U drevnom manastiru, zadužbini kneginje Jelene Nemanjić Šubić, vernici će se okupiti iz svih krajeva sveta kako bi zajedno obeležili jedan od najvećih praznika Srpske pravoslavne crkve, osnažujući vezu s duhovnom i kulturnom baštinom svog naroda.
Na svetli praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta 2024. godine, manastir Krka u Dalmaciji, drevno središte duhovnosti i kulture srpskog naroda, biće svedok značajnog događaja. Patrijarh srpski Porfirije služiće svetu arhijerejsku liturgiju, koja će započeti u 9 časova, okupljajući verni narod iz svih krajeva Hrvatske, Republike Srpske, Srbije i daleke dijaspore.
Printscreen/YouTube/Born in Dalmatia
Manastir Krka
Manastir Krka, čiji koreni sežu u daleku 1345. godinu, kada ga je zadužila kneginja Jelena Nemanjić Šubić, sestra cara Dušana, postao je kroz vekove utočište i svetionik vere za Srbe u Dalmaciji. Ovaj duhovni biser, koji se nalazi između Knina i Šibenika, svake godine na Preobraženje postaje dom hiljadama vernika, koji dolaze da obnove svoju veru i duhovnu snagu. Posebnost ovog svetilišta leži u njegovoj bogatoj istoriji, jer su u njemu, u teškim vremenima turskih upada, utočište našli kaluđeri iz porušenih manastira Dragovića i Krupe.
Printscreen/YouTube/Born in Dalmatia
Porta Manastira Krka
Bogoslovska škola, osnovana još 1615. godine, predstavlja temelj obrazovanja za srpsko sveštenstvo i simbol očuvanja vere i tradicije. Iako je njeno delovanje bilo prekidano i premeštano zbog političkih i vojnih prilika, škola je obnovila svoj rad u manastiru Krka 1962. godine, a danas je ponovo važan centar duhovnog obrazovanja. Njeni temelji, osveštani 1985. godine, nose kamenje iz Pećke Patrijaršije, manastira Krupe i Dragovića, kao i iz gradova Šibenika, Zadra i Benkovca, čime simbolizuju vezu između prošlosti i budućnosti srpskog naroda.
Printscreen/YouTube/Born in Dalmatia
Manastir Krka
Ove godine, Svedalmatinski sabor Srba, najmasovnija narodno-crkvena manifestacija Srba u Hrvatskoj, počeće svečano uoči Preobraženja, okupivši vernike u molitvi i zajedništvu. Svi oni koji se u manastiru Krka okupe, osetiće snagu i lepotu pravoslavne liturgije, pod svodovima svetilišta koje već vekovima stoji kao simbol istrajnosti i vere.
Ovaj događaj, na čelu sa patrijarhom Porfirijem, biće prilika da se osnaži duh zajedništva i podseti na bogatu duhovnu i kulturnu baštinu Srba u Dalmaciji, koju manastir Krka sa ljubavlju čuva kroz vekove.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U drevnoj svetinji, staroj više od šest vekova, hiljade vernika sabralo se da uveliča tradicionalnu manifestaciju, da obnovi svoju veru i pronađe mir, slušajući nadahnutu besedu poglavara Srpske pravoslavne crkve o preobražaju duše i usklađivanju sa Božjom tvorevinom.
U svojoj besedi posle liturgije, mitropolit dalmatinski Nikodim podsetio je da je po predanju apostol Pavle pohodio dalmatinski kraj i da kao naslednici onih koji su u to davno vreme primili hrišćanstvo od samih apostola, treba da budemo ponosni na tu činjenicu.
Na prazničnoj liturgiji vernicima se obratio mitropolit dalmatinski Nikodim, pozvavši ih da ljubav prema Bogu potvrde brigom o bližnjima i da nastave tradiciju svojih predaka.
Patrijarh srpski istakao je da sećanje na nevine žrtve mora biti prožeto molitvom i ljubavlju, a ne mržnjom, i pozvao narod da u veri pronađe snagu za zajedništvo i nadu.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.