„ZAVLADALI SU MRŽNJA I INTERESI BEZ IKAKVE SVETLOSTI“: Iz svetinje u Hrvatskoj, vladika Heruvim uputio opomenu koju Srbi s obe strane Dunava moraju da čuju
U hramu u Bijelom Brdu, mestu koje i danas čuva zavet predaka, episkop osečkopoljski i baranjski predvodio je liturgiju i održao besedu koja osvetljava put kroz tamu savremenog sveta, podsećajući na progon hrišćana i snagu ljubavi kao poslednje bojište dobra.
Na praznik Svetih apostola Vartolomeja i Varnave, u hramu Prenosa moštiju svetog oca Nikolaja u Bijelom Brdu, u opštini Erdut u istočnom delu Hrvatske, arhijerejsku liturgiju služio je episkop osečkopoljski i baranjski Heruvim.
Ovo liturgijsko sabranje, u mestu koje se nalazi tik uz obalu Dunava, poprimilo je dimenzije praznika vere, zajedništva i duhovnog osnaženja za srpski pravoslavni narod koji na tom prostoru živi decenijama u izazovnim okolnostima.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Vernici na liturgiji u hramu Prenosa moštiju svetog oca Nikolaja u Bijelom Brdu
Beseda vladike Heruvima - upozorenje svetu koji gubi Boga
U nadahnutoj besedi vernicima i sveštenstvu, vladika Heruvim govorio je o savremenim izazovima hrišćanskog života i potrebi da se čovek vrati temeljnim vrednostima Jevanđelja.
— Sabirajući se na liturgiji, poučavamo se Jevanđeljem Hristovim. Tamo gde je tama i pustoš, tamo čovek traži Gospoda. Nažalost, današnji svet gotovo da više i ne pokazuje želju da živi sa Bogom — poručio je vladika, osvrnuvši se na stradanja hrišćana, naročito u Antiohiji.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Liturgija u u hramu Prenosa moštiju svetog oca Nikolaja u Bijelom Brdu
Govoreći o krstu Hristovom, naglasio je da on nije teret bez smisla, već simbol pobede nad zlom:
— Apostoli i mučenici pokazali su kako sejati seme Jevanđelja uprkos svim nedaćama. Ljubav je ta koja pobeđuje. U njoj je smisao. Bog je ljubav, i ako je Bog ljubav, ni mi ne smemo gledati druge bez ljubavi. Samo kroz ljubav dolazimo do Carstva nebeskog.
Crkva kao zajednica ljubavi: mesto gde se nosimo jedni drugima
Vladika Heruvim osvrnuo se i na značaj liturgijskog zajedništva, ističući da je Crkva Telo Hristovo, a svaki vernik ud toga tela.
— U liturgijskoj zajednici ispunjava se smisao postojanja. To je mesto gde se svi sabiramo, gde nosimo jedni druge i zajedno rastemo u veri — rekao je.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Vernici na liturgiji u hramu Prenosa moštiju svetog oca Nikolaja u Bijelom Brdu
Podrška narodu i Crkvi: pohvala Srbima iz Bijelog Brda
U nastavku je uputio reči podrške i zahvalnosti meštanima Bijelog Brda, naglasivši da ovo mesto ima mnogo čime da se ponosi:
— „Ovo je mesto divnih ljudi, domaćina, mladih preduzetnika i poljoprivrednika. Ljudi koji pomažu Crkvi i trude se da budu uz nju — to je dar i blagoslov. Ne dozvolite da vas sitnice udalje jedne od drugih. Gospod je sve dao, samo je na nama da Njegovu ljubav iskoristimo na pravi način“.
Značaj sabranja za Srbe u Hrvatskoj
Liturgijsko sabranje u Bijelom Brdu nije bilo važno samo kao verski događaj, već i kao simbol očuvanja identiteta, nade i vere za srpski narod u Hrvatskoj. U vremenu kada su brojni izazovi pred malobrojnim srpskim zajednicama u regionu, ovakva sabranja podsećaju da Crkva ostaje stub duhovnog života, nosilac kulture sećanja i mesto okupljanja oko najdubljih vrednosti.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Liturgija u u hramu Prenosa moštiju svetog oca Nikolaja u Bijelom Brdu
Sveštenstvo u službi sabranja
Episkopu Heruvimu sasluživali su: protojerej-stavrofor Miljen Ilić, protonamesnici Nenad Kesonja, Dragoslav Šalajić i Goran Todorović, protođakon Vojislav Nikolić i đakon Slobodan Gajdašević.
