Pripremite ovu mekanu i mirisnu deliciju uz nekoliko jednostavnih sastojaka – krompir, brašno i malo ljubavi. Recept iz domaće tradicije koji vraća sećanja i unosi toplinu u svaki dom.
Sastojci:
500 g brašna
250 g krompira
100 ml mlake vode
100 ml mleka
1 kašičica šećera
1 kašičica soli
2 kašičice suvog kvasca (ili 25 g svežeg kvasca)
2 kašičice maslaca ili margarina
1 jaje
2-3 kašičice ulja (za premazivanje)
1 kašičica praška za pecivo (opciono, za dodatnu mekoću)
Freepik
Krompir i brašno, osnovni su sastojci ove ukusne, starinske pogače
Priprema:
Krompir ogulite, skuvajte u slanoj vodi i izgnječite ga dok je još vruć. Ostavite da se ohladi na sobnoj temperaturi. U velikoj posudi pomešajte brašno, suvi kvasac, šećer i so. U sredini napravite udubljenje, u koje stavite ohlađeni krompir, mleko, vodu i jaje. Dodajte otopljeni maslac i prašak za pecivo (ako ga koristite). Zamesite glatko i mekano testo. Ako je potrebno, dodajte još malo brašna, ali pazite da ne bude previše gusto.
Pokrijte posudu sa testom i ostavite da se diže na toplom mestu oko 1 sat, ili dok ne udvostruči svoj volumen. Kada je testo naraslo, podelite ga na 2 dela. Prvi deo razvaljajte u krug i stavite u podmazan pleh. Drugi deo testa razvaljajte i stavite ga preko prve kore. Ovu starinsku, tradicionalnu pogaču premažite sa malo ulja i ostavite da se još kratko odmori. Zatim stavite pogaču u prethodno zagrejanu rernu na 180 stepeni i pecite 30-40 minuta dok ne dobije lepu zlatnu boju. Ostavite da se ohladi nekoliko minuta pre nego što je isečete na parčiće.
Ukoliko je slava u vreme posta, umesto tradicionalne čorbe, poslužite ovo jelo koje se ne zaboravlja i iznenadite porodicu i prijatelje receptom koji se savršeno uklapa u svaki praznični meni.
U nekim krajevima ih zovu kolačići sa krstom, u drugim priganice sa krstom, a ponegde jednostavno – slavski kolačići. Bez obzira na naziv, ukus im je uvek isti ako se prave po ovom receptu, koji će sigurno tražiti svako ko se posluži ovom poslasticom.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Ova jednostavna, a neodoljiva pita od krompira i luka bila je nezaobilazna na slavskim trpezama naših predaka. Isprobajte autentičan recept i vratite duh starih vremena u svoj dom! Savršen obrok u siropusnoj nedelji.
Ova jednostavna, a neodoljiva pita bez nadeva, prelivena kiselim mlekom i belim lukom, vekovima je simbol topline vranjskih domaćinstava i savršen izbor za siropusnu nedelju pred početak Velikog posta.
SIropusna nedelja idealna je da se podsetimo obroka koji sa sobom nosi duh prošlih vremena i donosi neponovljiv ukus domaće trpeze, posebno kada se na kraju prelije rastopljenim kajmakom.
Ovaj stari specijalitet, napravljen od čvaraka i začina, nekada je bio nezaobilazan deo trpeze, a danas se vraća kao gurmanski hit koji spaja prošlost i sadašnjost.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
Zaboravite na klasične nadeve i probajte nešto novo! Ova hrskava, mirisna i jednostavna pica idealna je za dane posta, a toliko je ukusna da će postati vaš omiljeni recept – čak i kada nije post.
Iz zbirke recepata arhimandrita Onufrija Hilandarca donosimo vam manastirsku spanakopitu – hranljivu, mirisnu i pripremljenu po drevnim monaškim pravilima.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Sveća je simbol svetlosti Hristove. On je rekao: "Ja sam svetlost svetu". Ta svetlost treba da nas podseti na svetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih, kaže sveštenik.