Pripremite ovu mekanu i mirisnu deliciju uz nekoliko jednostavnih sastojaka – krompir, brašno i malo ljubavi. Recept iz domaće tradicije koji vraća sećanja i unosi toplinu u svaki dom.
Sastojci:
500 g brašna
250 g krompira
100 ml mlake vode
100 ml mleka
1 kašičica šećera
1 kašičica soli
2 kašičice suvog kvasca (ili 25 g svežeg kvasca)
2 kašičice maslaca ili margarina
1 jaje
2-3 kašičice ulja (za premazivanje)
1 kašičica praška za pecivo (opciono, za dodatnu mekoću)
Freepik
Krompir i brašno, osnovni su sastojci ove ukusne, starinske pogače
Priprema:
Krompir ogulite, skuvajte u slanoj vodi i izgnječite ga dok je još vruć. Ostavite da se ohladi na sobnoj temperaturi. U velikoj posudi pomešajte brašno, suvi kvasac, šećer i so. U sredini napravite udubljenje, u koje stavite ohlađeni krompir, mleko, vodu i jaje. Dodajte otopljeni maslac i prašak za pecivo (ako ga koristite). Zamesite glatko i mekano testo. Ako je potrebno, dodajte još malo brašna, ali pazite da ne bude previše gusto.
Pokrijte posudu sa testom i ostavite da se diže na toplom mestu oko 1 sat, ili dok ne udvostruči svoj volumen. Kada je testo naraslo, podelite ga na 2 dela. Prvi deo razvaljajte u krug i stavite u podmazan pleh. Drugi deo testa razvaljajte i stavite ga preko prve kore. Ovu starinsku, tradicionalnu pogaču premažite sa malo ulja i ostavite da se još kratko odmori. Zatim stavite pogaču u prethodno zagrejanu rernu na 180 stepeni i pecite 30-40 minuta dok ne dobije lepu zlatnu boju. Ostavite da se ohladi nekoliko minuta pre nego što je isečete na parčiće.
Ukoliko je slava u vreme posta, umesto tradicionalne čorbe, poslužite ovo jelo koje se ne zaboravlja i iznenadite porodicu i prijatelje receptom koji se savršeno uklapa u svaki praznični meni.
U nekim krajevima ih zovu kolačići sa krstom, u drugim priganice sa krstom, a ponegde jednostavno – slavski kolačići. Bez obzira na naziv, ukus im je uvek isti ako se prave po ovom receptu, koji će sigurno tražiti svako ko se posluži ovom poslasticom.
Patrijarh Porfirije razgovarao je sa episkopom Grigorijem i ministrom Kostasom Kumisom o položaju hramova na podeljenom ostrvu, izazovima na istočnom Mediteranu i novoj saradnji koja bi mogla da poveže vernike dva naroda snažnije nego ikada ranije.
U besedi za subotu siropusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da vera otvara vrata unutrašnje hrabrosti i večnog mira, nadmašujući mržnju i prolazne iskušenja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Teodora Stratilata po starom, odnosno Svetog Jevastija Velikog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Petra Damjanija, muslimani su u mesecu Ramazanu, dok u judaizmu danas nema velikog verskog praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Ova jednostavna, a neodoljiva pita od krompira i luka bila je nezaobilazna na slavskim trpezama naših predaka. Isprobajte autentičan recept i vratite duh starih vremena u svoj dom! Savršen obrok u siropusnoj nedelji.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Kelj preliven pavlakom i zapečen sa hlebnim mrvicama postaje obrok koji spaja ritual i svakodnevicu – jednostavan, a bogat ukusom i mirisom domaće kuhinje.
Zapis iz starog "Srbskog kuvara" donosi slatkiš od svega nekoliko osnovnih sastojaka, bez aditiva i trikova, ali sa ukusom koji pamte i deca i odrasli.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.