KAČAMAK OD HELJDE – STARINSKI RECEPT KOJI SE VRAĆA NA TRPEZE: Zaboravljeno tradicionalno blago srpske kuhinje
Ovaj specijalitet iz zapadne Srbije odiše duhom tradicije, a može se pripremiti i u neodoljivoj slatkoj varijanti, sa medom i orasima.
SIropusna nedelja idealna je da se podsetimo obroka koji sa sobom nosi duh prošlih vremena i donosi neponovljiv ukus domaće trpeze, posebno kada se na kraju prelije rastopljenim kajmakom.
U južnim krajevima Srbije, gde se tradicija i ukusi prepliću kroz vekove, postoji jelo koje nosi dušu naroda i priču o zajedništvu — bunarska pita. Ova autentična pita, karakteristična za južne predele naše zemlje, posebno za područje Bele Palanke i Pirota, predstavlja više od običnog obroka; ona je simbol gostoprimstva i topline domaćeg ognjišta.
Ova pita se priprema od tanko razvijenih kora, filovanih sirom i pažljivo složenih u pleh, stvarajući tako jedinstvenu harmoniju ukusa i tekstura. Svaki zalogaj budi sećanja na prošla vremena, kada su se porodice okupljale oko stola, deleći radost i tugu uz miris sveže pečene pite.
Priprema bunarske pite zahteva veštinu i strpljenje, ali nagrada je neprocenjiva — ukus koji budi najlepše uspomene i povezuje generacije.
Sastojci:
500 g brašna
300 ml mlake vode
1 kašičica soli
500 g domaćeg belog sira
2 jaja
100 ml ulja
50 g maslaca
150 g kajmaka
Priprema:
U posudi pomešajte brašno i so, postepeno dodajući mlaku vodu dok ne dobijete glatko testo. Mesite dok ne postane elastično i mekano. Podelite testo na nekoliko manjih loptica, premažite ih uljem i ostavite da odmaraju oko 30 minuta, prekrivene čistom krpom.
Na pobrašnjenoj površini svaku lopticu razvucite oklagijom što tanje možete, gotovo prozirno. U posebnoj posudi izmrvite sir i pomešajte ga sa jajima dok ne dobijete homogenu smesu. Razvučenu koru poprskajte uljem, ravnomerno rasporedite fil od sira, a zatim pažljivo uvijte koru u rolat.
Pleh premažite uljem i u njega spiralno slažite rolovane kore, počevši od središta prema spolja, formirajući oblik puža. Kada ste složili sve rolate, premažite pitu rastopljenim maslacem kako bi dobila dodatnu sočnost i hrskavost.
Tradicionalno, bunarska pita se pekla ispod sača, gde bi lagana toplota ravnomerno pekla testo, dajući mu neponovljiv ukus i hrskavost. Međutim, savremena verzija u rerni nije ništa manje ukusna – pecite pitu u prethodno zagrejanoj rerni na 200°C oko 40 minuta, ili dok ne dobije zlatno-smeđu boju.
Kada je pita gotova, izvadite je iz rerne i odmah prelijte rastopljenim kajmakom. Pokrijte je čistom krpom na nekoliko minuta kako bi omekšala i upila bogatstvo ukusa.
Bunarska pita se tradicionalno služi topla, najčešće uz domaći jogurt ili kiselo mleko, što dodatno upotpunjuje njen bogat ukus. Ona nije samo gastronomski užitak, već i most koji spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na vrednosti zajedništva i ljubavi utkane u svaki njen sloj.
Ovaj specijalitet iz zapadne Srbije odiše duhom tradicije, a može se pripremiti i u neodoljivoj slatkoj varijanti, sa medom i orasima. Ovo izuzetno jelo priprema se u crnogorskim, hercegovačkim i dalmatinskim krajevima, a u drevna vremena u toku kuge jeli su ga Mlečani. Saznajte kako se prema starom receptu priprema ovaj obrok koji je simbol snage i izdržljivosti. Otkrijte priču o belmužu, tradicionalnom obroku sa Stare planine, njegovim varijacijama i jednostavnoj pripremi koja donosi neponovljiv užitak. Ovaj neodoljivo ukusan kosovski specijalitet vekovima se priprema u srpskim domovima, a njegov recept krije toplinu ognjišta, majčinsku ljubav i duh tradicije. Ova jednostavna i mirisna čorba nije samo hrana – ona je simbol tradicije, topline i sreće, koja se prenosi iz generacije u generaciju. Ovaj stari specijalitet, napravljen od čvaraka i začina, nekada je bio nezaobilazan deo trpeze, a danas se vraća kao gurmanski hit koji spaja prošlost i sadašnjost.
KAČAMAK OD HELJDE – STARINSKI RECEPT KOJI SE VRAĆA NA TRPEZE: Zaboravljeno tradicionalno blago srpske kuhinje
ZABORAVLJENA GURMANSKA TAJNA BALKANA: Kaštradina, moćno starinsko jelo koje je nekada spasavalo živote
TAJNA PASTIRSKOG SPECIJALITETA KOJI OSVAJA UKUSOM I SNAGOM: Belmuž – staro jelo predaka koje se vraća na trpeze
BLAGO KOSOVSKE KUHINJE KOJE BUDI USPOMENE: Filija – jednostavno, ukusno jelo naših predaka koje miriše na dom i detinjstvo
KULINARSKI POVRATAK KORENIMA: Starinski recepti za savršenu čorbu od bundeve koja podseća na toplotu doma
ZABORAVLJENI DRAGULJ SRPSKE KUHINJE KOJI BUDI NOSTALGIJU: Šumadijski kavijar – ukus detinjstva koji se ne zaboravlja
Ove zlatne, mekane kuglice nisu samo hrana, već uspomena na porodična okupljanja, radost deljenja i neprolaznu toplinu domaće trpeze.
Pomalo zaboravljeni recept za jelo koje donosi miris domaće kuhinje i podseća nas na vrednosti porodice, ljubavi prema prirodi i jednostavnom životu. Prikladan obrok za siropusnu sedmicu, dok se pripremamo za početak Velikog posta.
Ova jednostavna, a neodoljiva pita bez nadeva, prelivena kiselim mlekom i belim lukom, vekovima je simbol topline vranjskih domaćinstava i savršen izbor za siropusnu nedelju pred početak Velikog posta.
Ova jednostavna, a neodoljiva pita od krompira i luka bila je nezaobilazna na slavskim trpezama naših predaka. Isprobajte autentičan recept i vratite duh starih vremena u svoj dom! Savršen obrok u siropusnoj nedelji.
Saznajte kako da pripremite jelo koje je nekada bilo nezaobilazno na slavskim trpezama i nedeljnim porodičnim ručkovima, a danas predstavlja pravo kulinarsko blago.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Sočivo sa semenkama, tradicionalno manastirsko jelo, donosi mir, toplinu i bogatstvo ukusa — a sprema se lako, bez skupih sastojaka i u svega nekoliko koraka.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Naziv tribine bio je „Јedini bez greha“, a jedan od najdirljivijih trenutaka bio je kada je govorio o Svetom Lazaru Četvorodnevnom
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
On kaže da nije slučajno što svi koji su nekoga izgubili, od tog trećeg do devetog dana, posle prvobitnog šoka počinju da osećaju neki blaži mir.
Protojerej Maksim Burdin otkriva kako je kroz mladalačka lutanja, radove u manastiru i jedan neočekivani susret u hramu pronašao svoj put do svešteničke službe.
U besedi za 20. ponedeljak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako iskrenost i vera najmlađih otvaraju puteve veličanstvu Hrista koje čak i mudri ne mogu dosegnuti.