Sabranje je proteklo u duhu molitve, sabornosti i zavetnog sećanja na apostole koji su svojim životom i ljubavlju posvedočili istinu Jevanđelja.
Liturgija, ispovest i predavanje sveštenika mitropolije zagrebačko-ljubljanske u glavnom gradu Hrvatske otkrili su snagu duhovnog zajedništva i odgovornost Crkve u ostvarivanju Hristovog dela spasenja.
Ekipa portala religija.rs posetila je crkvu Svetih apostola Petra i Pavla u rodnom mestu blaženopočivšeg patrijarha srpskog, koja je postala simbol vere, upornosti i ljubavi, dok mozaik sa njegovim likom podseća na svetlost koju je ovaj veliki duhovnik ostavio.
Svetom liturgijom, akademijom i prisustvom visokih zvanica proslavljen je veliki hrišćanski praznik i 20 godina misije škole koja oblikuje mlade duše u duhu vere, nade i ljubavi.
Nova saborska odluka o uklanjanju spomenika s „nepoželjnim porukama“ ponovo ponižava srpsku patnju – smatra mitropolit zvorničko-tuzlanski i upozorava da je ovo nastavak tihe diskriminacije Srba, čak i nakon smrti.
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju upozorio je domaću i svetsku javnost na akt institucionalne diskriminacije koji omogućava uklanjanje srpskih nadgrobnih spomenika u Hrvatskoj.
U hramu Svetog Nikolaja Čudotvorca u Rijeci služena je sveta Liturgija kakva se retko viđa — uz prisustvo trojice arhijereja Srpske pravoslavne crkve i dirljivu besedu o pozivu Hristovom, sabor u ovom delu Hrvatske ostavio je dubok duhovni trag i poruku zajedništva.
Poruka iz sure El-Asr, izdvojena za 30. decembar u knjizi „Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje“, podseća kako vera, dobra dela, istina i strpljenje mogu promeniti tok naših izbora.
Njegova slava među Judejima u Vavilonu počela je onda kada je on izobličio dva pohotljiva i nepravedna starca, sudije judejske, i spasao celomudrenu Sosanu (Suzanu) od nepravedne smrti.
Od prizrenske Bogoslovije do parohija niškog kraja, život sveštenika Srboljuba Kaplarevića bio je posvećen ljudima, a ne javnosti; njegov odlazak otvorio je sećanja na službu koja se merila poverenjem, a ne rečima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
U Jagodnjaku nadomak Osijeka, na praznik Svetog Nikolaja, obeleženo je 300 godina Nikolajevskog hrama, sabornosti i istrajanja Srba na prostoru današnje Hrvatske.
Na praznik Prepodobne mati Paraskeve, u hramu na Dobroj vodi služena je arhijerejska liturgija, a vernici su u istom danu proslavili i prvu slavu fondacije "Sveta Petka“.
Na liturgiji u Svetouspenskom manastiru, koju su služili episkopi Konstantin, Nikon i Heruvim, vernici i ugledni predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj doživeli su duhovno osnaženje, jačajući veru, jezik i kulturu.
Od prizrenske Bogoslovije do parohija niškog kraja, život sveštenika Srboljuba Kaplarevića bio je posvećen ljudima, a ne javnosti; njegov odlazak otvorio je sećanja na službu koja se merila poverenjem, a ne rečima.
U svetinji kod Priboja dve iskušenice stupile su na put monaškog služenja, a ovaj duhovni događaj sabrao je verni narod i sveštenstvo, spojivši vekovno pamćenje manastira sa živom, tihom radošću ovog posebnog trenutka.
Posle dugog čekanja i bezbrojnih obraćanja, gradska skupština je konačno donela odluku kojom je ispunjena višegodišnja želja stanovnika podgoričkog naselja Konik.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Dok se jedni pravdaju da "samo prate", a drugi sa visine osuđuju, sveštenik razbija lažnu podelu i pokazuje kako rijaliti programi utiču na savest, navike i unutrašnji život.
Iz knjige „Svetogorski kuvar – Kulinarske priče o svetogorskom životu“ otkrivamo jednostavan recept za posne medenjake na vodi koji zimi mame mirisom i toplinom manastirske trpeze.