Pripremite ovu mekanu i mirisnu deliciju uz nekoliko jednostavnih sastojaka – krompir, brašno i malo ljubavi. Recept iz domaće tradicije koji vraća sećanja i unosi toplinu u svaki dom.
Sastojci:
500 g brašna
250 g krompira
100 ml mlake vode
100 ml mleka
1 kašičica šećera
1 kašičica soli
2 kašičice suvog kvasca (ili 25 g svežeg kvasca)
2 kašičice maslaca ili margarina
1 jaje
2-3 kašičice ulja (za premazivanje)
1 kašičica praška za pecivo (opciono, za dodatnu mekoću)
Freepik
Krompir i brašno, osnovni su sastojci ove ukusne, starinske pogače
Priprema:
Krompir ogulite, skuvajte u slanoj vodi i izgnječite ga dok je još vruć. Ostavite da se ohladi na sobnoj temperaturi. U velikoj posudi pomešajte brašno, suvi kvasac, šećer i so. U sredini napravite udubljenje, u koje stavite ohlađeni krompir, mleko, vodu i jaje. Dodajte otopljeni maslac i prašak za pecivo (ako ga koristite). Zamesite glatko i mekano testo. Ako je potrebno, dodajte još malo brašna, ali pazite da ne bude previše gusto.
Pokrijte posudu sa testom i ostavite da se diže na toplom mestu oko 1 sat, ili dok ne udvostruči svoj volumen. Kada je testo naraslo, podelite ga na 2 dela. Prvi deo razvaljajte u krug i stavite u podmazan pleh. Drugi deo testa razvaljajte i stavite ga preko prve kore. Ovu starinsku, tradicionalnu pogaču premažite sa malo ulja i ostavite da se još kratko odmori. Zatim stavite pogaču u prethodno zagrejanu rernu na 180 stepeni i pecite 30-40 minuta dok ne dobije lepu zlatnu boju. Ostavite da se ohladi nekoliko minuta pre nego što je isečete na parčiće.
Ukoliko je slava u vreme posta, umesto tradicionalne čorbe, poslužite ovo jelo koje se ne zaboravlja i iznenadite porodicu i prijatelje receptom koji se savršeno uklapa u svaki praznični meni.
U nekim krajevima ih zovu kolačići sa krstom, u drugim priganice sa krstom, a ponegde jednostavno – slavski kolačići. Bez obzira na naziv, ukus im je uvek isti ako se prave po ovom receptu, koji će sigurno tražiti svako ko se posluži ovom poslasticom.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Kada su zbog svoje vere izvedeni pred sud, Onisifor i Porfirije nisu pokazali strah, već su otvoreno ispovedili da je Hristos istiniti Bog i Tvorac neba i zemlje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Savršeno jednostavan recept za sočan i hrskav obrok koj spaja svežinu povrća i bogatstvo domaćih ukusa – idealna za doručak, ručak, ili večeru, uz jogurt ili kiselo mleko.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
Ne treba vam ništa skupo: od krompira, povrća i malo sira nastaje nezaboravno starinsko jelo koje se u različitim krajevima drugačije zove, ali svuda miriše na dom, tradiciju i ljubav.
Napravite najmekše pecivo bez kvasca, gotovo za manje od pola sata — testo koje se ne čeka, a mami mirisom, ukusom i uspomenama na bake, jutra pod ćebetom i dom koji diše ljubavlju.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.