Ovo izuzetno jelo priprema se u crnogorskim, hercegovačkim i dalmatinskim krajevima, a u drevna vremena u toku kuge jeli su ga Mlečani. Saznajte kako se prema starom receptu priprema ovaj obrok koji je simbol snage i izdržljivosti.
Kaštradina je tradicionalno jelo duboko ukorenjeno u kulinarskoj baštini Dalmacije, Like, Crne Gore i južne Hercegovine. Njeno ime potiče od latinske reči castrare, što znači „kastrirati“, a priprema se od mesa kastriranih ovaca ili jarčeva. Ovaj suhomesnati proizvod dobija se soljenjem, salamurenjem, dimljenjem, sušenjem i zrenjem ovčjeg ili kozjeg mesa, što mu daje specifičan, intenzivan miris i bogat ukus.
Istorijski zapisi beleže da se kaštradina nalazila na narodnim trpezama ovih krajeva još u srednjem veku. Trgovačkim putevima tokom Mletačke republike stigla je i do Venecije, gde je, prema zapisima, upravo dalmatinska kaštradina spasila Venecijance od gladi tokom velike epidemije kuge u 17. veku.
Tradicionalno, kaštradina se priprema sa raštanom, keljom ili svežim kupusom. U Dalmaciji se često kuva sa raštikom i peštom, dok je na ostrvu Pagu najčešće poslužuju uz kiseli kupus. U Sinju se, pored kiselog zelja, služi i uz pire krompir.
Provereni stari recept za kaštradinu sa raštanom
Shutterstock
Sastojci:
500 g kaštradine (suvog ovčijeg ili kozjeg mesa)
1 kg raštana
2 glavice crnog luka
2 šargarepe
2–3 lista lovora
5 čenova belog luka
500 g krompira
Biber po ukusu
Priprema:
Suvo meso iseći na komade, oprati u mlakoj vodi, pa ga zajedno sa iseckanim crnim lukom prokuvati oko sat vremena.
Listove raštana oprati, ukloniti tvrde delove stabljike, pa ih prokuvati u blago zakiseljenoj i slanoj vodi. Nakon 30 minuta, napola skuvan raštan procediti, ohladiti i iseći na rezance.
Raštan dodati u lonac sa mesom, zajedno sa lovorom, sitno iseckanom šargarepom, belim lukom i krompirom isečenim na kocke. Kuvati još oko dva sata na srednjoj temperaturi, dok meso potpuno ne omekša, a krompir se ne počne raspadati.
Po želji, jelo se može zgusnuti blagom zaprškom od jedne kašike brašna, kašike masti i prstohvata aleve paprike.
Ovaj recept oslikava bogatstvo ukusa i tradicije koje kaštradina nosi sa sobom, pružajući autentičan doživljaj mediteranske kuhinje.
Pripremite ovu mekanu i mirisnu deliciju uz nekoliko jednostavnih sastojaka – krompir, brašno i malo ljubavi. Recept iz domaće tradicije koji vraća sećanja i unosi toplinu u svaki dom.
Nekada omiljeni dezert u crnogorskim i hercegovačkim brdima, mladi kajmak sa medom ponovo se vraća među ljubitelje prirodne ishrane – saznajte kako da ga lako napravite kod kuće i uživate u ukusu detinjstva.
Spoj oraha, meda i suvih šljiva uz kap prepečenice krije priču o nekadašnjim slavskim večerima, kada su se oko stola okupljali najmiliji, a svaki zalogaj nosio toplinu domaćinske trpeze.
Dvanaestogodišnji dečak iz Donje Kamenice kod Zvornika danas se poštuje kao Sveti novomučenik Slobodan Donjokamenički, a njegovo ime ostalo je simbol nevinog stradanja i vere.
U besedi za ponedeljak 9. sedmice po Duhovima, veliki srpski duhovnik govori o veri kao najčvršćem osloncu duše, koja se ne čuva bekstvom od iskušenja, već kroz stradanja postaje čvršća i snažnija u zajednici sa Hristom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Akilu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik i iscelitelj Pantelejmon. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Klimenta Ohridskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ava Justin Popović je na Saboru Svetog arhangela Gavrila 1965. godine govorio o snazi molitve i pozvao vernike da u trenucima pada i velikih nevolja prizovu pomoć nebeskih zaštitnika.
Jedan od Sedamdesetorice apostola zajedno sa suprugom Priskilom širio je Jevanđelje, pomagao u osnivanju prvih hrišćanskih zajednica i ostao upamćen kao mučenik koji je do kraja ostao veran Hristu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Nakon obimnih prazničnih obroka, ova lagana, kiselkasta supa donosi osveženje organizmu i spokoj duhu — a savršena je za upotrebu šarenih jaja koja su ostala posle vaskršnjeg tucanja.
Stari recept za jednostavnu poslasticu iz domaćih kuća koja se spremala u mrsne dane i čuvala ukus leta, kajsija iz voćnjaka i porodičnih okupljanja za trpezom.
Priprema se od nekoliko skromnih namirnica, a zahvaljujući pečenju u rerni dobija blagu koricu i punoću ukusa koja podseća na trpezu pravoslavnih manastira.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Na praznik Svetog arhangela Gavrila, episkop bački pozvao je vernike na očuvanje crkvenog jedinstva, poručivši da se Hristos i Crkva ne mogu prilagođavati ljudskim merilima.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.