DVA NEVEROVATNA POSNA SLATKIŠA NA VODI, SA SVETE GORE: Jednostavne monaške poslastice raskošnog ukusa
Tradicionalne poslastice svetogorskih manastira: štanglice i halva, pružaju jednostavnu radost duši i telu u vreme posta.
Ovaj specijalitet iz zapadne Srbije odiše duhom tradicije, a može se pripremiti i u neodoljivoj slatkoj varijanti, sa medom i orasima.
U zapadnoj Srbiji, gde se planinski venci prepliću s plodnim dolinama, nastalo je jelo koje odiše jednostavnošću narodne kuhinje – kačamak od heljde. Ovaj specijalitet, pripreman od skromnih sastojaka, nosi u sebi toplinu doma i sećanje na vremena kada su porodice okupljene oko ognjišta delile trenutke uz miris sveže pripremljenog obroka. Danas, u užurbanom svetu, kačamak od heljde podseća nas na vrednost tradicije i bogatstvo ukusa koji proizilaze iz prirode.:
Sastojci:
250 ml vode
50 g heljdinog brašna
1 kašičica masti
1/2 kašičice soli
100 g mladog sira ili kajmaka
Po ukusu, mlevena crvena ljuta paprika
Priprema:
U posudu sipajte vodu, dodajte so i mast, pa zagrejte do ključanja. Kada voda provri, sklonite posudu sa ringle i postepeno dodajte heljdino brašno, neprestano mešajući žicom kako biste izbegli stvaranje grudvica. Vratite posudu na ringlu i kuvajte smesu još nekoliko minuta, uz stalno mešanje, dok se ne zgusne.
Na kraju, dodajte izmrvljeni mladi sir i, po želji, pospite mlevenom crvenom ljutom paprikom. Poslužite toplo kao ukusan i hranljiv obrok.
Iako se kačamak od heljde češće poslužuje kao slani obrok uz sir ili kajmak, može se pripremiti i u slatkoj varijanti. Umesto soli, u smesu se može dodati malo šećera, a nakon kuvanja prelijte ga medom i pospite mlevenim orasima, lešnicima ili suvim voćem. Ovaj slatki kačamak pruža drugačiji, ali podjednako ukusan doživljaj, spajajući bogatstvo heljde sa prirodnom slatkoćom meda.
Tradicionalne poslastice svetogorskih manastira: štanglice i halva, pružaju jednostavnu radost duši i telu u vreme posta. Ove poslastice izdvajaju se po intenzivnim ukusima i jedinstvenim tradicijama koje ih prate. Od kolača sa medom i orasima do čokoladnog rolata, svaki recept nosi autentični pečat Atosa, gde se smirenost i duhovnost ogledaju i u svakodnevnoj ishrani monaha. U manastiru Slanci priprema se jedinstven desert od krušaka, šumskog voća i meda, po receptu koji potiče iz vremena kada je Rastko Nemanjić bio dečak. Bez mleka, jaja i veštačkih dodataka, ali bogat aromama i hranljivim sastojcima, ovaj moćan manastirski desert idealan je za post, ali i za vegetarijance i vegane.
DVA NEVEROVATNA POSNA SLATKIŠA NA VODI, SA SVETE GORE: Jednostavne monaške poslastice raskošnog ukusa
UKUSI SVETE GORE U VAŠOJ KUHINJI: Ove zime obavezno isprobajte ova dva monaška recepta jednostavnih sastojaka i savršenog ukusa
ZDRAVA POSLASTICA IZ DETINJSTVA SVETOG SAVE: Rastkove kruške osvajaju raskošnim ukusom (VIDEO)
SVETOGORSKI KREM KOJI OSVAJA UKUSOM: Jednostavan i lagan za pripremu manastirski recept star vekovima
Od osnovnih sastojaka bez jaja i mleka, ova posna pogača spaja karamelizovani luk i kim u mekano, mirisno testo koje je jednostavno za pripremu, a dovoljno posebno da se pamti i u danima posta na ulju.
Jednostavan recept iz domaće kuhinje koji se pripremao u mrsne dane, uz pažljivo birane sastojke i strpljenje koje svakoj trpezi daje posebnu toplinu i punoću ukusa.
Brza priprema i bogat ukus izdvajaju ovu poslasticu koja potiče iz manastirske tradicije i lako se pravi u svakoj kuhinji.
Jednostavan recept od nekoliko sastojaka donosi osećaj lakoće i vraća ravnotežu posle obilnih obroka, baš onako kako su to radile nekadašnje domaćice.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Jedan od najvećih pravoslavnih svetitelja u jednoj rečenici sažima iskustvo trenutka u kojem se, uprkos utisku kraja, pokreće nešto drugo.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve u Moskvi govorio je o podelama u pravoslavlju i porastu napetosti među crkvenim centrima, uz poruku da je za izlazak iz krize neophodan povratak kanonskom poretku i dijalogu.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje