U manastiru Slanci priprema se jedinstven desert od krušaka, šumskog voća i meda, po receptu koji potiče iz vremena kada je Rastko Nemanjić bio dečak.
Manastir Slanci, duhovna oaza nadomak Beograda, poznat je po svojoj gostoprimljivosti i očuvanju pravoslavne tradicije. Među posebnim kulinarskim blagima koja se pripremaju u ovom svetom mestu ističe se poslastica koja nosi ime po Svetom Savi – Rastkove kruške. Ovaj desert, pripreman po starinskom receptu, osvežava dušu i telo, spajajući jednostavne, a raskošne ukuse prirode.
Prema predanju, Sveti Sava je još kao dete uživao u kuvanim kruškama sa medom i šumskim voćem. Kuvarica manastira Slanci ljubazno je podelila recept, omogućivši da ovaj nesvakidašnji specijalitet pronađe put i do vaših trpeza.
Rastkove kruške
Sastojci:
4 kruške, očišćene
100 g smeđeg šećera
500 g šumskog voća (maline, kupine, borovnice)
4 kašike meda
100 g oraha, krupno seckanih
1 limun (sok)
1 čašica višnjevače
Printscreen/Instagram/manastir_slanci
Rastkove kruške, omiljeni slatkiš Svetog Save
Priprema:
Kruške pažljivo oljuštite, prepolovite i izvadite semenke, a zatim ih kratko blanširajte u vrućoj vodi kako bi omekšale.
U manju šerpu sipajte med i višnjevaču, pa zagrevajte na laganoj vatri dok ne proključa. Dodajte šumsko voće i nastavite kuvanje uz povremeno mešanje, dok se ukusi ne sjedine.
Na sloj seckanih oraha pažljivo poređajte blanširane kruške i prelijte ih umakom od šumskog voća. Ostavite desert u frižideru da odstoji nekoliko sati, kako bi kruške upile sokove i arome voća. Poslužite rashlađeno.
Ova jednostavna, ali elegantna poslastica donosi dašak manastirske tradicije na vašu trpezu – isprobajte Rastkove kruške i uživajte u ukusu prošlih vremena, a video možete pogledati OVDE.
Recept mati Anastasije okrepljuje sestrinstvo Manastira Rukumija, a sigurno će očarati i sve ljubitelje brzih i laganih obroka. Ove tikvice su savršena kombinacija svežine i hrskavosti, idealne za laganu večeru ili dodatak svakom obroku.
Ovaj slatkiš donosi topli, rustični šarm pomalo zaboravljenih recepata. Uživajte u savršeno uravnoteženim ukusima čokolade i orašastih plodova – idealnim za posebne prilike i okupljanja!
Ove poslastice izdvajaju se po intenzivnim ukusima i jedinstvenim tradicijama koje ih prate. Od kolača sa medom i orasima do čokoladnog rolata, svaki recept nosi autentični pečat Atosa, gde se smirenost i duhovnost ogledaju i u svakodnevnoj ishrani monaha.
Patrijarh Porfirije i episkop Irinej govorili su o nadi, vaskrsenju i pobedi vere na praznik Spaljivanja moštiju Svetog Save pred hiljadama vernika okupljenih u Hramu na Vračaru.
Nekada obavezan na trpezama posle nedeljne liturgije i prazničnih ručkova, ovaj jednostavan kolač vraća miris starinskih kuhinja – sočan, mekan i neodoljivo domaći desert koji osvaja na prvi zalogaj.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Lekoviti sremuš, paradajz i nekoliko jednostavnih sastojaka pretvaraju se u toplu, hranljivu čorbu koja se lako priprema i savršeno prija u danima posta.
Spoj spanaća, pečuraka i susama daje iznenađujuće bogat i zasitan obrok, idealan za dane uzdržanja - bez komplikacija, bez skupih sastojaka i bez odricanja od punog ukusa.
Nekada obavezan na trpezama posle nedeljne liturgije i prazničnih ručkova, ovaj jednostavan kolač vraća miris starinskih kuhinja – sočan, mekan i neodoljivo domaći desert koji osvaja na prvi zalogaj.
Stari recept sa Kosova i Metohije vremenom je dobio posebnu verziju u beogradskim kuhinjama, pa je nastalo zasitno i mirisno jelo koje mnoge podseća na nedeljne ručkove, pun sto i ukuse kakvi se danas retko sreću.
Nekada je ovo jelo bilo čest ručak u domovima širom Balkana, a danas ga mnogi ponovo otkrivaju zbog jednostavne pripreme, kremastog ukusa i topline koju donosi na porodičnu trpezu.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U besedi za Nedelju četvrtu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako vera čoveka ne odvaja od iskušenja, već ga kroz njih vodi ka duhovnoj pobedi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Simeona po starom i Svetog apostola Simona Zilota po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Gospu Trsatsku, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.