KAČAMAK OD HELJDE – STARINSKI RECEPT KOJI SE VRAĆA NA TRPEZE: Zaboravljeno tradicionalno blago srpske kuhinje
Ovaj specijalitet iz zapadne Srbije odiše duhom tradicije, a može se pripremiti i u neodoljivoj slatkoj varijanti, sa medom i orasima.
Ovaj neodoljivo ukusan kosovski specijalitet vekovima se priprema u srpskim domovima, a njegov recept krije toplinu ognjišta, majčinsku ljubav i duh tradicije.
U tišini starinskih kuhinja, dok se plamen u peći razbuktava, ruke domaćice pažljivo slažu slojeve testa, premazujući ih kajmakom i maslom. Filija je jelo koje ne traži raskoš, već ljubav, vreme i posvećenost. U njenim slojevima utkani su vekovi tradicije, miris rodne kuće i sećanja na detinjstvo provedeno uz baku, dok iz crepulje dopire miris vrućeg testa i topljenog kajmaka.
Filija nije samo hrana. Ona je blagoslov trpeze, znak domaćinske ruke i ognjišta koje greje srce jednako kao i telo. Na Kosovu i Metohiji, gde je filija vekovima bila nezaobilazan deo trpeze, žene su je spremale sa posebnom pažnjom, kao da svakim potezom ruke iscrtavaju molitvu. Ovo jednostavno, ali božanski ukusno starinsko jelo okupljalo je porodicu i spajalo generacije.
Sastojci:
500 g brašna
1 kašičica soli
500 ml vode
300 g kajmaka ili putera
Malo ulja ili svinjske masti za premazivanje
Priprema:
U posudu sipati brašno i so, pa postepeno dodavati vodu i mešati dok se ne dobije glatka smesa, slična onoj za palačinke. Podmazati pleh ili crepulju, pa kutlačom sipati tanak sloj smese i peći dok ne počne da rumeni. Premazati sloj topljenim kajmakom ili puterom. Ponovo sipati smesu, pa peći i premazivati, ponavljajući postupak dok se ne utroši testo.
Kada je filija gotova, ostaviti je da se kratko odmori, a zatim je seći i služiti uz kiselo mleko, jogurt ili domaći sir. Ovo jelo se ne jede u žurbi. Filija traži da joj se posvetimo, da je lomimo prstima i delimo sa voljenima. U njenoj skromnosti krije se raskoš ukusa, u njenom mirisu – toplina doma.
Dok je jedemo, osećamo povezanost s precima, s majkama i bakama koje su je mesile sa nežnošću, dok su nas njihove ruke štitile i grejale. Filija je više od hrane – ona je sećanje, uteha i radost okupljanja. Ona je deo nas.
Ovaj specijalitet iz zapadne Srbije odiše duhom tradicije, a može se pripremiti i u neodoljivoj slatkoj varijanti, sa medom i orasima. Spoj oraha, meda i suvih šljiva uz kap prepečenice krije priču o nekadašnjim slavskim večerima, kada su se oko stola okupljali najmiliji, a svaki zalogaj nosio toplinu domaćinske trpeze. Ovo izuzetno jelo priprema se u crnogorskim, hercegovačkim i dalmatinskim krajevima, a u drevna vremena u toku kuge jeli su ga Mlečani. Saznajte kako se prema starom receptu priprema ovaj obrok koji je simbol snage i izdržljivosti. Otkrijte priču o belmužu, tradicionalnom obroku sa Stare planine, njegovim varijacijama i jednostavnoj pripremi koja donosi neponovljiv užitak.
KAČAMAK OD HELJDE – STARINSKI RECEPT KOJI SE VRAĆA NA TRPEZE: Zaboravljeno tradicionalno blago srpske kuhinje
KADA PROBATE STARINSKU ŠUMADIJSKU TORTU, ZABORAVIĆETE SVE OSTALE POSLASTICE: Dva neobična sastojka kriju tajnu ukusa koji budi sećanja
ZABORAVLJENA GURMANSKA TAJNA BALKANA: Kaštradina, moćno starinsko jelo koje je nekada spasavalo živote
TAJNA PASTIRSKOG SPECIJALITETA KOJI OSVAJA UKUSOM I SNAGOM: Belmuž – staro jelo predaka koje se vraća na trpeze
Ova jednostavna, a neodoljiva pita bez nadeva, prelivena kiselim mlekom i belim lukom, vekovima je simbol topline vranjskih domaćinstava i savršen izbor za siropusnu nedelju pred početak Velikog posta.
Ova jednostavna, a neodoljiva pita od krompira i luka bila je nezaobilazna na slavskim trpezama naših predaka. Isprobajte autentičan recept i vratite duh starih vremena u svoj dom! Savršen obrok u siropusnoj nedelji.
SIropusna nedelja idealna je da se podsetimo obroka koji sa sobom nosi duh prošlih vremena i donosi neponovljiv ukus domaće trpeze, posebno kada se na kraju prelije rastopljenim kajmakom.
Ovaj stari specijalitet, napravljen od čvaraka i začina, nekada je bio nezaobilazan deo trpeze, a danas se vraća kao gurmanski hit koji spaja prošlost i sadašnjost.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
U vreme posta i prolećne obnove tela, ova jednostavna čorba iz narodnog predanja vraća nas ukorenjenim vrednostima i ukusima detinjstva. Starinski, proveren recept objašnjava kako korak po korak pripremiti najlekovitiju čorbu od koprive.
Čorba od sočiva sa neobičnim dodatkom koji menja sve – bez ijedne kapi ulja, a bogata ukusom i duhovnim smirenjem, ovo jelo se prenosi s kolena na koleno među podvižnicima.
Zapečeno savršenstvo od kukuruznog brašna i povrća koje hrani i telo i dušu – jednostavan recept bez jaja i mleka, idealan za dane posta na vodi.
U susret Vaskrsu, tradicionalno se farbaju jaja - najčešće crvenom, ali i drugim bojama. Jedno posebno jaje izdvaja se i čuva u kući tokom cele godine kao tzv. čuvarkuća.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
U Vaskršnjoj poslanici patrijarh Porfirije i arhijereji SPC pozivaju verni narod i sve ljude dobre volje da se odreknu individualizma i vrate Bogu i liturgijskom životu, jer je to jedini pravi odgovor na savremene krize i nesuglasice koje potresaju društvo.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
U Vaskršnjoj poslanici patrijarh Porfirije i arhijereji SPC pozivaju verni narod i sve ljude dobre volje da se odreknu individualizma i vrate Bogu i liturgijskom životu, jer je to jedini pravi odgovor na savremene krize i nesuglasice koje potresaju društvo.
U najdubljoj tišini Velikog petka, iz redova blaga koje je Sveti vladika Nikolaj ostavio srpskom narodu, izvire molitveni biser za koji prepodobni Justin Ćelijski kaže da je deo večnog Srpskig Jevanđelja – reči koje danas zvuče snažnije nego ikada.