TAJNA SAVRŠENE SLAVSKE SARME: Recept koji će oduševiti sve goste na vašoj krsnoj slavi
Pripremite tradicionalno jelo uz savršen balans mlevenog mesa, aromatične začine i lagano krčkanje, kombinaciju ukusa koja će oduševiti svakoga ko je proba!
Ova pita, bogatog mesnog fila i s prelivom od jogurta i paradajza, predstavlja odličan izbor, kombinujući klasične ukuse sa osvežavajućim aromama.
Sastojci za pitu:
500 g mlevenog mesa (junetina, svinjetina ili mešavina)
1 glavica crnog luka, sitno iseckana
2 čena belog luka, sitno iseckana
1 kašika mlevene paprike
So i biber po ukusu
1 kašika svežeg peršuna, sitno iseckanog
500 g kora za pitu
100 ml ulja ili otopljenog maslaca za premazivanje kora
Sastojci za preliv:
200 ml jogurta
150 ml paradajz pirea ili sosa
1 čen belog luka, sitno iseckanog ili pasiranog
So i biber po ukusu
1 kašičica maslinovog ulja (po želji)
Priprema:
U tiganju zagrejte malo ulja, dodajte crni i beli luk, te propržite dok ne postane staklast. Dodajte mleveno meso i dinstajte dok meso ne postane smeđe. Dodajte mlevenu papriku, so, biber i peršun, pa dobro promešajte. Ostavite da se ohladi.
Uzmite jednu koru, premažite je uljem ili maslacem, stavite drugu koru preko i ponovo premažite. Na jedan kraj kora stavite pripremljeni fil od mesa. Uvijte kore u rolnu i stavite u pleh obložen papirom za pečenje. Ponavljajte dok ne iskoristite sav fil i kore.
U posudi sjedinite jogurt i paradajz pire, pa dodajte beli luk, so, biber po ukusu i maslinovo ulje, pa sve dobro promešajte. Nakon što je pita ispečena, isecite je, prelijte je ovim sosom i po želji kratko vratite u rernu na 5 minuta da se preliv zagreje, potom postavite na vašu slavsku trpezu, ili bilo koju svečaniju priliku.
Pripremite tradicionalno jelo uz savršen balans mlevenog mesa, aromatične začine i lagano krčkanje, kombinaciju ukusa koja će oduševiti svakoga ko je proba! Ovaj slatkiš donosi topli, rustični šarm pomalo zaboravljenih recepata. Uživajte u savršeno uravnoteženim ukusima čokolade i orašastih plodova – idealnim za posebne prilike i okupljanja! Ukoliko je slava u vreme posta, umesto tradicionalne čorbe, poslužite ovo jelo koje se ne zaboravlja i iznenadite porodicu i prijatelje receptom koji se savršeno uklapa u svaki praznični meni. U nekim krajevima ih zovu kolačići sa krstom, u drugim priganice sa krstom, a ponegde jednostavno – slavski kolačići. Bez obzira na naziv, ukus im je uvek isti ako se prave po ovom receptu, koji će sigurno tražiti svako ko se posluži ovom poslasticom.
TAJNA SAVRŠENE SLAVSKE SARME: Recept koji će oduševiti sve goste na vašoj krsnoj slavi
NAJBOLJA STARINSKA TORTA KOJA ĆE ODUŠEVITI SVE GOSTE NA SLAVI: Domaća poslastica bez veštačkih dodataka, nezaboravnog ukusa
NAJUKUSNIJE POSNO SLAVSKO PREDJELO: Gulaš od svežih i suvih vrganja oduševiće sve goste
NAJEDNOSTAVNIJI, BRZI SLAVSKI KOLAČIĆI: Zdrava, tradicionalna poslastica koja će oduševiti svakog gosta
Savršen spoj hrskavog susama, nežnog krompira i aromatične tunjevine pretvara svaki zalogaj u mali praznični trenutak.
Jednostavan, dekorativan i hranljiv recept koji spaja prirodne ukuse i kreativnost u danima posta.
Jednostavne, zlatne i aromatične – ove pogačice ne samo da osvajaju ukusom, već pričaju priču o zajedništvu, strpljenju i ljubavi prema svakom detalju.
Naučite kako da jednostavnim koracima pripremite čorbu koja čuva porodičnu tradiciju i unosi svečanost u svaki slavski dan.
U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.
Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju - recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.
Jednostavno jelo od nekoliko sastojaka vekovima je bilo nezaobilazno tokom posta na ulju, a tajna punog ukusa krije se u načinu kuvanja i strpljivom krčkanju koje pasulju daje posebnu aromu.
U slojevima mesa, testenine i zapečenog sira krije se jelo koje je nastajalo u danima kada nema posta, skromno, zasitno i duboko ukorenjeno u ritam života ravnice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Meštani kažu da kad god su pokušali da mladice presade na drugo mesto, da su i plod davale i rasle uspravno.
Pravoslavlje uči da ništa čoveku nije dato slučajno.
U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.