KAČAMAK OD HELJDE – STARINSKI RECEPT KOJI SE VRAĆA NA TRPEZE: Zaboravljeno tradicionalno blago srpske kuhinje
Ovaj specijalitet iz zapadne Srbije odiše duhom tradicije, a može se pripremiti i u neodoljivoj slatkoj varijanti, sa medom i orasima.
SIropusna nedelja idealna je da se podsetimo obroka koji sa sobom nosi duh prošlih vremena i donosi neponovljiv ukus domaće trpeze, posebno kada se na kraju prelije rastopljenim kajmakom.
U južnim krajevima Srbije, gde se tradicija i ukusi prepliću kroz vekove, postoji jelo koje nosi dušu naroda i priču o zajedništvu — bunarska pita. Ova autentična pita, karakteristična za južne predele naše zemlje, posebno za područje Bele Palanke i Pirota, predstavlja više od običnog obroka; ona je simbol gostoprimstva i topline domaćeg ognjišta.
Ova pita se priprema od tanko razvijenih kora, filovanih sirom i pažljivo složenih u pleh, stvarajući tako jedinstvenu harmoniju ukusa i tekstura. Svaki zalogaj budi sećanja na prošla vremena, kada su se porodice okupljale oko stola, deleći radost i tugu uz miris sveže pečene pite.
Priprema bunarske pite zahteva veštinu i strpljenje, ali nagrada je neprocenjiva — ukus koji budi najlepše uspomene i povezuje generacije.
Sastojci:
500 g brašna
300 ml mlake vode
1 kašičica soli
500 g domaćeg belog sira
2 jaja
100 ml ulja
50 g maslaca
150 g kajmaka
Priprema:
U posudi pomešajte brašno i so, postepeno dodajući mlaku vodu dok ne dobijete glatko testo. Mesite dok ne postane elastično i mekano. Podelite testo na nekoliko manjih loptica, premažite ih uljem i ostavite da odmaraju oko 30 minuta, prekrivene čistom krpom.
Na pobrašnjenoj površini svaku lopticu razvucite oklagijom što tanje možete, gotovo prozirno. U posebnoj posudi izmrvite sir i pomešajte ga sa jajima dok ne dobijete homogenu smesu. Razvučenu koru poprskajte uljem, ravnomerno rasporedite fil od sira, a zatim pažljivo uvijte koru u rolat.
Pleh premažite uljem i u njega spiralno slažite rolovane kore, počevši od središta prema spolja, formirajući oblik puža. Kada ste složili sve rolate, premažite pitu rastopljenim maslacem kako bi dobila dodatnu sočnost i hrskavost.
Tradicionalno, bunarska pita se pekla ispod sača, gde bi lagana toplota ravnomerno pekla testo, dajući mu neponovljiv ukus i hrskavost. Međutim, savremena verzija u rerni nije ništa manje ukusna – pecite pitu u prethodno zagrejanoj rerni na 200°C oko 40 minuta, ili dok ne dobije zlatno-smeđu boju.
Kada je pita gotova, izvadite je iz rerne i odmah prelijte rastopljenim kajmakom. Pokrijte je čistom krpom na nekoliko minuta kako bi omekšala i upila bogatstvo ukusa.
Bunarska pita se tradicionalno služi topla, najčešće uz domaći jogurt ili kiselo mleko, što dodatno upotpunjuje njen bogat ukus. Ona nije samo gastronomski užitak, već i most koji spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na vrednosti zajedništva i ljubavi utkane u svaki njen sloj.
Ovaj specijalitet iz zapadne Srbije odiše duhom tradicije, a može se pripremiti i u neodoljivoj slatkoj varijanti, sa medom i orasima. Ovo izuzetno jelo priprema se u crnogorskim, hercegovačkim i dalmatinskim krajevima, a u drevna vremena u toku kuge jeli su ga Mlečani. Saznajte kako se prema starom receptu priprema ovaj obrok koji je simbol snage i izdržljivosti. Otkrijte priču o belmužu, tradicionalnom obroku sa Stare planine, njegovim varijacijama i jednostavnoj pripremi koja donosi neponovljiv užitak. Ovaj neodoljivo ukusan kosovski specijalitet vekovima se priprema u srpskim domovima, a njegov recept krije toplinu ognjišta, majčinsku ljubav i duh tradicije. Ova jednostavna i mirisna čorba nije samo hrana – ona je simbol tradicije, topline i sreće, koja se prenosi iz generacije u generaciju. Ovaj stari specijalitet, napravljen od čvaraka i začina, nekada je bio nezaobilazan deo trpeze, a danas se vraća kao gurmanski hit koji spaja prošlost i sadašnjost.
