PAPA FRANJA U BOLNICI: Otkriveni detalji o zdravlju, vernici se mole za poglavara Rimokatoličke crkve
Papa je primio euharistiju i provodio trenutke odmora s molitvom i čitanjem.
U nedeljnom večernjem izveštaju, Medijsko odeljenje Svete stolice pružilo je sledeće medicinske informacije o stanju papa Franje.
Papa Franja je budan i priključen je na kiseonik. Njegovi krvni parametri se poboljšavaju zahvaljujući transfuzijama. Postoji inicijalna blaga bubrežna insuficijencija, a danas je prisustvovao misi.
U nedeljnom večernjem izveštaju, Medijsko odeljenje Svete stolice pružilo je sledeće medicinske informacije o stanju papa Franje.
"Stanje Svetog Oca ostaje kritično, ali od juče uveče nije bilo novih respiratornih kriza. Primio je dve jedinice koncentrisanih crvenih krvnih zrnaca, što je imalo povoljan efekat, i njegovi nivoi hemoglobina su porasli.
Trombocitopenija ostaje stabilna, međutim, neki krvni testovi pokazuju ranu, blagu bubrežnu insuficijenciju, koja je trenutno pod kontrolom.

Terapija visokim protokom kiseonika nastavlja se putem nosnih kanila. Papa ostaje budan i dobro orijentisan.
S obzirom na kompleksnost kliničke situacije i neophodan vremenski period za rezultate farmakoloških tretmana, prognoza i dalje ostaje oprezna.
Jutros je, u svom apartmanu na desetom spratu, prisustvovao misi, zajedno sa onima koji su se brinuli o njemu tokom ovih dana hospitalizacije".
Podsetimo papa Franja se nalazi u bolnici od 14. februara gde je primljen zbog bronhitisa, koji se kasnije pogoršao.
Papa je primio euharistiju i provodio trenutke odmora s molitvom i čitanjem.
Portparol Mateo Bruni obavestio je novinare u Medijskom odeljenju Svete Stolice o zdravstvenom stanju pape, hospitalizovanog u rimskoj poliklinici zbog infekcije disajnih puteva.
Papa Franja je u bolnici od 14. februara, a sada su stigli najnovji podaci o zdravlju poglavara Rimokatoličke crkve.
Papa Franja je hospitalizovan u bolnici Agostino Gemelli u Rimu u petak, 14. februara, zbog bronhitisa.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Na samo 130 kilometara od Skoplja, sestre manastira Svetog Georgija čuvaju zanat koji se prenosi šapatom – njihove rukotvorine nose najviši poglavari pravoslavnih crkava.
Ajeti 42:49–51 otkrivaju kako Stvoritelj oblikuje život i komunicira s ljudima kroz nadahnuće, skrivenu objavu ili poslanike.
Ajet 42:15 sura Eš-Šura nas uči kako istrajati u veri, poštovati različitosti i ostati smiren čak i pod pritiskom okoline.
Poslednjih vekova ljudi su tražili odgovore koji mogu razbiti podele, učvrstiti veru i doneti istinsku duhovnu snagu. Saznajte šta vekovima inspiriše islamske vernike i kako ovu poruku možete primeniti u svom svakodnevnom životu.
Na samo nekoliko kilometara od centra grada uzdiže se impozantna crkva Svetog Antuna Padovanskog, čiji je toranj nagnut gotovo pola metra od ose.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Ova svetiteljka, koju Srbi naročito poštuju, smatra se zaštitnicom žena, bolesnih i siromašnih, ali i čuvarkom doma i porodice.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
Vera nije prazno očekivanje da će se sve rešiti samo od sebe, već poverenje da Bog zna bolje od nas šta nam je potrebno.
Dok milioni širom sveta tragaju za životom izvan Zemlje, jerej Ruske pravoslavne crkve objašnjava da "vanzemaljska vera" nije nauka – već nova duhovna zamka savremenog čoveka.
Slojevi piletine, jaja i šargarepe premazani majonezom čine ovu tortu savršenim predjelom za krsnu slavu, uz kreativni dekor po želji domaćice.