Ovo izuzetno jelo priprema se u crnogorskim, hercegovačkim i dalmatinskim krajevima, a u drevna vremena u toku kuge jeli su ga Mlečani. Saznajte kako se prema starom receptu priprema ovaj obrok koji je simbol snage i izdržljivosti.
Kaštradina je tradicionalno jelo duboko ukorenjeno u kulinarskoj baštini Dalmacije, Like, Crne Gore i južne Hercegovine. Njeno ime potiče od latinske reči castrare, što znači „kastrirati“, a priprema se od mesa kastriranih ovaca ili jarčeva. Ovaj suhomesnati proizvod dobija se soljenjem, salamurenjem, dimljenjem, sušenjem i zrenjem ovčjeg ili kozjeg mesa, što mu daje specifičan, intenzivan miris i bogat ukus.
Istorijski zapisi beleže da se kaštradina nalazila na narodnim trpezama ovih krajeva još u srednjem veku. Trgovačkim putevima tokom Mletačke republike stigla je i do Venecije, gde je, prema zapisima, upravo dalmatinska kaštradina spasila Venecijance od gladi tokom velike epidemije kuge u 17. veku.
Tradicionalno, kaštradina se priprema sa raštanom, keljom ili svežim kupusom. U Dalmaciji se često kuva sa raštikom i peštom, dok je na ostrvu Pagu najčešće poslužuju uz kiseli kupus. U Sinju se, pored kiselog zelja, služi i uz pire krompir.
Provereni stari recept za kaštradinu sa raštanom
Shutterstock
Sastojci:
500 g kaštradine (suvog ovčijeg ili kozjeg mesa)
1 kg raštana
2 glavice crnog luka
2 šargarepe
2–3 lista lovora
5 čenova belog luka
500 g krompira
Biber po ukusu
Priprema:
Suvo meso iseći na komade, oprati u mlakoj vodi, pa ga zajedno sa iseckanim crnim lukom prokuvati oko sat vremena.
Listove raštana oprati, ukloniti tvrde delove stabljike, pa ih prokuvati u blago zakiseljenoj i slanoj vodi. Nakon 30 minuta, napola skuvan raštan procediti, ohladiti i iseći na rezance.
Raštan dodati u lonac sa mesom, zajedno sa lovorom, sitno iseckanom šargarepom, belim lukom i krompirom isečenim na kocke. Kuvati još oko dva sata na srednjoj temperaturi, dok meso potpuno ne omekša, a krompir se ne počne raspadati.
Po želji, jelo se može zgusnuti blagom zaprškom od jedne kašike brašna, kašike masti i prstohvata aleve paprike.
Ovaj recept oslikava bogatstvo ukusa i tradicije koje kaštradina nosi sa sobom, pružajući autentičan doživljaj mediteranske kuhinje.
Pripremite ovu mekanu i mirisnu deliciju uz nekoliko jednostavnih sastojaka – krompir, brašno i malo ljubavi. Recept iz domaće tradicije koji vraća sećanja i unosi toplinu u svaki dom.
Nekada omiljeni dezert u crnogorskim i hercegovačkim brdima, mladi kajmak sa medom ponovo se vraća među ljubitelje prirodne ishrane – saznajte kako da ga lako napravite kod kuće i uživate u ukusu detinjstva.
Spoj oraha, meda i suvih šljiva uz kap prepečenice krije priču o nekadašnjim slavskim večerima, kada su se oko stola okupljali najmiliji, a svaki zalogaj nosio toplinu domaćinske trpeze.
Strah od sve većeg broja incidenata usmerenih protiv hrišćana dodatno pojačava zabrinutost zbog kontinuiranog priliva migranata, pretežno iz Severne i Subsaharske Afrike.
Dan posle Duhovskih zadušnica, u nedelju, 8. juna, pravoslavni vernici obeležavaju praznik Svete Trojice ili Duhove, koji je 50. dana posle Vaskrsa i desetog posle Spasovdana.
U senci starozavetnih proroka postojale su žene koje su nosile Božiju reč narodu, tumačile zakon, vodile bitke i podsticale pokajanje. Njihova imena i uloge i danas nose snažnu poruku o duhovnoj jednakosti pred Gospodom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Nakon obimnih prazničnih obroka, ova lagana, kiselkasta supa donosi osveženje organizmu i spokoj duhu — a savršena je za upotrebu šarenih jaja koja su ostala posle vaskršnjeg tucanja.
Ova jednostavna, a neodoljiva pita bez nadeva, prelivena kiselim mlekom i belim lukom, vekovima je simbol topline vranjskih domaćinstava i savršen izbor za siropusnu nedelju pred početak Velikog posta.
Ova jednostavna, a neodoljiva pita od krompira i luka bila je nezaobilazna na slavskim trpezama naših predaka. Isprobajte autentičan recept i vratite duh starih vremena u svoj dom! Savršen obrok u siropusnoj nedelji.
SIropusna nedelja idealna je da se podsetimo obroka koji sa sobom nosi duh prošlih vremena i donosi neponovljiv ukus domaće trpeze, posebno kada se na kraju prelije rastopljenim kajmakom.
Bez brašna, mleka i miksera — ova jednostavna, a raskošna poslastica pravi se za svega nekoliko minuta i svakim zalogajem budi sećanja na mirisnu, toplu kuhinju iz detinjstva.
Napravite najmekše pecivo bez kvasca, gotovo za manje od pola sata — testo koje se ne čeka, a mami mirisom, ukusom i uspomenama na bake, jutra pod ćebetom i dom koji diše ljubavlju.
Zaboravite na sate sušenja u rerni — uz samo jedno jaje, malo šećera i mikrotalasnu rernu, dobićete savršeno hrskave zalogaje koji podsećaju na bakin dom i onu tihu sreću nedeljnih popodneva.
Strah od sve većeg broja incidenata usmerenih protiv hrišćana dodatno pojačava zabrinutost zbog kontinuiranog priliva migranata, pretežno iz Severne i Subsaharske Afrike.
U nezaboravnoj duhovnoj tribini u Hramu Svetog Save, pod nazivom „Jeste i biće“, iguman manastira Podmaine govorio je o najvećem susretu koji nas čeka — susretu sa Hristom.
Upouci za četvrtak sedme sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj nas podseća na Hristovo obećanje koje ne vara, ali i razotkriva zašto ga ne doživljavamo: „Savest nam ne daje da očekujemo bilo kakvu milost.“
Bez brašna, mleka i miksera — ova jednostavna, a raskošna poslastica pravi se za svega nekoliko minuta i svakim zalogajem budi sećanja na mirisnu, toplu kuhinju iz detinjstva.