihovog školovanja. Ovaj srdačan susret ojačao je duhovne veze i obnovio sećanja na mladalačke dane provedene u manastiru Krka.
Protojerej Dejan Krstić razgovarao je sa štićenicima i vaspitačima o Kosovskoj etici, savesti i pokajanju, podsećajući da čovek nije određen samo svojim padovima, već i odlukama koje donosi posle njih.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Od brašna, kakaa, mineralne vode i nekoliko uobičajenih namirnica nastaje jednostavna poslastica koja se priprema bez mnogo truda, a ostaje vazdušasta, punog ukusa i prijatne voćne svežine.