U manastiru Slanci priprema se jedinstven desert od krušaka, šumskog voća i meda, po receptu koji potiče iz vremena kada je Rastko Nemanjić bio dečak.
Manastir Slanci, duhovna oaza nadomak Beograda, poznat je po svojoj gostoprimljivosti i očuvanju pravoslavne tradicije. Među posebnim kulinarskim blagima koja se pripremaju u ovom svetom mestu ističe se poslastica koja nosi ime po Svetom Savi – Rastkove kruške. Ovaj desert, pripreman po starinskom receptu, osvežava dušu i telo, spajajući jednostavne, a raskošne ukuse prirode.
Prema predanju, Sveti Sava je još kao dete uživao u kuvanim kruškama sa medom i šumskim voćem. Kuvarica manastira Slanci ljubazno je podelila recept, omogućivši da ovaj nesvakidašnji specijalitet pronađe put i do vaših trpeza.
Rastkove kruške
Sastojci:
4 kruške, očišćene
100 g smeđeg šećera
500 g šumskog voća (maline, kupine, borovnice)
4 kašike meda
100 g oraha, krupno seckanih
1 limun (sok)
1 čašica višnjevače
Printscreen/Instagram/manastir_slanci
Rastkove kruške, omiljeni slatkiš Svetog Save
Priprema:
Kruške pažljivo oljuštite, prepolovite i izvadite semenke, a zatim ih kratko blanširajte u vrućoj vodi kako bi omekšale.
U manju šerpu sipajte med i višnjevaču, pa zagrevajte na laganoj vatri dok ne proključa. Dodajte šumsko voće i nastavite kuvanje uz povremeno mešanje, dok se ukusi ne sjedine.
Na sloj seckanih oraha pažljivo poređajte blanširane kruške i prelijte ih umakom od šumskog voća. Ostavite desert u frižideru da odstoji nekoliko sati, kako bi kruške upile sokove i arome voća. Poslužite rashlađeno.
Ova jednostavna, ali elegantna poslastica donosi dašak manastirske tradicije na vašu trpezu – isprobajte Rastkove kruške i uživajte u ukusu prošlih vremena, a video možete pogledati OVDE.
Recept mati Anastasije okrepljuje sestrinstvo Manastira Rukumija, a sigurno će očarati i sve ljubitelje brzih i laganih obroka. Ove tikvice su savršena kombinacija svežine i hrskavosti, idealne za laganu večeru ili dodatak svakom obroku.
Ovaj slatkiš donosi topli, rustični šarm pomalo zaboravljenih recepata. Uživajte u savršeno uravnoteženim ukusima čokolade i orašastih plodova – idealnim za posebne prilike i okupljanja!
Ove poslastice izdvajaju se po intenzivnim ukusima i jedinstvenim tradicijama koje ih prate. Od kolača sa medom i orasima do čokoladnog rolata, svaki recept nosi autentični pečat Atosa, gde se smirenost i duhovnost ogledaju i u svakodnevnoj ishrani monaha.
Pred njihovim moštima vernici traže utehu i pomoć za sebe i svoje bližnje, mole se za zdravlje, izbavljenje iz nevolja i snagu da izdrže životna iskušenja, a njihove molitve prate duboku veru u Božiju milost.
U besedi za petak 12. sedmice po Duhovima, Vladika Nikolaj poredi ratove hrišćanskih i neznabožačkih naroda, a zatim mnogo dublje govori o sukobu koji čovek vodi sa sopstvenim strastima i o miru koji počinje u duši.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Bez ulja, sa nekoliko jednostavnih namirnica i mnogo ljubavi, ovo posno jelo iz knjige "Ko posti dušu gosti" pokazuje kako se u skromnoj trpezi kriju bogat ukus, tradicija i duh pravoslavnih manastira.
Jednostavan recept nadahnut pravoslavnom tradicijom donosi spoj ribe, mirisa limuna i hrskavih badema, a pokazuje da i skromne namirnice mogu postati pravo praznično uživanje.
Pripremljen po recepturi hilandarskih monaha, krompir pokazuje kako se od vode, paradajza i krompira dobija toplo, zasitno jelo koje nosi ukus monaške jednostavnosti i postne svakodnevice.
Loptice od kuvanog krompira, praziluka i brašna najpre se kuvaju, zatim uvaljaju u prezle i peršun, pa zapeku do zlatne korice, a uz domaći kuvani paradajz postaju jednostavan i zasitan obrok.
Nove pesme mitropolita zvorničko-tuzlanskog posvećene su svetiteljima, Presvetoj Bogorodici, monaškom životu, veri i duhovnom podvigu, a nastale su prema njegovim autorskim stihovima.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Emilijana Ispovednika po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Tadej. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog pape Pija X, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Reči svetogorskog starca o ljudskoj slabosti otkrivaju zašto jedan pad ne mora da bude kraj borbe, već trenutak iz kojeg se može izvući važna pouka za ono što dolazi.
Na prazničnoj liturgiji vernicima se obratio mitropolit dalmatinski Nikodim, pozvavši ih da ljubav prema Bogu potvrde brigom o bližnjima i da nastave tradiciju svojih predaka.