KAČAMAK OD HELJDE – STARINSKI RECEPT KOJI SE VRAĆA NA TRPEZE: Zaboravljeno tradicionalno blago srpske kuhinje
ZABORAVLJENA GURMANSKA TAJNA BALKANA: Kaštradina, moćno starinsko jelo koje je nekada spasavalo živote
TAJNA PASTIRSKOG SPECIJALITETA KOJI OSVAJA UKUSOM I SNAGOM: Belmuž – staro jelo predaka koje se vraća na trpeze
BLAGO KOSOVSKE KUHINJE KOJE BUDI USPOMENE: Filija – jednostavno, ukusno jelo naših predaka koje miriše na dom i detinjstvo
KULINARSKI POVRATAK KORENIMA: Starinski recepti za savršenu čorbu od bundeve koja podseća na toplotu doma
ZABORAVLJENI DRAGULJ SRPSKE KUHINJE KOJI BUDI NOSTALGIJU: Šumadijski kavijar – ukus detinjstva koji se ne zaboravlja
Nekada nezamenjiv na porodičnim trpezama, ovaj starinski specijalitet i danas oduševljava bogatim ukusom i mirisima detinjstva. Donosimo vam originalan recept iz starih beležnica!
Nekada nezaobilazna na trpezama domaćina na Kosovu i Metohiji, ova hranljiva i aromatična čorba vraća nas u vreme kada su mirisi iz bakinih lonaca ispunjavali domove i okupljali porodicu oko stola.
Savršeno jednostavan recept za sočan i hrskav obrok koj spaja svežinu povrća i bogatstvo domaćih ukusa – idealna za doručak, ručak, ili večeru, uz jogurt ili kiselo mleko.
Pripremite ovu mekanu i mirisnu deliciju uz nekoliko jednostavnih sastojaka – krompir, brašno i malo ljubavi. Recept iz domaće tradicije koji vraća sećanja i unosi toplinu u svaki dom.
Ovaj stari specijalitet, napravljen od čvaraka i začina, nekada je bio nezaobilazan deo trpeze, a danas se vraća kao gurmanski hit koji spaja prošlost i sadašnjost.
Ova jednostavna i mirisna čorba nije samo hrana – ona je simbol tradicije, topline i sreće, koja se prenosi iz generacije u generaciju.
Koljivo nije samo deo običaja, već dubok simbol vaskrsenja i večnog života. Ovo je autentičan način pripreme koji monasi sa Atosa koriste kroz generacije – primeren za prve Zadušnice u 2025. godini.
Nekada nezaobilazna na trpezama domaćina na Kosovu i Metohiji, ova hranljiva i aromatična čorba vraća nas u vreme kada su mirisi iz bakinih lonaca ispunjavali domove i okupljali porodicu oko stola.
U knjizi “Istočni papizam”, istoričar Diogenis Valavanidis objavljuje faksimil dokumenta koji ukazuje na to da kanonizacija patrijarha Jeremija I, koji je pre pola veka ukinuo Pećku patrijaršiju, šalje ozbiljnu opomenu Beogradskoj patrijaršiji.
Nakon što je brod, malo pre ponoći, udario u ledeni breg i počeo da tone, otac Tomas je smatrao da mu je dužnost da pomogne uplašenim putnicima - duhovno, ali i fizički.
Posle teškog oblika ishemije mozga i borbe za život, čudo iz manastira Tumane donelo je povratak u stvarnost i veru u život.
Objašnjava da prethodno treba pitati parohijskog sveštenika za savet a potom u skladu sa tim delovati.
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Suočivši se s nepobedivim protivnikom, Stefan je otkrio ključ ne samo do pobede, već i do najveće životne istine – da nikada nije sam.
U knjizi “Istočni papizam”, istoričar Diogenis Valavanidis objavljuje faksimil dokumenta koji ukazuje na to da kanonizacija patrijarha Jeremija I, koji je pre pola veka ukinuo Pećku patrijaršiju, šalje ozbiljnu opomenu Beogradskoj patrijaršiji.