ON JE BIO JEDAN OD SEDAMDESETORICE I PRVI BRITANSKI EPISKOP: Sutra slavimo Svetog Aristovula
Spominje se u poslanici Rimljanima kao jedan od onih kojima apostol Pavle šalje pozdrave.
Maksimilijan, Jamvlih, Martinijan, Jovan, Dionisije, Ekzakustodijan i Antonin, hrabri vojnici koji su svojim životom i verom nadjačali carevu tiraniju, doživeli su čudesno vaskrsenje nakon dvovekovnog sna i postali nepokolebljivi svedoci Hristove pobede nad smrću.
Srpska pravoslavna crkva i njeni verni sinovi i kćeri, 17. avgusta sa dubokom pobožnošću obeležavaju praznik Svetih sedam mučenika iz Efesa, slavnih svedoka vere koji su svojim životima i čudesnim snom ispisali jedno od najveličanstvenijih poglavlja hrišćanske istorije.
U vreme cara Dekija, kada su progonstva hrišćana bila na vrhuncu, sedmorica mladih vojnika iz Efesa, sinovi uglednih starešina, pokazali su nepokolebljivu veru u Hrista. Njihova imena, koja odzvanjaju kroz vekove, bila su Maksimilijan, Jamvlih, Martinijan, Jovan, Dionisije, Ekzakustodijan i Antonin.
U svom usrdnom molitvenom trudu, oni su se suzdržali od nečistih žrtvoprinošenja idolima i povukli se u pećinu na brdu Ohlon, gde su tražili utočište od careve tiranije. No, zlo nije imalo milosti – car Dekije naredi da se pećina zazida, osudivši mladiće na strašnu smrt u tami i tišini.
Ali, Bog u svojoj beskonačnoj mudrosti i milosti, učini veliko čudo. Umesto smrti, mladim mučenicima darova san, dubok i dugotrajan, koji premosti vekove. Kada su se, po Božijem promislu, probudili nakon više od dva veka, svet se susreo sa nečim neviđenim i nečuvenim. Bili su isti, u telu i duhu, kao onog dana kada su zaspali, svedoci vaskrsenja pre opšteg vaskrsenja.
Njihovo buđenje dogodilo se u vreme cara Teodosija Mlađeg, kada je među vernim izbio veliki spor oko vaskrsenja mrtvih. Car, mučen žalosti zbog rasprava i nevere, molio je Boga za znak, za svetlost koja će rasvetliti duše i umove vernih. I Božji odgovor došao je kroz čudo na brdu Ohlon, gde su pastiri Adolija slučajno otkrili zapečaćenu pećinu dok su pravili torove za ovce.
Teodosije, obuzet divljenjem i smirenom radošću, pohita da susretne ove svete mladiće, da razgovara s njima i uveri se u snagu Božijeg dela. I zaista, sedmorica mučenika svedočili su mu o istini vaskrsenja, o Božijem promislu i ljubavi koja premošćuje smrt i vreme.Posle sedam dana, ponovo su usnuli, čekajući onaj dan kada će svi pravednici vaskrsnuti na večni život.
Danas, kroz molitve i akatist, sećamo se ovih sedam svetih mučenika, podsećajući se na njihovu veru, hrabrost i poslušnost Božijoj volji. Oni su primer svakom verniku da vera u Hrista pobeđuje sve strahote ovog sveta, i da nas Gospod nikada ne ostavlja, čak ni u najdubljoj tami. Njihova imena i dela su večni izvor nadahnuća, podsećajući nas na moć vere koja je jača od smrti.

Od Jerusalima, preko Svete Gore do Rusije, od izgubljenih ruku do isceljenja – ova svetinja se 25. januara posebno proslavlja, a vernici joj se obraćaju za porođaj, zdravlje deteta i pomoć onda kada ljudska snaga više nije dovoljna.
Ruska novinarka Aleksandra Gripas otkriva kako joj je molitva, iako tada još nije bila krštena, spasla ćerku od sigurne smrti i zauvek promenila njen život i veru.
Kada su lekari izgubili svaku nadu, porodica je utehu pronašla u molitvama Svetom Luki Lekaru. U noći uoči njegovog praznika, jedan neočekivani susret doneo je vest koja je promenila sve…
Najveća čuda Svete Ksenije Petrogradske, koja je svojom nevidljivom rukom spasavala živote, domove, porodice i donosila utehu
Spominje se u poslanici Rimljanima kao jedan od onih kojima apostol Pavle šalje pozdrave.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Agapija po starom i Prepodobnog mučenika Evstratija Pečerskog po novom kalendaru. Katolici slave Svetu Prisku, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Benedikta Nursijskog po starom i Svetu Matronu Solunsku po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Ruperta, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Nikifora Carigradskog po starom i Sabor Svetog Arhangela Gavrila po novom kalendaru. Katolici slave Svete Montana i Maksimu, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Agapija po starom i Prepodobnog mučenika Evstratija Pečerskog po novom kalendaru. Katolici slave Svetu Prisku, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika
Protojerej Andrej Tkačov ukazuje na opasnost koja tiho oblikuje naše misli i odlučuje o sudbini duše.
Kapi svetog mira dirnule su srca pacijenata i osoblja, a vernici svedoče o trenutku vere i utehe koji će dugo pamtiti.