Ovo izuzetno jelo priprema se u crnogorskim, hercegovačkim i dalmatinskim krajevima, a u drevna vremena u toku kuge jeli su ga Mlečani. Saznajte kako se prema starom receptu priprema ovaj obrok koji je simbol snage i izdržljivosti.
Kaštradina je tradicionalno jelo duboko ukorenjeno u kulinarskoj baštini Dalmacije, Like, Crne Gore i južne Hercegovine. Njeno ime potiče od latinske reči castrare, što znači „kastrirati“, a priprema se od mesa kastriranih ovaca ili jarčeva. Ovaj suhomesnati proizvod dobija se soljenjem, salamurenjem, dimljenjem, sušenjem i zrenjem ovčjeg ili kozjeg mesa, što mu daje specifičan, intenzivan miris i bogat ukus.
Istorijski zapisi beleže da se kaštradina nalazila na narodnim trpezama ovih krajeva još u srednjem veku. Trgovačkim putevima tokom Mletačke republike stigla je i do Venecije, gde je, prema zapisima, upravo dalmatinska kaštradina spasila Venecijance od gladi tokom velike epidemije kuge u 17. veku.
Tradicionalno, kaštradina se priprema sa raštanom, keljom ili svežim kupusom. U Dalmaciji se često kuva sa raštikom i peštom, dok je na ostrvu Pagu najčešće poslužuju uz kiseli kupus. U Sinju se, pored kiselog zelja, služi i uz pire krompir.
Provereni stari recept za kaštradinu sa raštanom
Shutterstock
Sastojci:
500 g kaštradine (suvog ovčijeg ili kozjeg mesa)
1 kg raštana
2 glavice crnog luka
2 šargarepe
2–3 lista lovora
5 čenova belog luka
500 g krompira
Biber po ukusu
Priprema:
Suvo meso iseći na komade, oprati u mlakoj vodi, pa ga zajedno sa iseckanim crnim lukom prokuvati oko sat vremena.
Listove raštana oprati, ukloniti tvrde delove stabljike, pa ih prokuvati u blago zakiseljenoj i slanoj vodi. Nakon 30 minuta, napola skuvan raštan procediti, ohladiti i iseći na rezance.
Raštan dodati u lonac sa mesom, zajedno sa lovorom, sitno iseckanom šargarepom, belim lukom i krompirom isečenim na kocke. Kuvati još oko dva sata na srednjoj temperaturi, dok meso potpuno ne omekša, a krompir se ne počne raspadati.
Po želji, jelo se može zgusnuti blagom zaprškom od jedne kašike brašna, kašike masti i prstohvata aleve paprike.
Ovaj recept oslikava bogatstvo ukusa i tradicije koje kaštradina nosi sa sobom, pružajući autentičan doživljaj mediteranske kuhinje.
Pripremite ovu mekanu i mirisnu deliciju uz nekoliko jednostavnih sastojaka – krompir, brašno i malo ljubavi. Recept iz domaće tradicije koji vraća sećanja i unosi toplinu u svaki dom.
Nekada omiljeni dezert u crnogorskim i hercegovačkim brdima, mladi kajmak sa medom ponovo se vraća među ljubitelje prirodne ishrane – saznajte kako da ga lako napravite kod kuće i uživate u ukusu detinjstva.
Spoj oraha, meda i suvih šljiva uz kap prepečenice krije priču o nekadašnjim slavskim večerima, kada su se oko stola okupljali najmiliji, a svaki zalogaj nosio toplinu domaćinske trpeze.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Nakon obimnih prazničnih obroka, ova lagana, kiselkasta supa donosi osveženje organizmu i spokoj duhu — a savršena je za upotrebu šarenih jaja koja su ostala posle vaskršnjeg tucanja.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
Ova aromatična manastirska čorba od rečne ribe vodi vas kroz vekovne običaje i otkriva kako pripremiti jelo koje čuva duh posta i posne slavske trpeze.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.