Nekada omiljeni dezert u crnogorskim i hercegovačkim brdima, mladi kajmak sa medom ponovo se vraća među ljubitelje prirodne ishrane – saznajte kako da ga lako napravite kod kuće i uživate u ukusu detinjstva.
U planinskim krajevima Crne Gore i Hercegovine nekada je postojala poslastica koja je, iako sačinjena od samo dva sastojka, nosila raskoš ukusa i toplinu domaće trpeze. Mladi kajmak sa medom bio je omiljeni slatkiš i dece i odraslih – jednostavan, prirodan i hranljiv obrok koji se služio i za doručak i kao lagani desert posle ručka.
Međutim, kako su planinska sela vremenom opustela, a tradicionalna ishrana ustupila mesto industrijskim proizvodima, ova poslastica polako je potonula u zaborav. Ipak, u današnje vreme, kada sve više ljudi traga za zdravim receptima, bez veštačkih dodataka, rafinisanih šećera i konzervanasa, mladi kajmak sa medom ponovo oživljava i pronalazi svoje mesto čak i u urbanim sredinama.
Printscreen/Facebook
No, kako mladi neslani kajmak nije lako pronaći u velikim trgovinskim lancima, dobra vest je da ga možemo napraviti i sami, u sopstvenoj kuhinji.
Priprema mladog kajmaka nije zahtevna, ali zahteva strpljenje i kvalitetno mleko. Sve što vam je potrebno jeste sveže, punomasno mleko, po mogućstvu domaće.
Mleko sipajte u široku šerpu i zagrevajte na umerenoj vatri dok ne počne da se podiže pena, ali pazite da ne provri. Kada se na površini pojavi tanak sloj kajmaka, smanjite temperaturu i ostavite mleko da se lagano greje još oko sat vremena. Nakon toga, ostavite ga da se hladi na sobnoj temperaturi nekoliko sati, a zatim ga premestite u frižider.
Printscreen/Facebook
Nakon 12 sati, na površini će se formirati sloj mladog kajmaka, koji možete pažljivo skinuti kašikom i odložiti u posebnu posudu.
Kada imate domaći mladi kajmak, priprema ove tradicionalne poslastice traje manje od jednog minuta. Dovoljno je u činiju staviti dve do tri kašike mladog neslanog kajmaka, preliti ih kašikom ili malo više domaćeg meda, po ukusu – i uživanje može da počne.
Med je od davnina smatran darom prirode i eliksirom dugovečnosti. Bogat je antioksidansima, vitaminima i mineralima, a njegova antibakterijska i protivupalna svojstva doprinose jačanju imuniteta. Pomaže varenju, umiruje upale grla i vraća energiju na potpuno prirodan način, bez naglih oscilacija nivoa šećera u krvi.
Printscreen/Facebook
Ovaj jednostavan desert ne samo da prija telu, već greje i dušu. Spoj mladog kajmaka i meda krije u sebi nežnost i toplinu doma, miris detinjstva i sećanje na porodična okupljanja. Njegov ukus ne može se uporediti sa industrijskim slatkišima, čokoladama i kremovima, jer nosi u sebi onu neprolaznu vrednost – autentičnost i snagu prirode.
Povratak ovoj jednostavnoj poslastici znači povratak sebi, zdravlju i tradiciji koja je kroz generacije okupljala porodice oko trpeze. U kašiki kajmaka s medom ne krije se samo slatkoća, već i sećanje na neka toplija, sporija i ispunjenija vremena.
Ove poslastice izdvajaju se po intenzivnim ukusima i jedinstvenim tradicijama koje ih prate. Od kolača sa medom i orasima do čokoladnog rolata, svaki recept nosi autentični pečat Atosa, gde se smirenost i duhovnost ogledaju i u svakodnevnoj ishrani monaha.
Bez mleka, jaja i veštačkih dodataka, ali bogat aromama i hranljivim sastojcima, ovaj moćan manastirski desert idealan je za post, ali i za vegetarijance i vegane.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
Svinjski vrat, slanina, ćevapi i pečene paprike daju punoću ukusa ovom omiljenom jelu juga Srbije, a pravi način pripreme čini razliku između običnog ručka i specijaliteta kao iz leskovačkog restorana.
Nekada je bila ponos porodičnih slavlja, a priprema se od nekoliko lako dostupnih sastojaka. Bogat krem, mleveni orasi i pažljivo složeni slojevi vraćaju ukus svečanih trpeza iz detinjstva.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Kapistrana, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani idu na džuma-namaza.
Zašto oni koji su uvereni da su uvek u pravu često ne vide potrebu za pokajanjem i kako se gordost prikriva iza sopstvenih opravdanja pokazuje pouka ruskog pravoslavnog podvižnika.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
Svinjski vrat, slanina, ćevapi i pečene paprike daju punoću ukusa ovom omiljenom jelu juga Srbije, a pravi način pripreme čini razliku između običnog ručka i specijaliteta kao iz leskovačkog restorana.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Njihova vera u Hrista bila je toliko snažna da ih nisu pokolebale ni najteže muke, a primer njihovog stradanja podstakao je još 200 ljudi da prihvate hrišćanstvo.