U manastiru Slanci priprema se jedinstven desert od krušaka, šumskog voća i meda, po receptu koji potiče iz vremena kada je Rastko Nemanjić bio dečak.
Manastir Slanci, duhovna oaza nadomak Beograda, poznat je po svojoj gostoprimljivosti i očuvanju pravoslavne tradicije. Među posebnim kulinarskim blagima koja se pripremaju u ovom svetom mestu ističe se poslastica koja nosi ime po Svetom Savi – Rastkove kruške. Ovaj desert, pripreman po starinskom receptu, osvežava dušu i telo, spajajući jednostavne, a raskošne ukuse prirode.
Prema predanju, Sveti Sava je još kao dete uživao u kuvanim kruškama sa medom i šumskim voćem. Kuvarica manastira Slanci ljubazno je podelila recept, omogućivši da ovaj nesvakidašnji specijalitet pronađe put i do vaših trpeza.
Rastkove kruške
Sastojci:
4 kruške, očišćene
100 g smeđeg šećera
500 g šumskog voća (maline, kupine, borovnice)
4 kašike meda
100 g oraha, krupno seckanih
1 limun (sok)
1 čašica višnjevače
Printscreen/Instagram/manastir_slanci
Rastkove kruške, omiljeni slatkiš Svetog Save
Priprema:
Kruške pažljivo oljuštite, prepolovite i izvadite semenke, a zatim ih kratko blanširajte u vrućoj vodi kako bi omekšale.
U manju šerpu sipajte med i višnjevaču, pa zagrevajte na laganoj vatri dok ne proključa. Dodajte šumsko voće i nastavite kuvanje uz povremeno mešanje, dok se ukusi ne sjedine.
Na sloj seckanih oraha pažljivo poređajte blanširane kruške i prelijte ih umakom od šumskog voća. Ostavite desert u frižideru da odstoji nekoliko sati, kako bi kruške upile sokove i arome voća. Poslužite rashlađeno.
Ova jednostavna, ali elegantna poslastica donosi dašak manastirske tradicije na vašu trpezu – isprobajte Rastkove kruške i uživajte u ukusu prošlih vremena, a video možete pogledati OVDE.
Recept mati Anastasije okrepljuje sestrinstvo Manastira Rukumija, a sigurno će očarati i sve ljubitelje brzih i laganih obroka. Ove tikvice su savršena kombinacija svežine i hrskavosti, idealne za laganu večeru ili dodatak svakom obroku.
Ovaj slatkiš donosi topli, rustični šarm pomalo zaboravljenih recepata. Uživajte u savršeno uravnoteženim ukusima čokolade i orašastih plodova – idealnim za posebne prilike i okupljanja!
Ove poslastice izdvajaju se po intenzivnim ukusima i jedinstvenim tradicijama koje ih prate. Od kolača sa medom i orasima do čokoladnog rolata, svaki recept nosi autentični pečat Atosa, gde se smirenost i duhovnost ogledaju i u svakodnevnoj ishrani monaha.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Monahinja Atanasija u knjizi „Ko postii dušu gosti“ otkriva korak po korak pripremu posne poslastice na vodi čiji svaki zalogaj postaje nežan i raskošan doživljaj.
Monah iz Manastir Krušedol objavio je 1855. godine zbirku recepata, među kojima je i ovaj koji pokazuje kako se od najskromnijih sastojaka stvara nezaboravan ukus i miris starine
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
Ova aromatična manastirska čorba od rečne ribe vodi vas kroz vekovne običaje i otkriva kako pripremiti jelo koje čuva duh posta i posne slavske trpeze.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.