U drevnom manastiru, zadužbini kneginje Jelene Nemanjić Šubić, vernici će se okupiti iz svih krajeva sveta kako bi zajedno obeležili jedan od najvećih praznika Srpske pravoslavne crkve, osnažujući vezu s duhovnom i kulturnom baštinom svog naroda.
Na svetli praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta 2024. godine, manastir Krka u Dalmaciji, drevno središte duhovnosti i kulture srpskog naroda, biće svedok značajnog događaja. Patrijarh srpski Porfirije služiće svetu arhijerejsku liturgiju, koja će započeti u 9 časova, okupljajući verni narod iz svih krajeva Hrvatske, Republike Srpske, Srbije i daleke dijaspore.
Printscreen/YouTube/Born in Dalmatia
Manastir Krka
Manastir Krka, čiji koreni sežu u daleku 1345. godinu, kada ga je zadužila kneginja Jelena Nemanjić Šubić, sestra cara Dušana, postao je kroz vekove utočište i svetionik vere za Srbe u Dalmaciji. Ovaj duhovni biser, koji se nalazi između Knina i Šibenika, svake godine na Preobraženje postaje dom hiljadama vernika, koji dolaze da obnove svoju veru i duhovnu snagu. Posebnost ovog svetilišta leži u njegovoj bogatoj istoriji, jer su u njemu, u teškim vremenima turskih upada, utočište našli kaluđeri iz porušenih manastira Dragovića i Krupe.
Printscreen/YouTube/Born in Dalmatia
Porta Manastira Krka
Bogoslovska škola, osnovana još 1615. godine, predstavlja temelj obrazovanja za srpsko sveštenstvo i simbol očuvanja vere i tradicije. Iako je njeno delovanje bilo prekidano i premeštano zbog političkih i vojnih prilika, škola je obnovila svoj rad u manastiru Krka 1962. godine, a danas je ponovo važan centar duhovnog obrazovanja. Njeni temelji, osveštani 1985. godine, nose kamenje iz Pećke Patrijaršije, manastira Krupe i Dragovića, kao i iz gradova Šibenika, Zadra i Benkovca, čime simbolizuju vezu između prošlosti i budućnosti srpskog naroda.
Printscreen/YouTube/Born in Dalmatia
Manastir Krka
Ove godine, Svedalmatinski sabor Srba, najmasovnija narodno-crkvena manifestacija Srba u Hrvatskoj, počeće svečano uoči Preobraženja, okupivši vernike u molitvi i zajedništvu. Svi oni koji se u manastiru Krka okupe, osetiće snagu i lepotu pravoslavne liturgije, pod svodovima svetilišta koje već vekovima stoji kao simbol istrajnosti i vere.
Ovaj događaj, na čelu sa patrijarhom Porfirijem, biće prilika da se osnaži duh zajedništva i podseti na bogatu duhovnu i kulturnu baštinu Srba u Dalmaciji, koju manastir Krka sa ljubavlju čuva kroz vekove.
Od Hristovih reči o Pričešću do Tomine sumnje i pažljivo usmerene svetlosti, svaki prizor na čuvenom remek-delu ima svoje značenje, a perspektiva stvara utisak da se i posmatrač nalazi za trpezom.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Jevstatija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita. Katolička crkva obeležava Svetog Dionizija Areopagita, Jevreji obeležavaju Šmini aceret, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Majka se požalila svetogorskom starcu da joj sin više ne obraća pažnju, a njegov savet bio je neočekivan: da prestane da mu govori šta mora da uradi i da svoju brigu pokaže na drugi način.
U drevnoj svetinji, staroj više od šest vekova, hiljade vernika sabralo se da uveliča tradicionalnu manifestaciju, da obnovi svoju veru i pronađe mir, slušajući nadahnutu besedu poglavara Srpske pravoslavne crkve o preobražaju duše i usklađivanju sa Božjom tvorevinom.
U svojoj besedi posle liturgije, mitropolit dalmatinski Nikodim podsetio je da je po predanju apostol Pavle pohodio dalmatinski kraj i da kao naslednici onih koji su u to davno vreme primili hrišćanstvo od samih apostola, treba da budemo ponosni na tu činjenicu.
Na prazničnoj liturgiji vernicima se obratio mitropolit dalmatinski Nikodim, pozvavši ih da ljubav prema Bogu potvrde brigom o bližnjima i da nastave tradiciju svojih predaka.
Patrijarh srpski istakao je da sećanje na nevine žrtve mora biti prožeto molitvom i ljubavlju, a ne mržnjom, i pozvao narod da u veri pronađe snagu za zajedništvo i nadu.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.