Slavsko žito pravi domaćica, a mi donosimo tradicionalni recept za pravljenje slavskog žita, koje se mora kuvati u loncu, nikako u šerpi (lonci bolje provode toplotu, toplota se u njima duže i zadržava, a i nema zagorevanja) i za koji su, da bi se dobro napravilo, potrebni i dva peškira ili dva tanka ćebeta.
Sastojci:
- 500 g pšenice (bjelica)
- 300–500 g šećera (po ukusu)
- 300–500 g mlevenih oraha (po ukusu)
- Vanilin šećer
Potrebno:
Dubok lonac
2 peškira (za plažu) ili tanje ćebad
Opcionalno: gumice za pričvršćivanje
Printskrin Youtube/Radolina recepti jela bez mesa i saveti
Pšenica mora da se dobro ispere da ne ostanu ljuspice
Priprema:
Prvo, pšenicu temeljno operite i očistite od nečistoća. Stavite je u dublji lonac, tako da ima dovoljno prostora za vodu.
Kuvanje: Napunite lonac hladnom vodom, tako da voda bude 4-5 cm iznad nivoa pšenice. Poklopite lonac, ali ne potpuno – najbolje je koristiti poklopac sa otvorom. Stavite lonac na ringlu i pustite da voda počne da vri. Kuvajte pšenicu na umerenoj vatri 45-50 minuta, povremeno proveravajući nivo vode. Ako je potrebno, dodajte još vode tako da uvek bude 2-3 cm više od nivoa pšenice.
Umotavanje: Kada pšenica bude kuvana, sklonite lonac sa šporeta. Uzmite jedan peškir za plažu, rastvorite ga i dobro umotajte lonac, a zatim ga omotajte i drugim peškirom. Za čvrstinu, možete koristiti gumice da zadržite toplotu. Ostavite lonac da stoji 12-15 sati kako bi pšenica dobro nabubrila i upila svu vodu.
Mlevenje: Nakon što se pšenica ohladi i nabubri, odmotajte lonac. Pšenicu stavite na cediljku kako biste uklonili eventualnu preostalu vodu, a zatim je sameljite u mašini za mlevenje mesa, blenderu ili secku (u zavisnosti od količine).
Kombinovanje sa šećerom i orasima: Samlevenu pšenicu pomešajte sa šećerom, orasima i vanilin šećerom, prema svom ukusu. Na kraju, pospite sa prah šećerom i ukrasite jezgrima oraha.
Ovaj jednostavan recept omogućava vam da napravite slavsku žito brzo i lako, a sigurno će se dopasti i vama i vašoj porodici, ali i gostima.
Slavski kolač zapravo simboliše Hrista, koji je hleb života, a vino kojim se kolač preliva prilikom osveštavanja označava Hristovu krv, koja je tekla iz njegovih rana. Odmah nakon osveštavanja, ukućani uzimaju po komadić kolača, a zatim ga seku i služe drugim gostima uz ručak.
U nekim delovima Srbije, domaćin ili mlađi član porodice odlazi lično do prijatelja i poziva ga na slavu, uz prijateljski razgovor. Uoči slave, u nekim krajevima se kao pozvnica onome koga domaćin želi da ugosti, šalje manji hleb ili lepinja...
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Mitropolit Siluan poručio je da dolazak poglavara Crkve okuplja duhovnu decu rasutu hiljadama kilometara od matice, dok su folkloraši u narodnim nošnjama uveličali svečani doček.
Kuvana pšenica nije simbol smrti, već života onih koji su živeli i koji sada žive u veri sa Bogom i svojom krsnom slavom. Istina je, takođe, da su svi sveci živi, jer u Bogu niko ne može biti mrtav - Bog je Bog živih, a ne mrtvih.
Obeležavanje svetitelja zaštitnika porodice kroz vekove je sačuvalo svoje mesto u životu srpskih porodica, ali su se uz molitvu, slavski kolač i sveću razvili i brojni narodni običaji koji nisu deo crkvenog učenja
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.