MOLITVE OVIH LJUDI BOG NAJPRE USLIŠI: Starac Pajsije otkriva kako i stradanje može da isceljuje
U trenucima tuge i nepravde, reči svetogorskog starca otkrivaju kako molitva za druge preobražava i dušu i život
U drevnom manastiru, zadužbini kneginje Jelene Nemanjić Šubić, vernici će se okupiti iz svih krajeva sveta kako bi zajedno obeležili jedan od najvećih praznika Srpske pravoslavne crkve, osnažujući vezu s duhovnom i kulturnom baštinom svog naroda.
Na svetli praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta 2024. godine, manastir Krka u Dalmaciji, drevno središte duhovnosti i kulture srpskog naroda, biće svedok značajnog događaja. Patrijarh srpski Porfirije služiće svetu arhijerejsku liturgiju, koja će započeti u 9 časova, okupljajući verni narod iz svih krajeva Hrvatske, Republike Srpske, Srbije i daleke dijaspore.
Manastir Krka, čiji koreni sežu u daleku 1345. godinu, kada ga je zadužila kneginja Jelena Nemanjić Šubić, sestra cara Dušana, postao je kroz vekove utočište i svetionik vere za Srbe u Dalmaciji. Ovaj duhovni biser, koji se nalazi između Knina i Šibenika, svake godine na Preobraženje postaje dom hiljadama vernika, koji dolaze da obnove svoju veru i duhovnu snagu. Posebnost ovog svetilišta leži u njegovoj bogatoj istoriji, jer su u njemu, u teškim vremenima turskih upada, utočište našli kaluđeri iz porušenih manastira Dragovića i Krupe.
Bogoslovska škola, osnovana još 1615. godine, predstavlja temelj obrazovanja za srpsko sveštenstvo i simbol očuvanja vere i tradicije. Iako je njeno delovanje bilo prekidano i premeštano zbog političkih i vojnih prilika, škola je obnovila svoj rad u manastiru Krka 1962. godine, a danas je ponovo važan centar duhovnog obrazovanja. Njeni temelji, osveštani 1985. godine, nose kamenje iz Pećke Patrijaršije, manastira Krupe i Dragovića, kao i iz gradova Šibenika, Zadra i Benkovca, čime simbolizuju vezu između prošlosti i budućnosti srpskog naroda.
Ove godine, Svedalmatinski sabor Srba, najmasovnija narodno-crkvena manifestacija Srba u Hrvatskoj, počeće svečano uoči Preobraženja, okupivši vernike u molitvi i zajedništvu. Svi oni koji se u manastiru Krka okupe, osetiće snagu i lepotu pravoslavne liturgije, pod svodovima svetilišta koje već vekovima stoji kao simbol istrajnosti i vere.
Ovaj događaj, na čelu sa patrijarhom Porfirijem, biće prilika da se osnaži duh zajedništva i podseti na bogatu duhovnu i kulturnu baštinu Srba u Dalmaciji, koju manastir Krka sa ljubavlju čuva kroz vekove.



U drevnoj svetinji, staroj više od šest vekova, hiljade vernika sabralo se da uveliča tradicionalnu manifestaciju, da obnovi svoju veru i pronađe mir, slušajući nadahnutu besedu poglavara Srpske pravoslavne crkve o preobražaju duše i usklađivanju sa Božjom tvorevinom.
U Vladičanskom dvoru u Novom Sadu, mitropolit bački ugostio je sveštenike i njihove supruge povodom obeležavanja godišnjice završetka njihovog školovanja. Ovaj srdačan susret ojačao je duhovne veze i obnovio sećanja na mladalačke dane provedene u manastiru Krka.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
U selu Ljubižda, nakon gotovo tri decenije tišine, raseljeni meštani su se ponovo sabrali oko svog hrama, pretvarajući bogosluženje u snažnu poruku opstanka Srba na Kosovu i Metohiji.
Nakon niza tvrdnji o"„selidbi" i navodnoj nelegalnoj izgradnji, Eparhija raško-prizrenska prvi put sistematski iznosi odluke Sabora, zakonske dozvole i stručna mišljenja, odbacujući optužbe koje su uzburkale javnost.
Nakon liturgije koju je služio mitropolit šumadijski Jovan, sveštenici iz tri namesništva i profesori Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta otvorili su razgovor o izazovima crkvenog života koji se ne vide sa ambona.
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Porodice se okupljaju, običaji oživljavaju, a svaka trpeza skriva poruku o dobroti, zajedništvu i malim delima koja menjaju svakodnevicu.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
Jednostavno, sočno i izdašno jelo koje se nekada pripremalo u danima kada crkva ne propisuje post, a danas može da postane omiljeni ručak svakog dana.